DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 15 <-- 15 --> PDF |
~ 519 — Prieko Lešća i liepe gacke doline, prispjesmo no(^]u oko 10 sati u Otočac. Dae 11. lipnja oprostismo se sa šumari u Otočcu najiskrenije, a nastavili smo naš put u Senj. Divotan bijaše pogled sa ,,Vratnika" na more, a liepa i ugodna vožnja dobro gradjenom cestom iiz sv. Mihovil u Senj, kamo smo prispjeli oko 7 sati na večer. Dne 12. lipnja razstadosmo se sa g. nadšumarom Percem i hvalismo mu za njegovu zaista požrtvovnost i uslužnost, što nas je punili osam dana pred vodio u nami nepoznatih krajevib, i najprijaznije sve pokazivao. Dalnji cilj poučnoga našega putovanja bio je, da razvidimo jošte radnje i uspjeh našumljenja primorskoga krša u senjskom okolišu. U jutro dne 12. lipnja povezli smo se predvodjeni po gosp. šumarniku Malbohanu senjskom dragom, u kojoj na strminah i liticah vidismo jošte grmovlje i šikarasti obrast, kao jedini preostatak nekadanjih šuma, u neposrednom pako okolišju sve je goli kamen. Najprije smo pošli u šumsko sjemenište kod sv. Mihovila, koje leži 1640 stopa nad morem, a zaprema 2´i32o[] rali, te je visokim zidom ograđjeno. Sjemenište to uredjeno, je-godine 1879., te se nalazi izpod Vratnika u maloj kotlini/s toga od bure zaklonjeno, a izim toga nalazi se tik kolnoga puta uz liepo ograđjeno vrielo cara Ferdinanda, od kuda se obilna i potrebita voda napusti u basene koliko je godar treba za polievanje biljka. Na liepo uredjenih gredah, koje imadu podpuno obradjeno tlo, rahlo i crnično, obavlja se sjetva najviše u 1 dcm. poširokih pruga, nu posiju se neke grede omaške i podpunoma. Najviše se iz sjemenja tamo uzgaja crni bor (Pinus austriaca), zatim ariš (Pinus larix). Osobito je pako crni bor od svih Conifera za našumljenje krša, negledeć da ljubi vapneno tlo, već i zato najprikladniji, jer može promjenam zraka i jakoj žegi, koja onako tamo vlada, najbolje odoljeti. Gojitbu ostalih četinjača iz sjemenja, kao: Pinus halepensis i Pinus maritima, kojimi su dobre uspjehe u Francezkoj polučili našumljenjem pješčara, napustiše ovdje, jer im bura slabe vrhe trga. Od listača siju javore i to: Acer pseudoplatanus i A. raonspesulanum, jasen (Fraxinus excelsior), manje pajasen (Ailanthus glandulosa), koj u mladosti veoma razbuja, nu poradi toga, što i njemu bura vrhe trga, a izim toga što se velike srčine radi lahko smrzava, te što poslie 15. godine posve skoro zaostane u rastu, nerabe ga kod đalnjega našumljenja. Od sunčanoga žara, koj bi bezuvjetno tek proklijale i nježne biljke za velike vrućine lieti posve osušio i tako rekuć spalio, brane se u tom sjemeništu liesami (Hurben) kojimi su neprekidno nađkriveni i zasjenjeni usjevi. Godimice se iz toga sjemeništa za našumljenje krša vadi do 90.000 jednogodišnjih listnatih biljka, a 420,000 dvogodišnjih biljka četinjača, kako je spomenuto najviše crnoga bora. |