DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 523 — po ličko-otockom okružju. Narofcito hvalim srdačno velecienjenomu gospodinu nadšumaru oto&ke imovne obćine, Šandoru Percu, koj nije žalio ni truda ni vremena te nas punih 8 dana predvodio i sve udesio da je zbilja ovo putovanje tako liepo provedeno. Svoj ostaloj p. n. cienjenoj gospodi, koja nas poapomagahu po svojih silah u putovanju, imenito: g. Srići u Novom, načelniku Krajaču u Senju, te slavnom obćinskom poglavarstvu u Novomu, načelniku Anti Dorčiću i cienjenira gradjanom Novljanom bila najiskrenija hvala. Slavnomu senjskomu parobrodarskomu družtvu, kapetanu Akačiću, te slavnomu parobrodarskomu družtvu na Rieci Švrljuga et Comp. iskreno hvalim. — Svoj cienjenoj gospodi šumarom, strukovnjakom i prijateljem, koji nas od Ogulina počamši cielim putem iskreno susretahu, a na čelu im imenito: nadšumar M. Zobundjija, šumari M. Križkovič, taksator Dušan Ilijić, šumar Gurtler, a od strane državnih šumara nadšumar gosp. Ivan Adamek i šumar E. Dobiaš, a od nadzorničtva za našumljenje krasa g. šumarnik Malbohan — svoj toj gospodi srdačno i iskreno hvalim, bog ih poživio i nagradio. Križevci, mjeseca kolovoza 1886. V. Kiseljak. Rieč u zgodno vrieme. Diobom zadruga nestalo je i zadružnih šuma, iz kojih su bud nove kuće i ostale gospodarske sgrade gradjene, bud pako da su upotrebljene za pokriće diobnih troškova, dočim su se potrebe uslied pomnožanja broja sgrada, peći, parcela i blaga, na liesu, ogrievu, kolju, pruću itd. pomnožale, pa s toga već sada, a jošte većma u buduće, obć. šume ovim potrebam zadovoljavati morati, prema kojim se, uvažujuć na prvom mjestu stojbinske odnoi^aje — i gospodarska osnova ne samo na papiru sastaviti, nego i u naravi provesti ima. Naravno da spomenuti zahtjevi nisu širom mile nam domovine u jednakoj mjeri zastupani; oni bo ovise o napučenosti, o zanimanju naroda (da li se naime pretežno ratarstvom, vinogradarstvom ili stočarstvom bavi), o veličini i uredjenom ili neuredjenom privatnom šumskom posjedu, o mjestnih odnošajih itd. U Slavoniji primjerice, gdje no seljak za dolnji vez kuće (ako ju nezidje) tek podsjeke (balvane) i spone za stiene te pleter treba, gdje kolje za vinograd i ogradu iz stare hrastovine ciepa, gdje u prostranih vlastelinskih šumah ogriev i pašu uz veoma malu cienu dobiva, tamo su ti zahtjevi mnogo manji, no u nas, gdje no je običajno stiene od kuća i ostalih gospodarskih sgrada iz mostnica (planka) praviti, gdje se za kolje mlada stabalca sjeku, gdje seljak drvo iz privatnih šumah bud nikako bud samo uz veliku cienu dobiti može, gdje uslied napućenosti mnogi grm, šikara i šumica, po kojem se prije paslo, izkrčeu ter u polje ili vinograd pretvoren itd. Nedvojbeno pako, da čim više potreba kojim se zadovoljiti mora, tim teže i uredjenje potrajnog uživanja, pa |