DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 515 ~ proti vanjskim navalam, u ruci same uprave imovno-obćinskoga posjerla, a to je lugarsko osoblje. Prošav revir Dolac, prispjesmo u veoma osamljeno zabitno mjestance „Crnu vlast", ondje odpočinusmo. Zasjednuv opet kola, krenuli smo preko „Babina potoka" u Leskovac, i tamo razvidili običnu vodom tjeranu pilu i liepu malu crkvu grčko-iztočnjaka, koju dogradjivahu. Provezosmo se divotnim prošćanskim jezerom L264 metara dugačkim, jedan dio družtva u ladji, drugi na kerepu (splavu), te duljinom toga jezera prispjeli smo na protivnu stranu m pol sata, tada smo izašli iz ladje i obišli ostala krasna jezera: Ciginovac, Okrugljak gornji, Crno jezero, Vir, Galovac i gradinsko jezero, a u naravnoj tamo samoći i tišini divismo se šumećim slapom. Prevoziv se opet na jezeru Kozjaku, najvećem od svih jezera 3.075 metara dugačkom, provezli smo se samo širinom istoga 613 met. na drugu stranu, tu nas je stigla noć, a mi smo se uspjeli do putničke kuće i tamo prenoćili. Krasno osvanulo jutro dne 6. lipnja prikazalo nam je jezero Kozjak i prva nad njim ležeća sa vodopadi u svem sjaju i čarobnoj ljepoti. Predvođjeni po nadšumaru g. Adameku, obidjosrao i ostala još četiri jezera: Milanovo jezero, Okrugljak dolnji, Kaludjerevo jezero i Novakovića brod, dakle u svemu njih 12. Ustavisrao se na zgodnom mjestu, na suprotivuoj strani pada potoka Plitvice u Koranu, Veličanstven slap Plitvice, koj se tik posljednjega jezera ruši sa visine od 78 metara uz strmu gorsku stienu u rieku Koranu, svakoga posjetioca očara i u mnienju podkriepljuje, koli su divna ova, nu radi zabitnosti i loših obćila, slabo posjećena jezera. Bilo nam je ostaviti Plitvička jezera, a nastaviti ustanovljen put na Prieboj, gdje nas u urečeno vrieme već dočeka g. nadšumar Pere, a htjedosmo proći gorom Plešivicom. Nu pošto nam bijaše većini bosansko zemljište jošte nepoznato, a ovo blizo, ođvezosmo se iz Prieboja u Petrovo selo, a odavle kao nekadanjim kordunoni bilo nam je iz Zavalja na puškin domet udaljena Bojna. . 0 zapadu sunca stigosmo u Bihač, te stari bosanski taj dosta neugledan grad, zanimao nas je jedino svojimi djamijami, u kojih se bas Muhumedauci klanjahu proroku, vidismo jednostavni život Bošnjaka i njihov pazar, a hladna i brza rieka Una, na kojoj baš most gradiše, zaustavi nas takodjer na časak. U Bihaću prenoćismo, Sliedećega dana, najmre 7. lipnja, krenuli smo opet kolima iz Bihaća, pa ako nam i nije taj grad osobitih znamenitostik kazao, bijaše svakako vriedno i zanimivo posjetiti ga, osobito za putnike, koji su nm tako blizo bili, da se dive njegovom okolišju. Plodna je i liepa unska dolina, nju obradjuje tamo narod veoma revno, poljane raznimi žitaricami i okopavinami prikazahu nam se veoma liepo, a plodovit taj priedjel ukrasuje jošte većma sama Una svojim tokom zavojitim, zatim visočinom, koja od Zavalja prema dolini ovoj preldzi u stupnjevine. Sa |