DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 13 <-- 13 --> PDF |
-^ 517 — udaljenosti u iiekoro r^đu opet hrašće, kao poslieđnji odjel Vidi se ukus i strogi red vojnički, koji je tada valjao i za šume. Žalibože, da tomu danas nije tako, taj je gaj segregacijom pripao imovnoj obćiui otočkoj, te strada od silne kradje, navale Ijudih i marve. Za primjer neka bude napomenuto, da je samo lanjske godine bilo 758 prijavnica vrhu šumskih kradja po lugaru odkritih, a da je u istinu preko 1000 komada hrastovih stabala ukradjeno. Po naravi lagano sipko i pjeskovito tlo, tako rekuć cista pjeskulja, preobrati se haranjem šuma u pravu pustoš, tako je dobra polovina te površine dakle 200 jutara gola [»ješčara iliti pržina, kako ju narod zove, te na kojoj za žege ni slamka ni travka nestoji. Za bure uzvitla opet vjetar taj sitan pješak,meij tako jako, da ga raznaša po krbavskoj dolini, da sve do Korenice na 13 kilom, daljine. U oči velike te pogibelji, koja prieti Krbavskoj inače plodnoj i marljivo obradjenoj dolini, širenjem i povećavanjem te pješčare, moralo bi se najozbilnije nastojati, i to što skorije, da se zasadi prikladnim biljem. Za takova je pusta i pjeskovita mjesta bezuvjetno za prvo nasadjivanje crni bor najprikladniji. To dokazuju doduše a neznatnom obsegu izvedeni nasadi sa crnim borom tik Lauđonova gaja, te je država jošte prije segregacije počela nasaditi i vezati ono tlo, pa da se je to nastavljalo, bilo bi i uspjeha, da neima potežkoća, koje priete kulturara od Ijudih i marve. Imade i drugih srestva, kojimi se takovo tlo dade \ezati i popraviti, nu timj ođredbami nesmiju oklievati oni, kojih se tiče. — Drugu nepriliku prouzrokuje u toj dolini neka voda, zvana „Velika jaruga", koja sa sjeverne strane obkoljuje taj Lauđonov gaj, a izvire nedaleko Bunića. Za žege usred leta presahne ta jaruga, aldotle Je poljanam štete počinila, jer ta voda neima pravoga korita niti ođtoka, a kadšto poplavljuje baš cielu dolinu. Ovo bi zemljište morali strukovnjaci, naročito kulturni mjernik izpitati, te shodni predlog staviti, kako bi se občuvalo i osiguralo od dalnjih nepogoda. U Buniću razgledali smo jošte spomen-crkvu generala Laudona, koju je njemu u slavu dala prije 25 godina sagraditi krajiška vlada. Iz Bunića pošli smo preko Kule i Osika pa ravninom ličkom prispjeli u Gospić oko 9 sati u večer. Sliedeći dan naime 9. lipnja, razvidili smo u Gospiću kaznionu i razne liepe obrtne predmete, koji se tamo u velikoj množini prave. U kr. šumskom uredu pokazivao nam je pako g. E. Dobiaš, kr. šumar, po njemu odkrit postupak, kako on po zareznicih izbušene česti drva, i samu koru, svjetloshkami jasno i vjerno predočuje. Postupak je kemički, kako on sa originalnoga nacrta, na preparirani za oto papir, uplivom sunčanoga svjetla za nekoliko trenutaka točno prenaša sliku. Osobitu vriednost imadu te slike za škole i učevne zavode, gdje se mogu izložiti u dotičnih predavaonicah, da ih učenici po volji rabe, dočim se originalna sbirka zareznika imade osobito čuvati i samo prigodice kazati. Za taj izum dobio je kr. gosp. šumar od strukovnjaka više pohvalnih priznanja. |