DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 462 — " ´ II, Na izbor metoda, koje se za upitno prora6unaYanje upotrebiti imadu. III Na obračuuavanje većega kojega primjera. Ad L Vriednost ovećili u savezu stojećih šumskih kompleksa sadržaje vazda u sebi vriednost tla i gospodarsku vriednost sastojina, koje se na tom tiu nalaze. Docim je pod stanovitim odnošajem probitačnije, da se šumska vriednost u jednoj svoti ili pako vriednost tla razlučeno od vriednosti sastojine obračunava, pokazuje se zadnji postupak kod izvlastbah shodnijim i to s razloga, što n ovom slučaju tlo posve ili djelomično prelazi u tudje ruke, a sastojina se ponajviše u interesu tadanjega vlastnika šume unovčuje. Pri ustanovljivanju količine odštetne svote neima se samo vriednost izvlaštene nepokretnine, dakle ovdje vriednost tla, u račun uzeti, nego i u slučaju, ako drvo dosadanji vlastnik pridrži: još nadalje a) posredna odšteta za onaj gubitak, koji trpi nepokretnina osakaćenjem ili raztrgnućem na komade, zatim b) oni prenapravni troškovi, koji su potrebiti, da se posjed, od kojega je jedan dio izvlašten i nadalje upotrebljivati uzmogne načinom rabljenim prije izvlastbe, napokon c) glavnica onoga višetroška, koji zahtieva poraba preostaloga posjeda posije izvlastbe, sravniv to sa stanjem prije izvlastbe.* Obzirom na ove zakonske ustanove može vlastnik šume tražiti posebnu odštetu: , , ako se prerano posjeći moraju za sječu nedorasle sastojine, koje se svoje prave vriednosti dovinuti nemogu; ako željeznica ili cesta njekim smjerom šume prosjeca tako, da se sastojine žestini vjetrova više izvrgavaju, nadalje, da se jur sagradjeni putevi prenieti moraju, ili da se pri tora njeki šumski dielovi od glavnoga šumskoga kompleksa odciepe (t- j . suvislost šuma uništuje) i za šumsko gospodarenje neprikladnim učine, napokon da se razdieliti moraju jur uredjene gospodarstvene cjeli i time obstojavši povoljni razmjer dobnib razreda tako poremeti, da dapače i novu provedbu uredjenja šumskoga gospodarstva zahtieva i t. d. Sve ove´ nabrojene okolnosti valja na licu mjesta glede svoje važnosti po dotičnoga posjednika šume izpitati, ter kod obračunavanja vriednosti šuma primjereno u obzir uzeti, 1. Ustanovljenje odnošaja površine i dobrote. Glavna podloga svakoga računanja vriednostih šuma jest površina zajedno sa dobrotom tla, buduć se vriednost zemljišta smatrati ima proizvodom geometričke površine i dobrote tla. Površina, koju valja odstupiti, mora se ponajprije u šumarskom pogledu izmjeriti t. j . obzirom na raznoličnost sastojina prema vrsti drveća i dobi kao * Vidi poglavje IL zakonskoga članka XLL od godine 1 881. zajedničkoga brv.ugar. sabora o izvlastbi. |