DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 531 -U
Bugarskoj osjetiti je već danas dosta značajnu promjenu temperature


u^ onih krajevih ili bolje okružjih, u kojih su šume uništene bile. — U kisten


dilskom okružju n. pr. rauo u proljeće .bjesni bura tako silovito, da će vre


menom,^ potraje li i nadalje tamo neobzirna sjefcnja šuma svakako nadmašiti


u bjesnilu svome procutu bur u senjsku, dalmatinsku i tršćansku. Sasvim drugo


podneblje pako vlada u onih kotarih balkansko-bugarskib predjela, gdje su još


šume sačuvane ostale. Tamo navalu bur a nije ni osjetiti.


Istim razmjerom opaziti je već i danas u Bugarskoj vladanje tuče, t j .


u opustošenih šumom okružjih Bugarske, tuc a je od nazad nekoliko godina


postala sasvim domaći gost. Naprotiv u šumovitih predjelih tuc e surazmjerno


je sasvim malo opaziti. Osobito u kistendilskom vinorodnom okružju tuča jualo


da ne svake godine trećinu vinskoga prihoda hametom uništi, a u Kistendilu


uvjeravali su me, da tuča u nekih godinah bije i potuče vinograde tamošnje i


po dva puta. U trnskom i djelomice u vračanskom okružju, prije da groznici


nije niti spomena bilo, dok je postojalo tamo zelenih dubrava i neboglednih


^iima,; sada se ova (groznica) toliko uvriežila, da godimice traži svojih žrtva


osobito u mladeži.


Dokazana je stvar, da je čovjek na zemlji nerazdruživom vezom spojen,
sa gledišta fisio-patalogičnoga sa vanjskimi i odnošaji, koji vladaju ili gospoduju
u priedjelu, gdje obitava, pa tako i bolesti različite tim se radje šire,
gdje spomenute zgodne prilike manjkaju, a ono sto navedoh, služi opet dokazom,
da šume i njihovo uništenje u Bugarskoj proiizrociše da nam bratski
narod u nekojih okruzih mlade kneževine strada i gine. — Ovo, što do sele
navedoh namjerom, da upoznam štioce ubitačnimi posliedicami haranja šuma
u Bugarskoj, navedoh prije svega s toga, da bar u kratko dokažem kakve
ogromne štete mogu od toga postupka prosliediti u kratkom roku od 50 godina!


IX.
Ako su Bugari nakon oslobodjenja od turskog pet stogodišnjega sužanjstva,
u svih drugih grana socijalno-kulturno-državno-administrativnoga rada
prilično napredovali, to su ipak u šumarskom obziru najviše učinili, I)odu?e
malo imade Bugara, koji su pokušali da vjenčaju čelo vjenceni priznanja i lovorike,
radeći na šumarskoj neobradjenoj tratini. Malo ih imade u Bugarskoj,
koji su se zauzeli i pokušali izbrisati šumarski petstogodišnji nazadak; jer os´m
bivšega ministra Nače vica i su se ljubavlju zauzimali za napredak šumarenja u Bugarskoj nitko drugi nije
na tome polju ma tuijmanje uradio. — štamparski strojevi nisu n Bugarskoj
do danas još b u čili, tiskajući šumarske knjige; — niti se može govoriti
0 bugarskoj šumarskoj literaturi; jer nikakvih knjiga ove struke nije objelodanjeno,
dok nisam, uvidivši spomenutu veliku prazninu, ubjedjen izkustvom,
da mnogi prvaci i političke vodje u Bugarskoj groznim neznanjem razpravljaju
u jjsobranju" (saboru) o ustanovah šumarske organizacije u državi im, te.