DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 516 —


sjeverne ju strane štiti gorostasna Plešivica, a tamo opet s juga bosanske
planine.


Od Zavalja pošli smo u goru Plešivicu pješke u početku strmo, nu kasnije
došav na dobar šumski put, bijaše putovanje ui^odno u gustom hladu više stoljetnih
jelva i bukva.


Put opet od humke, koja dieli posjed iraovno-obćinski od državnoga, bijaše
do gorskoga sedla, najmre do „Škipine" 1.212 met. abs. vis. veoma strm
i tegotan.


U gori Plešivlci posjeduje takodjer država znatan kompleks šuma, a te
spadaju pod državnu šumarija u Korenici.


Ukupna površina državnih šuma korenicke šumarije zaprema 18.860 jut..
te se dieli u 8 srezova čuvarskih. Najviše je zastupana bukva, za njom odmah
jela, onda omorika. I ovdje se kod gojenja šuma tamo smjera, da se bukvi
granica stavlja, a goji vrednija za gradju četinjača. Starost sastojina je od 50
do 250 godina, a godišnji prirast ustanovljen po rali od 0*5—2*5 kub. m., koj
je dakako ovisan o vrsti drveća i stojbini.


Ukupna drvna gromada te šumarije ustanovljena je sa 3,319.968 kub.
metara. Žalibože je i u toi šumariji radi najnepovoljnijih postojećih pi-ometnih
odnošaja unovčivost tehničko vrieduih i sposobnih stabala neznatna. Ta silne
jelve od 40—50 metara duljine, kakovih imade u Sakrivenki, Nebluju i raznih
gudura Plešivice, iz kojih bi najkrasnije bordunale izvadili, poginu tamo burom
srušene bezkoristno i trunu.


Na samoj Škipini i gorskom sedlu dočekaše nas Koreničani, na čelu im
nadšumar g. Adaraek, više Koreničana sa svojim načelnikom, zatim kakovih
10 lugara, 10 nosioca Ličana, te nas ovdje toli od strane imovne obćine, kao i
sami Koreničani počastiše vanredno gostoljubivo — kakove zabave i veselja
jošte nebijaše na Škipini.


Prekrasan vidik na osvojeno bosansko zemljište, na Unsku dolinu, a ov
kraj na Bielopolje i Krbavsku dolinu uznese ti srđce i dušu, to nije moći
perom opisati, to valja vidjeti, pa ćeš se sretnim scieniti, da si vidio te prirodne
ljepote.


Prispjeli smo u 8 satih na večer na podnožje Plešivice, tu nam dodje u
susret više gospode \z Korenice pozđraviv nas srdačno, provezosmo se šnjimi
u samu Korenicu, gdje nam u razgovoru ugodno večer prodje.


Dne 8. lipnja oprostismo se u Korenici najliepše sa gosp. nadšumarom
Adamekom, hvalismo Koreničanom na srdačnom dočeku, pa hajde sad kolima
dalje put Bunića u „Laudonov gaj", odavle opet isti dan jošte kroz Kulu i
Osik u Gospić.


Laudonov gaj u krbavskoj dolini nedaleko Bunića nosi ime od slavnoga
generala Laudona, koji ga je, bivši još kapetanom u Krajini, oko 1750 godine
zasadio. Taj gaj zaprema 400 jutara, te je čisti hrastik, zasadjen u obliku postavljene
i spremne vojske; tu je prednji odjel predstavljajući straže, zatim je
savezna poveća šuma, a to bi značilo jezgru vojske, napokon dodje u stanovitoj