DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 521 — gdje u pukotinah zaostalo jošte korieuje aadje neke hrane za obstanak i život. Tu se nadju razni grmovi listača, ina da ih je i marva do zemlje obrstila. Teže je u protivnih okolnostih, gdje se je na obzorno naslaganom vapnenom kamenju, krčenje samoga korienja do skrajnosti izvelo. U prvom slučaju napomenute površine laglje je šumom pomladiti, pa ove pokazuju već prve godine neko zelenilo, cim se od marve obćuvaju i ograde. Vapnenac se uplivom vlage i zraka brzo troši, te preostalimi bilinskimi ostanci stvara rodno tlo za rast bilja, samo valja isto bilje od nesretnoga brstenja marve čuvati. Ogromnu vidismo razliku u pogledu vegetacije izmedju onih mjesta, gdje je marva slobodno pasla, i opet onih, koja su prije dvie ili tri godine zagajena. Ako se jošte kržljavi i čvornati stopu ili dvie stope visoki grmići, kojih je koj desetak godina marva brstila, rano u proljeću nizko pri zemlji oštrim orudjem oklaštre, to potjeraju ovi iz korienja jošte iste godine jednu ili dvie stope visoke mladice. — U tu svrhu rabe na kršu osobito jake i oštre škare, pomoćja kojih do 8 cm. u promjeru debele stabljike sasma pri zemlji lagano odrežu, ma bile i najtvrdje listače. Koli se silan uspjeh poluči, kad se čučavi i čvornati ti patuljasti grmići nizko na panju odrežu, vidismo upravo u branjevini „Velika Greda", koja je još prije nekoliko godina posve golietna bila, a danas već mjestimice potjerala tako guste mladice, da u njih divljad i srne zaklon nadju. Bujno se dižu mladice hrasta granika (Quercus pubescens), jasena (Fraxinus ornus), javora (Acer monspesulanum), te su već prve godine 50—90 cm. visoke, nu i ostali grmići sa prije spomenutimi u družtvu kao; Amelanchier vulgaris i Rhus cotinus oporave se na taj način brzo. Kras ličko-otočkoga okružja zaprema 73*^/o od ukupne površine prije napomenute, te je u visini od 500´ počamši obrašten samim kržljavim i po kozah obrštenim grmovljem. Ovdje je najzgodniji prilika, da se iste površine ograde, nizki grmovi do zemlje režu, te kao branjevine od marve čuvaju, jer će na taj način u nekoliko godina u šumu obratiti vapnene biele golieti, koje se tako užasno oku prikazuju. Najpovoljnije su za našumljenje krša česte kiše, te jednom riečju vlažne godine, dočim je trajna suša i žega najveća nevolja za presadjene biljke, jer ih polovina propadne. Iz navedenoga sliedi, da su radnje oko našumljenja krša veoma tegotne i skopčane velikimi troškovi, no uspjeh bio on sada jošte tako neznatan, ipak je osjeguran, ako se dalnja radnja udesi skroz prema mjestnim okolnostim i zahtjevom, koje će i sama narav podupirati, te ako se sva pomnja posvećuje kod čuvanja mladih nasada i branjevina, Gospodinu šumarniku Malbohanu, kao nadzorniku i upravitelju kraškoga našumljenja, hvalismo na trudu i pripravnosti, kojom nas je vodio po gori i rado nam sve pokazivao &to nas je zanimalo i što bijaše važno. U 2 sata poslie podne vratismo se u Senj, i time bijaše pravi cilj našega putovanja polučen i dovršen. Što bijaše u Senju jošte zanimiva, kao luka, stari 34 |