DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 531 -U Bugarskoj osjetiti je već danas dosta značajnu promjenu temperature u^ onih krajevih ili bolje okružjih, u kojih su šume uništene bile. — U kisten dilskom okružju n. pr. rauo u proljeće .bjesni bura tako silovito, da će vre menom,^ potraje li i nadalje tamo neobzirna sjefcnja šuma svakako nadmašiti u bjesnilu svome procutu bur u senjsku, dalmatinsku i tršćansku. Sasvim drugo podneblje pako vlada u onih kotarih balkansko-bugarskib predjela, gdje su još šume sačuvane ostale. Tamo navalu bur a nije ni osjetiti. Istim razmjerom opaziti je već i danas u Bugarskoj vladanje tuče, t j . u opustošenih šumom okružjih Bugarske, tuc a je od nazad nekoliko godina postala sasvim domaći gost. Naprotiv u šumovitih predjelih tuc e surazmjerno je sasvim malo opaziti. Osobito u kistendilskom vinorodnom okružju tuča jualo da ne svake godine trećinu vinskoga prihoda hametom uništi, a u Kistendilu uvjeravali su me, da tuča u nekih godinah bije i potuče vinograde tamošnje i po dva puta. U trnskom i djelomice u vračanskom okružju, prije da groznici nije niti spomena bilo, dok je postojalo tamo zelenih dubrava i neboglednih ^iima,; sada se ova (groznica) toliko uvriežila, da godimice traži svojih žrtva osobito u mladeži. Dokazana je stvar, da je čovjek na zemlji nerazdruživom vezom spojen, sa gledišta fisio-patalogičnoga sa vanjskimi i odnošaji, koji vladaju ili gospoduju u priedjelu, gdje obitava, pa tako i bolesti različite tim se radje šire, gdje spomenute zgodne prilike manjkaju, a ono sto navedoh, služi opet dokazom, da šume i njihovo uništenje u Bugarskoj proiizrociše da nam bratski narod u nekojih okruzih mlade kneževine strada i gine. — Ovo, što do sele navedoh namjerom, da upoznam štioce ubitačnimi posliedicami haranja šuma u Bugarskoj, navedoh prije svega s toga, da bar u kratko dokažem kakve ogromne štete mogu od toga postupka prosliediti u kratkom roku od 50 godina! IX. Ako su Bugari nakon oslobodjenja od turskog pet stogodišnjega sužanjstva, u svih drugih grana socijalno-kulturno-državno-administrativnoga rada prilično napredovali, to su ipak u šumarskom obziru najviše učinili, I)odu?e malo imade Bugara, koji su pokušali da vjenčaju čelo vjenceni priznanja i lovorike, radeći na šumarskoj neobradjenoj tratini. Malo ih imade u Bugarskoj, koji su se zauzeli i pokušali izbrisati šumarski petstogodišnji nazadak; jer os´m bivšega ministra Nače vica i na tome polju ma tuijmanje uradio. — štamparski strojevi nisu n Bugarskoj do danas još b u čili, tiskajući šumarske knjige; — niti se može govoriti 0 bugarskoj šumarskoj literaturi; jer nikakvih knjiga ove struke nije objelodanjeno, dok nisam, uvidivši spomenutu veliku prazninu, ubjedjen izkustvom, da mnogi prvaci i političke vodje u Bugarskoj groznim neznanjem razpravljaju u jjsobranju" (saboru) o ustanovah šumarske organizacije u državi im, te. |