DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 530 — Izostavljajući spomenuti i opisati rieku „Iskru", koju smo u kratkih crtah već prije ocrtali, iztaknuti mi drugu bugarsku rieku, koja takodjer ima svoga značaja u zemlji, naime rieku Lomnicu, koja imade svoj izvor u berkovskom Balkanu. Izvor v. Lom niče prije 50 god., tako mi starci mjesta Klisure pričaše, kudkamo obilnije vodom izviraše, tako, da je danas u mjesto bujnoga izvora, opaziti tek mali potez vode, koji prodire is^ pećine, na kojoj je drveće uništeno. Da slučajno nebi obstojali pritoci, koji se u istu rieku izlievaju, rieka Lomnica odavna bi već usahnula bila ili bi se bila pretvorila u neznatni potočić, ali pritoci unj izlievajući se pružaju mogućnost Lomnici eksistenciju. Ipak kraj svega toga Lomnica danas mjestimice ljeti sasvim presahne. U mjestu Strige l (zlatički kotar), pričaju stari ljudi, da je tamošnja rječica prije, dok šume nebijahu tamo uništene, preko ciele godine tekla, dočim sada teče samo do onda, dok se snieg topi i ujesen uslied kiša; inače je izvor te rieke sasvim presahnuo. Na pašnjaku državnom zvano Murgaš (preko kojega je proso ruski general Gurko u posliednjem tursko-ruskom ratu) nekada bilo je izvora u izobilju; naprotiv danas više nepostoje; jer je drveće posjećeno a zemlja ostala gola. U blizini grada Samokova nekada je bilo divnih izvora, baš pročutih uslied hladnoće vode njihove; dočim od doba od kada su šume samokovskih Balkana uništene, većinom su se ti izvori presušili, U Sofiju je voda prije u mnogo izdatnijoj količini dolazila i vrstnija no danas, dok izvor Bojana u čarnoj planini zvanoj Vitoša, od našega bezsnirtnoga G-undulića u „Osmanu" opjevana, niti za */3 više vode nepruža liepoj i preporodjenoj bugarskoj metropoli. Nekadanji obilni izvori kistendilskog, trnskog, vračanskog itd. okružja, većinom su presahnuli, a to sve, jer su i tamo šume uništene, kao što sam to već iztaknuo. Nu ne samo da je uslied zatora šunia u Bugarskoj nestalo izvora, te što se dogadjaju mnogi klimatičai i geologični štetni pojavi, već i druga nesreća je zadesila balkanske priedjele naše jednokrvne bugarsko braće, koja se od god. 1880. sve većma opažuje, a to je nestašica kiše tečajem ljeta; uslied čega nesnosne suše uništuju, svake božje godine u mnogih okružjih, poljske plodine, pašu ifcd. U sofijskom polju se uslied toga proizvod poljski znatno umanjio, premda je težanje (obradjivanje) i gnojenje zemljišta napose ouakovo, kao što i prije bilo, pa možda s nekoga gledišta, danas i mnogo bolje i stručnije, nego li to prije bješe. Najočevidnije je to pako opaziti u nekih podgorskih mjestih u vračanskom kao i u trnskons i kistendilskom političkom okružju. — Mnoga polja u spomenutih okružjih, ako i omanjega prostora i obsega, danas su se preobratila u neplodna zemljišta, dočim sve to nije prije bilo, t. j . jer su davala (rečena omanja polja) obilan prihod, nu kako su se postepeno šume sjekle, tako se istim razmjerom i prihod tih polja umanjivao, dok napokon postadoše tako rekuć sasvim neproduktivni prostori. |