DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 507 — selo, osobito u proljeću gdje se razni usjevi, obrađjena polja i njive prostiru poput najkrasnijih sagova. Dospjeli smo na Kapelu do nadcestarske kuće u lO satih prije podne, gdje nara već u susret dodje g. Krišković Mijo, šumar brinjski. Na tom mjestu dakle sidjosmo u najbliži šumski priedjel, u kojem je g. nadŠumar Zobundjija slušateljem tumačio i razlagao šumsko-gospodarstvene odnošaje imovne obćine ogulinske. U svemu zapremaju šume ogulinske imovne obćine 105.271 jutara, te se diele na tri šumarije i to: I šumarija ogulinska obsiže 30.509 jutara II, „ plaška „ 42.181 „ III. „ brinjska „ 32.581 „ Ukupno 105.271 jutara Što se vertikalnoga ustrojstva tiče, to spadaju te šume u obseg kupskozrmanjske visočine; tlo sastojeće se od vapnenca, naslagano je kamenjem trećodobja. Vapnenac je izpremješan sa glinom i laporom, te je rodna snaga tla velika. Tlo je vanjskim likom izprebacano, imade silnih kotlina, gudura, koje otegoćuju šumsko gospodarenje. Glavne su vrsti šumskoga drveća: jela, omorika, bukva, javor, zatim obične listače vapnenoga tla kao mukinja i jarebika. Šumsko-gospodarstveni odnošaji jesu žalibože po kazivanju samoga nadšumara vrlo primitivni. Već ogromne šumarije od mnogo hiljada ralih površine, u samih planinah uz nedostatan nadzor šumski, prvom su zapriekom naprednomu šumskomu gospodarenju. Tako primjerice plaška šumarija površinom od preko 42.000 jutara siže od puta preko Velike Kapele sve do Bosne. Da je uprava i gospodarenje šumsko ovdje veoma tegotno, netreba strukovni aku pobliže razlagati. Šume se uživaju i sjeku priebornom sječom, a po naravi samoj naplodjuje se i širi mladi naraštaj, što vidjesmo svagdje kud prodjosmo. Mnogo imade suhoga i prestaroga stabalja, a i ležike (Lagerholz) koja bi u inih okolnostih odavna uporabljena bila, nu preskupi izvozni troškovi sa Kapele do veoma udaljenih važnijih trgovačkih sveza, a nepristupne reć bi gudure, povodom su propadanju sad starijega i lošijega drva, koje će najviše imati možda mjestnu uporabu- Najnepovoljnija okolnost šumskomu gospodarenju jesu silne šumske štete, koje počine opaki ljudi ugonom marve u šumsku pašu, krađjami, dapače i šumskimi paleži. Na hiljade takovih šteta dogadja se godimice, gdje se samim krivcem težko udje u trag; pa i u slučaju ako se nadju i osude, isti nemogu siromaštva radi kvar nadoknaditi. Čovjeka upravo srdce zazebe, sluša li pritužbe u pogledu silnih šumskih kvarova, a da istim zaista nije moći tako lahko i uspješno na put stati. Razvidiv jošte bujnu šumsku vegetaciju Velike Kapele i orijaške njene jelve, navratismo se u nadcestarsku kuću na mali odmor i okriepu, te hvaliv |