DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 5 <-- 5 --> PDF |
461 Obračunavanje odšteta kod izlučivanja šumskoga tla u javne svrhe s osobitim obzirom na teoriju o najvećoj zemljištnoj renti.^ Eazpravlja R. Fischbach. Unapredjenje gradnja oko javnih komunikacija imenito željeznica i cesta, pobudilo je u nas uvjerenje, da će se usljed razgranjenja rečenih komunikacija, svake godine sve više i više morati šume prosjecati, ter da će mnogi posjednici šuma prisiljeni biti, da dosfea velike šumske površine javnom interesu žrtvuju. Razumije se samo po sebi, da se od posjednika šuma, kojemu se takova zemljišta u rečene svrhe oduzimlju, nemože zabtievati, da javnom blagostanju za volju linancijalnu štetu trpi. Zakonodavstvo doduše veže svakoga vlastnika šuma, da s razloga prije pomenutoga nmra šumsko tlo odstupiti kad je potrebno u javne svrhe, nu s druge strane mu se i opet za takov odstup podpuna i prava odšteta zajamčuje. Dogadja se često puta, da se izvla.stitelj glede izvlastbene ciene sa vlastnikom zemljišta nagoditi nemože. U takovom slučaju ima se povesti odštetni postupak po nadležnom realnom sudu, koji 3 vještaka imenuje, da pod vodjenjem dotičnoga sudbenoga izaslanika procjenu obave i svoje strukovno obrazloženo mnjenje zajedno s proejenbenim elaboratom rečenom izaslaniku predadu. U koliko je obračun ovakovih odštetnih svota jednostavan kad se radi o izvlastbi poljskoga zemljišta, u toliko je opet isti dosta zamršen, kada se radi 0 izvlastbi šumskoga tla. Pošto će ovo pitanje imati riešavati možda mnogi šumari i kod nas, kao vještaci kod odštetnoga postupka, to držimo shodnim, da glede toga i u naših strukovnih krugovih koju potaknemo — odnosno razpravljarao. Medjutim budi ovdje spomenuto, da ćemo nastojati to pitanje onako razpraviti, da i onaj štioc, koji nije imao prilike baviti se sa obsežnora literaturom nauke o računanju vriednosti šuma, bude stvar mogao proniknuti, i da će se u slučaju potrebe moći s ovdje iztaknutim koristno poslužiti. U sliedećem obrazložiti ćemo ponajprije temeljna načela o obračunavanju odštetne svote u obće, a zatim ćemo razpraviti i sam računarski postupak uz shodni primjer napose. Prema tomu dieli se naša zadaća: I. Na razglabanje temeljnih načela, koja se odnose na proračunavanje odštetne svote. ^ Vidi Bauer: „Handbucli der Waldwerthbereclinung", poglavje „Ueber die Berecbnung der zu leistenden Entschadigung fur die Abtrettung von VVald zu difentlicheu Zweckeii." |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 462 — " ´ II, Na izbor metoda, koje se za upitno prora6unaYanje upotrebiti imadu. III Na obračuuavanje većega kojega primjera. Ad L Vriednost ovećili u savezu stojećih šumskih kompleksa sadržaje vazda u sebi vriednost tla i gospodarsku vriednost sastojina, koje se na tom tiu nalaze. Docim je pod stanovitim odnošajem probitačnije, da se šumska vriednost u jednoj svoti ili pako vriednost tla razlučeno od vriednosti sastojine obračunava, pokazuje se zadnji postupak kod izvlastbah shodnijim i to s razloga, što n ovom slučaju tlo posve ili djelomično prelazi u tudje ruke, a sastojina se ponajviše u interesu tadanjega vlastnika šume unovčuje. Pri ustanovljivanju količine odštetne svote neima se samo vriednost izvlaštene nepokretnine, dakle ovdje vriednost tla, u račun uzeti, nego i u slučaju, ako drvo dosadanji vlastnik pridrži: još nadalje a) posredna odšteta za onaj gubitak, koji trpi nepokretnina osakaćenjem ili raztrgnućem na komade, zatim b) oni prenapravni troškovi, koji su potrebiti, da se posjed, od kojega je jedan dio izvlašten i nadalje upotrebljivati uzmogne načinom rabljenim prije izvlastbe, napokon c) glavnica onoga višetroška, koji zahtieva poraba preostaloga posjeda posije izvlastbe, sravniv to sa stanjem prije izvlastbe.* Obzirom na ove zakonske ustanove može vlastnik šume tražiti posebnu odštetu: , , ako se prerano posjeći moraju za sječu nedorasle sastojine, koje se svoje prave vriednosti dovinuti nemogu; ako željeznica ili cesta njekim smjerom šume prosjeca tako, da se sastojine žestini vjetrova više izvrgavaju, nadalje, da se jur sagradjeni putevi prenieti moraju, ili da se pri tora njeki šumski dielovi od glavnoga šumskoga kompleksa odciepe (t- j . suvislost šuma uništuje) i za šumsko gospodarenje neprikladnim učine, napokon da se razdieliti moraju jur uredjene gospodarstvene cjeli i time obstojavši povoljni razmjer dobnib razreda tako poremeti, da dapače i novu provedbu uredjenja šumskoga gospodarstva zahtieva i t. d. Sve ove´ nabrojene okolnosti valja na licu mjesta glede svoje važnosti po dotičnoga posjednika šume izpitati, ter kod obračunavanja vriednosti šuma primjereno u obzir uzeti, 1. Ustanovljenje odnošaja površine i dobrote. Glavna podloga svakoga računanja vriednostih šuma jest površina zajedno sa dobrotom tla, buduć se vriednost zemljišta smatrati ima proizvodom geometričke površine i dobrote tla. Površina, koju valja odstupiti, mora se ponajprije u šumarskom pogledu izmjeriti t. j . obzirom na raznoličnost sastojina prema vrsti drveća i dobi kao * Vidi poglavje IL zakonskoga članka XLL od godine 1 881. zajedničkoga brv.ugar. sabora o izvlastbi. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 463 — sto i prema stojbinskoj dobroti tako, da se po obavljenoj izmjeri točno znade, koliko gore pomenute površine zaprema jedna ili dniga vrst drveća, koliko jedan ili drugi dobni razred. Dobrotu tla, koja se izrazuje u veličini poprečnoga prirasta u dotičnoj dobi, možemo prosuditi na temelju rezultata, koje smo dobili procjenom drvaih gromada, odnosno h skrižaljke dobnih razreda dotične šume, jer svakako onaj šumski predjel bolju dobrotu predočuje, koji kraj isLe starosti i jednakoga sklopa uzrasta veći popi-ečni prirast iskazuje. 2, Ustanovljenje odn ošaj a prihoda. Akoprem se obično kod i/vlastbe drvna gromada, koja se na dotičnoj površini nalazi, u korist tadanjega posje-^nika šume unovčuje, to je ipak nuždno, da se svekolike drvne gromade točno procjene i to tim prije, jer se samo na temelju ovjiko dobivenih procjena mogu ili sastaviti potrebne skrižaljke prirasta ili odabrati od jur postojećih najprikladnije, pomoćju kojih se jedino prava gospodarstvena vriednost tla i odštetna svota za sječu nedospjelih sastojina obračunati dade- Skrižaljke prirasta imaju se ne samo ustanoviti za onu obhodnju, koja je u dotičnoj šumi usvojena, već i za ine obhodnje, posto nije u svakom slučaju tadanja u uporabi stojeća obhodnja za vlastnika šume u financijalnom pogledu najpovoljnija. Da valjanost procjene bitno ovisi od načina, kojim se obavlja, poznato je svakomu dovoljno. Svakako držimo za najbolji postupak taj, ako procjenu drvnih gromada udesimo po naputku Drautovom, jer u tom nazrievamo najveću sjegurnost za ustanovljivanje pravoga razmjera razvrstbina, koji je kod preračunavanja vriednostih šuma jedan od najvažnijih činbenika. Opaziti moramo već sada, da se ovdje neradi o tom, koje razvrstbine bi se mo^^le u pojedinih šumskih predjelib po znanstvenih pravilih proizvadjati, već samo koliko se postotaka gradje\noga drva odnosno cjepanica, oblica, kića i panjića od istih unovčiti dade. Isto valja i za nuzgredne i medjutomne užitke. U tom pogledu pružati će nam najbolje podatke dosadanji u gospodarenju ])Ostignuti uspjesi. 3. Ustanovljenje ciena za drvo. Ciene drva valja osobito pomno iztraživati i ustanoviti, jer su iste za rezultat obračuna od znatnoga upliva. Mnogo puta bili, smo baš iznenadjeni, kad nam je do rukuh došla koja izradba o računanju vriednostih šuma, kako se je u tom pogledu površno postupalo, te nemožemo dosta preporučiti, da se što veća pozornost obrati na ustanovljivanje ciena za drvo, kad se radi o prodaji odnosno izvlastbi šuma. Obično se ciena ima ustanoviti za svaku razvrstbinu napose, za koju iolo izgleda ima, da bi se unovčiti mogla, Nu kraj toga ipak držimo, da bi dovoljno bilo, ako uzmemo prosjek onih ciena, koje su se postizavale zadnjih 3—5 godina kod prodaja obavljenih u obližnjoj okolici dotične šume. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 464 — Gdje si šumar nemože takovih pouzdanih podataka pribaviti, to nm nepreostaje ino, već da si cienu dotičnih sortimenta obzirom na tržištne ciene i izradbene troškove tim prije sam izvodi, pošto se nemože poslužiti sa cjenici u porabi stojećimi, koji su sastavljeni obzirom na tu predmnjevu, da st* prava vrieđnost ili ciena drva sama po sebi regulira konkurencijom, koja se kod prodajah drvnih gromada javnom dražbom živo očituje. Da se pako i glede toga pitanja sporazuraijemo, biti će uputnim, ako u kratko opišemo načela, odnosno ako provedemo primjer o analizi ciena za drvo. Slučaj prvi. Račun o tarifnoj cieni za hrastovo gradjevno i tvorivno drvo.* a) Drvo za cjepku gradju (franc. dtižice). Pazarna doba: jedna godina — cilj Sisak. Tržištna ciena u Sisku iznaša od %o kom. monte t. j . 36" %" ´´lu" 180 for. Izradba poprečno daje 70% monte , - * ´ 126 „ a 3070 škart za 73 jeftiniji -36 j, 162 for. Od ovoga valja odbiti usuelni. popust i to od 177" c^*^l^ množine za kratku robu 30 i 24", I07,, -2 fr. 75 n. a 370 za kratku robu 187 507o * 2 „ 43 „ Ostaje utržak od-156 fr. 82 n. Troškovi izradbe. 1. Izradba stoji - for. 20.— Troškovi kod uprave i škartiranja-- ,, 5.— čini fr. 25.— 57o kamata za pazarnu dobu -- -: „1.25 2. Izvoz iz šume do ceste 13 klmtr. „ 7.50 Od ovdje u Novi na kolodvor 19 klmtr. „ 4.50 „ „ 12.— Prevoznina na korlatu preko Une po 32 nč. za 3 kola simo i natrag --„ —.96 57o kamata na V® godine -- -„ — .327n> 3. Vozarina na željeznici iz Novoga u Sisak VnJ diižicah 55 centih =-3080 klgr. jedna kola (Lovri) sa 10 tona tovarne snage može prevoziti prema tomu 3240 komada, te stoje glasom dopisa uprave željezničke ^ ^^ 12. — Dakle ^/m. ,, 3.76 Natovarivanje i stovarivanje 5 n. po centi „ 2.75 57o kamata na V^ godine „ -^.le^io Iznos- for. 46.20710 * Ovu analizu sastavio je gospod. ured 2, ban. im. oM, za srez Karlice. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 9 <-- 9 --> PDF |
465 Prenos-for. 46.207io Privoz sa kolodvora ua skladište for. 1.50 Slaganje (visoko) na skladištu . - Najamnina za tovarište u Sisku nadine mjesečno 30 nove. 5´Vo kamata na V^ godine V^ go-^ ,. . —.50 1-80 „ „ 3.80 ~.09^/io Vriednost robe u šumiSbroj troškova for. „ 6QAO^jio 106.71 Ovo valja odbiti od l5"/o ^ ™e poduzetničke dobiti „ 16.— Ostaje čista ciena za hiljadu dtižica for. 90.71 Za aritmetičko srednje stablo od 47%^. prsnoga promjera uz 4 metara tehničko sposobne duljine, dakle za 4=4:-6% srednjega promjera odnosno 38%i bez kore i bjeli treba po tablicah Danhelovsky-a za \m dužica 15*24 tvr. metara a priračunav od toga 25^/^ poprečno za koru i mane, 18 95 tvr. metara sirovoga drva; prema tomu vriedi jedan tvrdi metar cjepke gradje for. 4,78 (3) Drvo za željezničke pođvaljke. Pazarna doba: jedna godina — cilj Sisak. Tržištna ciena po komadu iznaša - for. 1.20 i to 90% ciste robe for. 1.03 10% škarta ., —.10 „ 1.13 Troškovi. 1. Izradba for. —.30 Upravni troškovi -- - „ —.10 5 % kamata na 1 godinu „ —.02 2. Izvoz iz šume na kolodvor u Novi i prevoz na Uni (8 —9 kom. na jedna kola) . „ —37 3. Vozarina na željeznici iz Novoga u Sisak (na 1 lovri od 10 tona tovarne snage može se naložiti 103 komada = 11´33 kub. met.) stoji ciena kao prije 14 for. 70 nč. dakle za kom. „ — l4.^/to 4. Natovarivanje i stovarivanje po kub. met. 1 for. 90 nvč. - - „ -~20.Vio Iznos for. U4.Vio |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 466 —, ´ Prenos for. LH´/jo 5. Najamnina za skladište na ´/., god - for. —. —^/lo 5"/o kamata za stavke pod 2 do 5 na´/s godine -- „ —-01%^, Sbroj troškova- for. I" 16^/,^ Kako se iz toga vidi, nepodnose podvaljci privoz na tovarište u Sisak. Stoga valja kombinaciju ograničiti samo onamo, da ^e li podvaljci izvoze do jednoga tovarišta u Novom i tamo predadu u saču>anje dok se prodati mogu. Temeljeni toga dolaze u račun samo troškovi označeni pod 1. i 2. sa ......,/....... 79 nvč. 3. slaganje (8 kom. u 12 kupa), najamnina za tovarište i mvgrada za čuvauje (1000 komada 8 X 12 + 4) treba 9 met, prostora- = ...... 05 „ Sbroj troškova--84 nvč. ostaje vriednofit robe u šumi 34 nvč. od toga 107,, u ime poduzetničke dobiti . a*/«« „ ostaje čista ciena po komadu -, 30« 10 „ Jedan podvaljak treba 0 16 tvr. metara sirovine to vriedi indi jedan tvrdi metar tvorivnoga sirovoga drva fr. 2.78 „ Slučaj drugi. a) Drvo za ciepanje. Ciena tržištna u Sisku poprečno od ^m diižica za monte 36", ´Vi4´\ ^6´´- ´ ´-for. 172.— Od toga 70% monte - -„ 120.40 807o škart za V3 jeftinije - . . -. ... ^ 34.50 for. 154.90 Običajni popust na 28^^, množine po 24" i ao", lO´V^ i na 137,, one po 187 507,,-.--.-.-, -- „ 14.40 Ostaje utržak-for. 140.50 Troškoviizradbe. Izradba stoji - ,. for. 20 — Upravni troškovi . . -. . . . . . ^ 5.— 57i( kamata na prometno vrieme .... . ..... ^ ^^ 1^25 Izvoz u Sisak U klmtr. -- ... . -. ^ ^^ 13. Škartiranje i slaganje (visoko) na tovarištu-. -. . . ^ ^^ _„.60 Zakup tovarišta 50 57o kamata na ´/s godine . -.35-25 Ukupni troškovi for. 40.7025 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 467 — . Yriednost robe na mjestu u šumi- - -- for. 99.79 75 Poduzetna dobit 20*7^, - - -„ 19.95´80 To jest čista vriednost od l/m dužica - for. 79.83-95 Pošto se za 1000 dužica poprieko treba 13 tvr. metara sirovine, to iznaša ciena po tarifi za jedan kub. metar cjepke hrastove gradje -„ 6. U (3) Drvo za rezanje. Tržištna ciena u Sisku za 1 kub. metar rezane gradje ili za pilenje sposobnoga drva ..,...,. . „ 30.— Odbiti od toga za škart i razliku dimenzija 107o. r.. -„ 3.~ " . ^Ostaje utržak od for. 27.— Troškovi. Izradba od 1 tvr. metra.,...../ for. 5.06 Upravni troškovi . . „ —.95 for 6.01 5% kamata na jednu godinu _ „ —.15 Izvoz iz šume u Sisak l i klmtr ^ 3.80 Zakup tovarišta u Sisku ...,., , „ —.10 5**/o kamata na 7^ godine „ —-10 Sbroj troškova., for. 10.16 Ostaje vriednost robe u šumi „ * 6.^4 Od toga valja odbiti 20% u ime.poduzetničke dobiti.. „ 3.37 Ostaje cista vriednost for. 1 3.47 2*3 tvr. metafa sirovine potrebuo je za 1 tvr. metar izradjene gradje, dakle očituje se hum, pristojba za 1 kub. metar surovine sa „ 5-35 Y) Drvo za pođvaljke. Ciena tržištna. ., » 1-15 Troškovi. Izradba.... nvc. 35 Troškovi- .. 10 57o kamata na 1 godinu , 2-25 Izvoz kao gore od komada 15 5^/o kamata na pol godine 9-37 Ukupni troškovi., nvč. 62´G2 Preraa tomu je vriednost u šumi „ 52-38 Od toga odbiti 20% ^ ™6 poduzetne dobiti sa „ 10*47 Ostaje for. 41-91 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 468 — Za jedan komad treba 0´1G4 tvr. metara sirovine. Prema tomu iznaša ciena za 1 kub. metar for. 2.55 S) Gorivno drvo. Ciena 1 metričkoga hvata hrastovine stoji izmedju for. 5.50 i 6.50 dakle 6 fr. Troškovi. Izradba od 1 metr. hvata ... . for. 1.35 Upravni troškovi ,..,. . „ —.10 5% kamata na 1 godinu ....... „ —.07*25 Izvoz u Sisak ..., „ 3.— 5% kamata na ´/g godine „ —.10 Najamnina za skladište „ —.05 Ukupni troškovi, for. 4.67´25 To stoji prema tomu jedan metrički hvat u šumi na panju. „ 1.43 Ocrtajuć ovako predstojećimi primjeri bit o analizi šumskih pristojba, držimo još za važno i to, da se kod obračunavanja ciena po prosjeku neima usvojiti aritmetički već geometrički prosjek, koji nadjemo, ako u odabranih godinah prodane drvne gromade razlucene po sortimentih i isto tako postignute u ukupnom iznosu utržke sbrojimo i potonji sbroj po prvo pomenutim razdielimo. Sliedeći primjer razjasniti će rečeno ovako: Stavimo, da smo u njekom šumskom predjelu godine 1880. prodali bukovo ogrievno drvo i to samo 20 metara za 10 for. ukupno, dakle poprečno jedan metar za 50 uovč.; godine 1881. opet u istom šumskom predjelu 100 metara 70 za 70 for. dakle za jedan metar 77^ = ´^*^ ^^č. T> V ^ , , 50 + 70 120 Prava prosječna vnednost nije prema tomu ^—,^ = -— = 60 nv., vec se ista obračuna kako sliedi: Godine 1880. i 1881. prodano je ukupno 120 metara za 10 4-70 ==80 80 for., s toga stoji jedan metar ±^r^ = %Q-^ n. Ako rezultat jedne i druge metode medjusobno sravnimo, ukazuje se po metru razlika od 60 — QQ-^ = Q´% n. Cesto puta potrebno je, da u jednom te istom gospodarstvenom razredu za jedan te isti sortiment razne cieue udarimo, što osobito u planinah biva, gdje je na pr. na jednoj strani sljemena izvoz povoljan te se živo troše razni produkti, dočim se na drugoj strani jedva lokalna potreba unovčiti može i t. d. Za kiće, granjevine i paujiće dovoljno je, ako samo jednu cienu za dotičnu vrst drveća ustanovimo, dočim se za cjepanice imadu dva razreda ciena usvojiti imenito onda, ako se u sastojini nalaze oštećena stabla. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 469 — Opazili smo nadalje više puta, da se kod utanačenja cieiia za gradjevno drvo nije obzir uzeo na dobu sastojinn, već se je 7.i\ šurne, koje u obhodDJi od 100 i više godina stoje ona ista dena za gradjeuo drvo udarila, kao što za drveće a dobi od 25 ili 30 godina. Time se dodaše račun vriednosti vrlo ujednostrućuje, ali na t-tetu jedne ili druge stranke i to imenito onda, kad se odštetna svota obračunati imade za gubitak, koji posjednik šume ima usiied sjeće nedoraslih sastojina. 4. Ustanovljenje vrsti šum. gojitbe, vrsti drveća i obhođnje. A) Šumski ogoj. Odstup šumskoga tla u javne svrhe prouzročuje mnogim šumskim posjednikom razne neugodnosti i neprilike, sbog česa punim pravom i zahtievati mogu, da budu onako odštećeni, kako to odgovara najposoljnijoj porabi njiho voga tla. Izvidjenje dakle ima tu zadaću, da na licu mjesta ponajprije razsudi, da li je šumsko tlo obsolutno šumsko tlo ili takove vrsti, da bi uz poljsko gospo darstvo veću rentu u izgled staviti moglo ili ne. Pri tom valja u obzir uzeti: Tlo i podnebje. Lošo tlo uz nepovoljne klimaticke odnošaje nije u obće prikladno za poljsko težanje. Djelomično moći si je takodjer u tom pogledu steći osvjedočenje, ako se razgleda, da ii se u blizini šume nalaze koje oranice ili livade, ter koju dobrotu iste imadu. Bilježke o prodajnih ciena novije doba postignutih, zatim o zakupih i t. d., poljskih zemljišta, imadu se ujedno sabirati. Ako je šumriko tlo doista takovo, da se valjano upotrebiti može za poljsko težanje, to se isto ima još izpitati glede svoje dubljine, mineralne snage, skupnosti i vlage, zatim^ da li je povodnja ili odvodnja potrebna i izvedenje i^te moguće, napokon koji su troškovi imždni, da se eventualno mora tlo za težanje pripraviti i t d. Što se tiče iztraživanja trajne plodnosti šumskoga tla, moramo ovdje iztaknuti, da se pri tom neka neda nitko zavesti u svojih procjenah, ako su u zadnje doba postignuti znatni prihodi, koje je posjednik šume privredio 2. i 3. godišnjim zakupom posječenih površina uz prelazno poljsko gospodarstvo, pošto je ta plodnost časovita a uz to se je i u tom slučaju znatno umanjila, pošto se je nakupljena hrana biljka i humus više no dovoljno iztrošio. B) Vrsti drveća i način gospodarenja. Kada smo si sabrali podatke, da možemo prije spomenuto pitanje riešiti, imamo nadalje izpitati, da li sada na šumskom tlu stojeća vrst drveća odnosno sadanje šumarenje u toj šumi odgovara financijalnim interesom posjednika šume ili ne. Može se slutiti, da se je stojbina usiied lošoga gospodarenja ili usiied kojih drugih pogriešaka, počinjenih prigodom uživanja medjutomnih dohodaka, u dotičnoj šumi promjenila onamo, da je u^goj druge koje vrsti drveća nuždan |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 14 <-- 14 --> PDF |
^ 470 - ili da se visoka šuma ima pretvoriti u nizku i obratno, nadalje da nam pre okret na tržištu daje motiv, da imamo koju drugu bolje unovčivu vrst drveća zasaditi. U svakom slučaju morat ćemo kod računa odštetne svoto uzeti u kombi naci.ju onu vrst drveća, a za podlogu ono gospodarstvo^ koje je za vlastnika šume nnjuharnije, bez da se u koje kakove problematičke spekulacije upuštamo. C) Obhodnja. U koliko je sada uporabljena obhodnja financijalno opravdaita ili ne, neda se s mjesta razsuđiti, već se ista ima ako inače nepred leže lokalna iztraživanja, ustanoviti iz tako zvane prihodne vriednosti tla, t. j . iz svih na sadašnjost diskontovanih čistih prihoda, kojih se nadati možemo. 5, Ustanovljenje šumskih izdataka. Veličina odštetne svote za izvlašteno šumsko tlo jamačno takodjer ovisi o veličini troškova, koji su skopčani sa dotičnom šumomr Ti troškovi se odnose imenito na ii7:goj, porez i upravu. Uzgojni troškovi obično se ustanove po dotadanjem izkustvu, poprečno za jedinicu i)Ovršine, u koje valja ubrojiti ne samo prvi put za zasnovanje sastojine izdane svote, već i one, koje su potrošene za popravak, popunjenje kulture i njegu biljka i t. d. Troškovi oko uprave i poreza mogu se vrlo labko pronaći iz knjiga gospodarstvenih, pošto su više manje svake godine jedni te isti; pri tom se imadu oni trOvškovi, koji su jur načinjeni, nu izgleda neima, da će se moći ponoviti, izvan računa staviti. Sa mnogih strana tvrdilo se je dosta odriešito, da upravni troškovi pin obračunu odštete za izvlašteno šumsko tlo ostati imaju van svake kombinacije, ter se za dokaz te tvrdnje navelo, da ovi upravni troškovi za vlastnika šume posije izvlastbe tla nepromjene i ostaju. Nu tomu nazoru neraožemo se nipošto pridružiti, a to s razloga, jer je vlastnik šume odstupljeno tlo doista do sada upravljati dao i tom upravom troškove imao. koje mu se odštetiti moraju negledeć na to, da je njegovo šumsko osoblje uz duševni rad dovoljno vremena potrošilo za upravu toga šumskoga djela, koje se je moglo koristonosno upotrebiti za preostali šumski posjed. 6. I z b 0 r đ 0 b i t n e m j e r e. Pitanje, koju vrst ukamaćenja da u obće odabrati imamo, odlučeno je u načelu jur onamo, da su kamati na kamate za sadanje odnošaje prometanovca najshodnije. Dakle neima nikakove dalnje zaprieke, da ono. što za ostale grane narodnoga gospodarstva u tom smjeru valja, i za šumarenje prihvatimo. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 471 — Kraj svega toga stoji ipak pitanje o veličini dobitne mjere, sveudilj jos na dne\noin redu, radjajuć razne priepore u šumarskoj publici. Uočimo li, od koje je zainašnosti dobitua mjera za veličinu šumske glavnice, to možemo punim pravom tvrditi, da je taj priepor i doista opravdan. Razprave, koje su u predmetu obliodnje za šumski uzgoj najveće zeniIji^ tne rente, izmedju nove i stare nauke toli obširno kroz više decenija vodjene, mogu se u kratko svesti na to, da je vrlo nuždno u gospodarsl.u valjan izbor dobitne mjere zatim, daje prava dobitnu mjeru, koja je vise manje veoma promjenljive naravi, težko unapried ustanoviti za dulja vremena. Nova nauka, imenito po Pressleru zastupana, shvaća bit dobit^ie mjero sa strane financijalne, i traži, da se kod gospodarstva u šumah imade onakova dobitna mjera usvojiti, da i u šumah nalazeće se glavnice budu nosile običajne u zemlji kamate. Po ovoj nauci dakle bila bi najunosnija obhodnja ona, koja nam daje najveću zemljištnu rentu. Starija nauka, naime ona najvećih poprečnih prihoda, preporuca onu obhodnju, odnosno uzgoj, koji najveće množine najvriednijeg drva na najmanjoj površini zajamčuje, i to se prije svega s narodno-gospodarstvenih interesa pučanstva osobito za šume državne propisuje. Da se ipak od predmeta odvi;^e neudaljirao, nećemo se upustiti u dalnja razglabanja predležeće u tom pogleda obsežne literature, već ćemo santo u kratko navesti proiztok dotičnih ra/j)rava, koje su glede veličine dobitne mjere nastale. Ovaj je: a) da se zahtievati nemože, da se u šumah nalazeće se glavnice nz kamate na kamate u onoj mjeri rentiraju, kao što se to očekuje od običnih novčanih glavnica, b) šumska dobitna mjei-a, ima biti prije manja no veća od one uvedene u poljskom gospodarstvu, c) kad se obhodnja njeke šun\e povisuje, valja dobitnu mjeru prije sniziti no povisiti, d) opravdano je, da se kod izvlastbah za obhodnju do 60 godina i ako tržištui ođnošaji ino netraže, prihvati dobitna mjera sa 3—4%, za obhodnju od 60 do 120 sa 2V2 do 37o, a za veće obhodnje samo sa 2%, e) dobitna mjera ima se vazda preinačiti prema tomu, kako se mienjaju novčaiu i tržištni ođnošaji za drvo. ^ Ad II. Metode obračunavanja odštetnih svota. Kako smo jur prije saznali, pripada posjedniku šume od izvlastitelja pol- puna odšteta za pretrpljeni kvar uslied izvlastbe, a takovu i svi izvlastbeni zakoni, osim pretiuma affectionis, dozvoljavaju, to se kod obračuna odštetne svote ima sliedeće uvažiti: 1. ukupna vriednost tla, koje se odstupiti mora, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 472 — 2. vriednost tako zvanih šumskih rubova i!i vjetrobrana, navlastito uzduž željezničkih pruga, koji dodu^^e ostaju u vlastuictva tadanjega posjednika šume, ali u buduće samo ograničeno uživanje tla dopuštaju. 3. odšteta za prijedobim sječu nedoraslih sastojina, 4. odšteta za kvar, koji se po vjetru počiniti može, ako se kroz šumu željeznička pruga iž;sjeći ima, 5. odšteta za ini kvar, koji se uslied izvlastbe posjedniku nanese. Ad 1. Obračun vriednosti tla/´^ Kad smo na čistom, koja vrst težanja u[)itnoga izvlastit se imajućega tla posjedniku šume najbolje odgovara u pogledufinancijahiom, imat ćemo ili vriednost poljskoga ili šumskog tla ustanoviti. Na koji način valja postupati kada se radi o vriednosti poljskoga tla, napomenuli smo jur prije. Šumsku vriednost tla pako dobijemo: a) po prodajnoj vriednosti t. j . po onoj vriednosti, koju dotično tlo imade obzirom na ine poznate zemljištne prodaje, b) po čistoj novčanoj vriednosti sječivog popriečnoga prirasta po jutru, ako istu uglavničimo i dobiveni takov kapital kao vriednost tla usvojimo, c) po dostalnoj vriednosti, d) po prihodnoj vriednosti. Ad a) Što se ustanovljenja prodajne vriednosti tiče, to ova metoda ima mnogo za se, ali ipak vazda nemože mjerodavnom biti, kad se radi o izvlastbi šumskoga tla. Ako je u kojoj okolici obavljen oveći broj prodaja tla za šumarske svrhe, to možemo na temelju toga doduše saznati zaključak (Kalkiil) pojedinih kupaca i prodavaoca, nu ako promotrimo, da se od ovakovih prodaja očekivat se imajući prihodi i izdatci površno sravnjivaju, zatim umalovaženje, da ciene diva neprestano rastu, nadalje da su upitne prodaje realizovane u nepovoljnoj tržištnoj dobi, napokon da je kod tadanjih prodajah tla obično prodavaoc objekt kupcu nudjao i zadovoljio se s manjom kupovninom, to se lako uviditi dade, da prodajne vriednosti nisu u svakom slučaju najpovoljnije odštete za šumoposjednika. Nije suvišno, ako se kod obračunavanja odštetne svote postupa barem informacije radi i po ovoj metodi, pošto može razloga biti, da se račun osnovati ima na prodajnoj vriednosti tla onda^ ako je ova povoljnija od koje druge, bud se od \lastnika nemože predmnjevati, da svoje šumsko tlo uz jeftiniju cienu od one odstupi, koja se eventualno postigla prigodom obavljenih uobičajnih prodaja. Ad b) Ustanovljenje vriednosti tla po poprečnom prirastu, jest metoda, koja čistu novčanu vriednost sječivoga poprečnoga prirasta po jutru uglavničuje i dobiveni rezultat kao spomenutu vriednost označuje. Usuprot tomu, da se ovaj * Po §. 0. naputka za povjerenstva s previŠnjega mjesta izdanim zakonom od 8. lipnja 1871. odredjena za provedbu izlučenja prava na drva, pašu i šumske proizvode što Su krajiški stanovnici imali u šumati državnih, ležec´iih u području vojne bivše krajine, imala se je vriednost tla ocjeniti samo u svojstvu pašnjaka (Weideland). |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 17 <-- 17 --> PDF |
~ 478 — način, opređjelenja vriednosti tla, vrlo mnogo u praksi-upotrebljava, moramo izjaviti, da je neizpravan, i da se ima zabaciti, jer se na krivih predmujevahpodatakah osniva. Ova metoda sama po sebi nije znanstvena, ter njezini re sultati neimaju za oto ni praktične vriednosti. > Da predočimo, kako se ovom metodom obično do resultata dolazi neka služi sliedeći primjer: Dobra smrekova šuma daje kod 80-godišnje obhodnje po jutru po odbitku dobavnih troškova prihode i to: 1 proredjivanje u 25 godini . . 22 for. 2 . „ . . 35 3 . 45 «. . / , ^^ n ^ .... 4 „ 55 5 „ „ 65 » ^´ 11 6 „ 75 « ´ ´ . 41, „ „- Glavni užitak « 80 » . - 985 „ Ukupno u 80 godinah . . 1207 for. Prema tomu imao bi biti poprečni prihod za jednu godinu obhodnje ~^= = 15-1 for. Tuj nam predleži predmnjeva, da jedno, jutro šumskoga tla od iste kakvoće poprečno svake godine čistu rentu od 15´1 for. nosi. Uglavničimo li tu rentu po poznatoj formuli, to nam ima resultat vriednost tla označiti. Po ovoj metodi odbijaju se samo dobavni troškovi, dočim se posve mimoidje, da valja i sve prihode proredjivanja unišle prije glavnoga užitka do konca obhodnje uz kamate na kamate u račun uzeti, a povrh toga prvi put za uzgoj te sastojine potrošene svote kao što svake godine nastavše upravne troškove i porez uz kamate na kamate odbiti. Sve ovo dokazuje, da ova metoda neima mjesta uporabi kod obračunavanja odštetnih svota, kad se radi o točnih resultatih. Ad c) Po dostalnoj vriednosti ustanoviti ćemo vriednost tla onda, ako je prodavače tla pripravan onu kupovninu primiti, koja će mu bar vlastite izdatke skopčane sa dotičnom šumom namiriti. Osim toga biti će shodno, da se rečenom metodom poslužimo, ako se nedadu vjerodostojno ustanoviti prihodi, kojih se od dotičnoga tla nadati možemo, jer neima dovoljno izkušanih podataka o prihodu toga tla. Ad d) Prihodnu vriednost tla dobijemo/ ako sbrojimo sadanje vriednosti, svih od toga tla očekivat se imajućih prihoda i od toga sbroja odbijemo sadanje vriednosti svih za dotične prihode izdane proizvodne troškove. : . _ Algebraički izraz za prihodnu vriednost izvadja´se na sliedeći način:" Označimo li sječivni prihod sa Au, obhodnju sa n, dobitnu mjeru sa p, a Da, D&, Bc . . , Di da nam označuju medjutimne užitke, koji dotiču u godinr 31 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 474 — a, h. c . . . . g, to je vriednost sječivoga prihoda na konca obhođnje zajedno sa inedjutimmmi užitci n a n-—b n—q Au ^ Ba lOp + Bb VOio -j- . . . . I^^Z l-0/> Iznašaju li kulturni troškovi izdani na početku obhodnje iznos c to isti xa n u godinah narastu na c lOp Prema tomu je vriednost svih prihoda po odbitku troškova kulture na koncu obbodnje n-^a 71—h n—q ,n En ^ Au + Đa VOp + Bb VOp + . , . . Bq VOp —c lOp Upravne troškove v i porez s kao godišnje izdatke možemo tek onda u odbiUik staviti, ako sbroj prihoda pretvoriniD u godišnju rentu i to po oblicku n l´Qp I En = r — "-, koji nam predočuje konačnu vriednost rente, koja v puta dotiče; iz toga je E}i n _ VOp — 1 dakle ^ "~ ^´(VOp" n—a n—h ^^—f/ n Au 4-Ba l.op -h Bb \ .op -^ . . , , -f Dg \j)p — c. lj)p r = n — {´f´ H- ´´=) l.oi) — 1 O.op Ako tu rentu uglavničimo po formuli Bu = , to iznaša sadanja prip ´ hodna vriednost ili zemljistna glavnica na početku obhodnje t. j . za 0 godinali: n—a n~q n Au -I- Da l.op -\- .... -i- Dg l.op — c. l.op 100 , lOO Bu^- ´ -— (v -\- >) n P 1 l.op — 1 O.op n - a n—q n Ali -|- Da \.op ~f- . . . . -|- D() l.op — c. l.op _ p 100 Bu 100 p n l.op — 1 __ j"y 100 s 100\ V /? 7.) J n—a n—q n Au -|-Ba l.op + . . . . -[-B(j ] op —-c. l.op n l.op — 1 ako V i s upravnu odnosno poreznu glavnicu znače. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 19 <-- 19 --> PDF |
.-- 475 — Od svih ovdje spomenutih metoda jest jedina ona pod d)^ koja ne samo da u svakom pogledu znanstvenim načelom odgovora, već i najsjegaruije resaltate prnža, i u svakom slučaju svakako prednost zashižuje. Ad 2. Obračun odštete za t.z. šumske rubove. Sbog preprečenja vatre i da se željeznička pruga očuva od paruba, grana i izvala, koje vjetar poloniiti i preko iste baciti može, nuždno je, da se na obijah strana pruge više ili manje široki rubovi izsjeku. Širina takovih rubova ovisi ponajpače od tla, visinorasta drveća (da li nizka ili visoka šuma) smjera pruge i žestine vladajućih vjetrova. Riedko kada se naidje na slučaj, da se ovakovi šumski rubovi posve prodadu željezničkoj upravi, nu ako se ipak dogadja, to onda dakako neima govora -o kakovoj odšteti. Većinom ostaju ti rubovi u posjedu tadanjeg vlastnika uz stegu^da na toj površini smije samo uzdržati kolosjek ili da istu za oranicu ili košanicu upotrebi. Na tih rubovih nalazeće se šumske ili poljske biljke, trpiti će od sjene susjednih sastojina, a povrh toga će u obće obradjivanje, gnojenje i žetva mnogo skuplja biti. Po tom valja uvažiti, da li se može shodnije trajno gospodariti na takovo] površini kolosjekom (n. pr. 2a vrbe) ili travarinom i inim poljskim obradjivanjem. Kad smo u tom pogledu na cistom, možemo preći na ustanovljivanje čistih prihoda po jutru, od kojih se odbiti i naju eventualni troškovi za priredjenje tla ili za ine nuždne investicije. Ovako se dobiveni čisti prihodi imadu uglavničiti uz poljsku odnosno šumsku dobitnu mjeru i iza toga odbiti od jur pronadjene vriednosti tla, koji preostatak nam traženu odštetnu svota za šum. rubove po jutru predočuje. Ad 3. Obračunavanje odštete za sastojine, koje se imadu prije doraslosti p o sj e ć i. Akoprem se drvo, koje se ua odstupiti se imajućoj površini nalazi, ponajviše u korist dotadanjeg vlastnika unovčuje, to on ipak može tražiti i dalnju odštetu za sječu sastojina u onom slučaju, ako se iste prije posjeći imadu, no što jih financijalno najpovoljnija obhodnja zateče. Proračunana zemljištna vriednost pokazuje nam odmah u koju dobu pada financijalno najunosnija obhodnja, naime kada zemljištna vriednost svoj maximum postigava. Izpostavi se n. pr. da je obračun u njekoj šumi ustanovio, da je financijalno najpovoljnija obhodnja u 80 godini, to se odnosna odštetna svota, može dopitati samo za sastojine do i izpođ 80. godine, post:) se u onom slučaju, ako posjednik u svojih sastojinah na svoj financijalni uštrb uz višju obhodnju gospoiiari, samo njeka ljubav prema njegovu posjedu predmnjevati dade, za koju po zakonu nikakova odšteta nepripada. Pita se sada, na koji način valja ustanoviti gore spomenutu odštetnu svota. Kao što za obračunavanje zemljištne vriednosti tako ima i za obračunavanje vriednosti nezrelih sastojina više metoda. Ove su: |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 20 <-- 20 --> PDF |
_ 476 — a) obračunavanje vriednosii sastojina po prodajnoj vriednostL b) „ B » » poprečnom prihodu. c) „ „ „ „ prihodnoj vriednosti. d) « n n » dostalnoj Ad a) Prodajna ili potrošna vriednost njeke sastojine jest ona, koja leži u sadanjoj drvnoj gromadi kao i onoj, koju dobiti možemo, ako dotičnu sastojinu po razvrstbini njezinoj procjenimo i prodamo a od dobivenog utržka iztlane troškove odbijemo. Da se iz same potrošne vriednosti odšteta pripadajuća posjedniku sbog sječe nezrelih sastojinah u svakom slučaju izvoditi neda, jasno je, pošto potrošna vriednost n. pr. njeke mlade kulture može biti 0, a ipak za istu valja odštetu obračunati. Za obračunavanje odštetne svote možemo upotrebiti potrošnu vriednost, u koliko se rečena odšteta dobiva u razlici potrošne i gospodarske vriednosti njeke sastojine. N. pr. gospodarska vriednost njeke sastojine iznaša 600 for., a prodajna vriednost nedospjele za sječu sastojine 100 for., to je u ovom slučaju odšteta jednaka 500 for. Ako nebi mogli prodajom odnosne sastojine nikakov čisti utržak polučiti, jer drvo za prvih godina obdtanka sastojine izuzam onaj slučaj, da nam je moguće prodati biljke na ime kulturnog materijala, nikakovu uporabivost neimade, to bi se imala svakako podpuna gospodarska vriednost od 600 for. nadoknaditi. Ad b) Obračunavanje vriednosti sastojina po poprečnom prihodu rabi se u praksi imenlto kod izvlastbah na ra/,ne načine. Ova metoda jest jedna od najjednostavnijih, ali neima nikakove znanstvene podloge. Prema ovoj metodi dobijemo vriednost nedorasle sastojine ako od čiste vriednosti poprečnog sječivog prirasta odbijemo troškove kulture, uprave i poreza, pa ostatak sa brojem godina dotične sastojine ponmožimo. Ako je obhođnja u, sječivni prihod Au medjutonmi užitci u gođinah a, b, q, Da, Db, Dq, starost sastojine n, troškovi kulture c, i svake godino jednako opetujući se troškovi oko uprave i poreza eto. V to je vriednost sastojine: = ___ / Au + Da + Db + - . . Dq — c \ — I —3-V I n, V u / koja n m ujedno gospodarsku vriednost sastojine representira. Kako vidimo, ova metoda uzimlje prihode i izdatke, bez da ih prolongira i diskontira, jednostavno u račun, a povrh toga se ni na zemljištnu rentu neosvrće. Uslied toga nemožemo ovu metodu ubrajati medju znanstvene, tim manje, što resultati ni š daleka neodgovaraju sbiljnosti, jer su odviše visoki. Ad c i d. Obračunavanje prihodne i dostalne vriednosti, akoprem nešto zamršeno, ipak se razlikuje od onoga pod h) naznačenoga bitno u tom, Stoje strogo znanstveno, te već po tom kod izvlastbah u svakom slučaju prednost zaslužuje. Uzmemo U kod obračunavanja vriednosti sastojina za podlogu prihodnu vriednost tla, to po obijuh metoda dolazimo do istoga resultata, čega radi nam |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 21 <-- 21 --> PDF |
"~ 477 ~ . prosto stoji jednu ili drugu odabrati. U praksi obično se oba postupka upotrebljuju. Za izvlastbe držimo metodu dostalne vriednosti sastojina mnogo prikladnijom s razloga, jer se računarski postupak laiku jasnije predočiti mo/.e. Akoprem ovdje mjesto nije, da nauku o prihodnoj i dostalnoj vriednosti sastojina opetujemo, to ćemo ipak podpunosti za volju obćenito ocrtati najgiavnije zasade kao što i obje formule iste. Prihodna se vriednost njeke m godine stare sastojine prouadje, ako od sbroja svijuh na mtn godinu diskontiranih vriednostih onih prihoda, kojih se od dotične sastojine nadati imamo, odbijemo sve na isin godinu m diskontirane vriednosti proizvodnih troškova, koji se za proizvadjanjc rečenih prihoda još izdati imaju. Označimo li sječivni prihod sa Au^ obhodnju sa u^ medjutomne prihode proređjivanja, koji u godini a unidju, sa´ Dq, prihodnu vriednost tla sa B, glavnicu godišnjih troškova t. j . vriednost glavnice, koja baca rentu u iznosu upravnih troškova, sa v, sadanju starost sastojine sa m, dobitnu mjeru sa i?, to je prihodna vriednost sastojine u—q u~m Hem ^ ^´´ + -^g-^´0^ — (^ + V){Ui^^l). l,op u—m. Dostalna vriednost opet njeke m godišnje sastojine jednaka je sbroju do m te godine naraslih uzgojnih troškova manje proračunane konačne vriednosti svijuh do te godine unišlih prihoda, koje smo od sastojine za dobe obstanku njezina dobili. Obćenita formula dakle glasi uz gore spomenute oznake: m m m—a Hkm = (^ + F) {l.op — 1) + <^io2y — JDa l.op Ad4. Obračun odštetne svote za vjetroizvale i vjetro^ lome. Kako je obće poznato, trpe od vjetra imenito ona stabla, koja imadu plitko korenje, tankovitko deblo, zatim vazda gustu i zimi zelenu krošnju. Kvar, počinjen po vjetrovih, još se umnožava na onih rajestih, gdje s*´ kraj vladajućih, od same naravi opasnih vjetrova dosele u dobrom sklopu nalazece se sastojine uzko prosjecati moraju. Činjenica, da sastojine oc\ vjetrova stradaju samo u onoj dobi, kada su promašile maximum svoga visinorasta, t. j . kada su u srednjoj i sječivoj dobi, uči nas, da kod mladih sastojina ob kakovoj odšteti za kvar po vjetru govora biti nemože. U obće nismo u stanju točno naznačiti brojevno granicu, do koje ima upitna odšteta dosegnuti, već se to prepušta razsudjenju pojedinih strukovnjaka obzirom na predležeća lokalna u tom smjeru izkijstva. Kod iztraživanja prespomenutog predmeta valja osobito uvažiti: da li će se pojedini šumski predjeli iza prosjecanja željezničke pruge posve osamiti tako, da jim prieti pogibelj, da će ih vjetar posve izkoreniti, ili, da li će se skupni kompleksi prosjecati, te se je samo bojati da će vjetrovi tu sastojinu samo na krajevih uzduž pruge oštećivati. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 22 <-- 22 --> PDF |
. — 4:78 —" Pošto pakonemoženu) unapried točno saznati, odkuda i kamo će vjetar duvat´K koliko puta će se vjetrovi u ovoj ili onoj sastojim u stanovitom vremenu snaći, to nam je zadaća o prosudjenju upitne odštete ne sanao problematična, nego i vrlo zamršena. Dslied te obstojnosti morati ćemo odštete samo približno (da zadovoljimo obim strankaml ustanoviti, i od-svakoga dalnjega raćuna odustati. Način, kojim se u praksi obično ta odšteta opredieljuje, jest taj, da se na temelju lokalnog izvidjenja površina procjeni, koja će eventualno do sječe sastojina od vjetra nastradati, a nastavka se šteta za jedinicu površine izrazuje u djelovih sadanje drvne zalihe dotične sastojine. Uzmimo, da će se uslied prosjecanja željezničke pruge 30 jutara šume izvrći pogibelji vjetra, zatim da je drvna zaliha sastojine po jutru 150 metara, a poprečna ciena metra 5 for,, napokon da će šteta zahvatiti ^js sadanje drvne 150.5 zalihe, to bi bila odštetna svota za 1 ral = —7r~~ 0 "^ 93 for, 75 nč., a za 30 rali = 2812 for. 50 nč. Netrebamo ovdje dalje iztaknuti tu okolnost, da ovaj računski postupak, pošto se temelji na okularnoj procjeni, koja je više manje individualna i nesjegurua, do valjauih resultata voditi nemože i da je izpitanje odnosnih predmnjeva skoro nemoguće, ako aam lokalna iztraživanja u tom pogledu manjkaju. Drugi je postupak, koji si je u praksi takodjer put prokrčio, taj, da se na isti način, kao što je prije iiavedeno, procjeni površina, koju bi mogao vjetar snaći, zatim šteta u vriednosti dielova poprečuog prirasta za jedinicu površine, ter da se ista uz dobitnu mjeru od 3 do 4^/o uglavniči. I kod ove metode nam manjka svaka znanstvena podloga. Bez sravnjivanja sadanje dostalne ili prihodne vriednosti sastojine sa sadanjora uporabnom vriednosti, nemožemo po našem osvjedočenju ni s daleka približno ustanoviti n govoru stojeću odštetu. . Osim toga ova metoda time, jer godišnju štetu uglavničuje, smatra istu kao ajeku trajnu negativnu rentu, dočim se šteta po vjetru obično u ograničenom broju godina očekivati smije, ^ Da je tomu tako, dokazati će sliedeći primjer: Za 50-godišnju smrekovu šumu, koja se na 80-godišnju obhodnju gospodari i u kojoj se ima iznenada prosjeci željeznička pruga, neuztraje pogibelj vjetra neprestano već samo80—50 = 30 godina; jer će ova sastojina, kad bude jednom pomladjena na otvorenih po\ršinah, biti očuvana od pogibelji vjetrova, buduć će se istoj pružiti prilika valjanim uzgojem, daše ljepše i jače razvije i vjetru odoljivijom uzraste, čega radi se u tom slučaju kod budućih obliodnjah o kakovoj odšteti raditi nemože. Pomenuto nas opet upućuje, da je i potonji postupak, po kojem se godišnja šteta uglavničuje i nadjena glavnica u ime odštete traži, posve ncizpravan |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 479 — [*osve točni obračun, za pronaći više pomenute odštetne svote, kako smo jur tlovoljBo naglasili, nedn se provesti, pošto se svekolike podloge toga računa i^vadjaju poinoćju računa vjerojatnosti. Nu usuprot tomu držimo, da tim računom dobijemo bar takove brojke, po kojih možemo prosuditi maximuai odnosne platiti se imajuće odštetne svote. Stvorimo liši jednom takovu podlogu, to time već a napried od sebe odvaljujemo netenieljite sunmje i prigovore od strane izvlastitelja, da pretjerane odštete zahtievamo, što nara je dovoljna zadovoljština za strukovni naš rad. Uzmimo, da se ohračim odštetne svote za pogibelj od vjetrova u 50-godišnjoj sastojini, koja se obhodnjom od 80 godina gospodari, utanačiti ima u^ predmnjevu, da će se iza prosjecanja željezničke pruge sveukupna snstojina po vjetru tako oštetiti i izkoreniti, da je dalnji obstanak te šume u pitanje stavljen. U tom slučaju ima se rečena odšteta obračunati jednako onoj, koja se traži u ime prijedobne sječe nedoraslih sastojina, t. j . ima se prihodna, odnosno dostalna vriednost 50 godišnje sastojine ustanoviti, i od ove utržak, dobiveni za izvaljenu sastojinu, odbiti i razlika kao maximum odštete, koja se namiriti imade, usvojiti. Ako imade izgleda, da bi se ova sastojina recimo 10 go´iina još uzdrža:^] mogla, to valja na isti način kao gore pronaći odštetu za 80-godišoju sastojinu, koja se ima na sadašnjost, n.iime na 10 godina, diskontovati. Manjkaju li nam sjegurni podatci, da prosuditi uzmogmmio, u koliko je moguće tu sastojinu nadalje uzdržavati, to se imade od raznih diferencija izmedju prihodne, odnosno dostalne i pripadajuće uporabne vriednosti uzeti aritmetička sredina. Ovomu potonjemu postupku pako pripada po našem mnienju bezuvjetno od svijuh prije navedenih prvenstvo. Ađ m. Da ono, što smo do sada obrazložili, bolje predočiti uzmognemo, neka služi siiedeći primjer: Dio jedne sastojine ima se prosjeci, pošto će se tlo upotrebiti za sagradjenje željezničke pruge, a ostali dio za vjetrobrrm, i to: !. smrekova šuma 1—25 godina poprečno 15 godina stara sa 6 jutara 2. 2. )? 5? 30-40 Yi 35 3) n „1 ´ TJ )i 3." » 5J 50 n }f 50 J! " „ 3 ^ 4. )) )J 45—60 n n 55 , n « 5 . H )1 5. » )) 60 » K 60 n » .5 n 6. u yr .6´0—80 » . » 70 t; ´1 « 1 n Ukupno , . 21 jutro. Od te površine redalo ima se 8 jutara u ime izvlaštenoga tla odstupili upravi željezničkoj, a 13 jutara ostaje vlastmku šume i nadalje kao ograničeno |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 480 — " vlastničtvo uz obvezu da na rečenoj površini gospodarenje tako priudesi, da će moći odnosna šunaa kao vjetrobran služiti. Vrst drveća je smrekva, stojbinski odnošaji su dobri, a tržištne ciene u obće povoljne. Prigovoriti će nam se možebiti, da nismo rabili za predležeći primjer onakove skrižaljke prihoda, koje su proistekle iz odnošaja naših šuma. Nu ako se uvaži, da nam u tom pogledu manjkaju ma i najneznatniji podatci (imenito glede novčane vriednosti medjutimnih užitaka), te da se ovi na brzu ruku pribaviti nedađu, to nas već ova okolnost sama po sebi izpricava. U ostalom scienimo, da su za provedenje obćonitoga primjera, kojemu je jedina svrha, predočiti postupak kod obračunavanja odštetnib svota za izvlašteno šumsko tlo, shodne i brojke indiferentne, jer si onaj, koji će imati riešiti ovakovu zadaću i onako na temelju razvijenih načela, koje valja priudesiti lokalnim ođnošajem, dotične brojeve sam pronaći mora Suvišna je ovdje dalnja rieč, ako navedemo, da će se odnosni račun u mnogih slučajevih navlastito onda znatno ujednostručiti, kada se medjutomni užitci, što kod nas u taj čas većim dielom biva, prometnuti i unovčiti nemogu. Neđvojimo, da će se i kođnas u tom pogledu doskora ođnošaji na bolje preokrenuti, buđ idemo u susret dobi u kojoj ćemo prisiljeni biti štedljivije postupati sa prihodi naših šuma, nego što se to činilo do nedavna. Osobito ovo rečeno valja za šume, iz kojih se svakim danom rastuće popotrebe pravoužitnika namiriti imaju, pošto već danas naidjemo mjestimice na oskudicu drva, koja moramo već koli za gradju toli za ogriev putem proriedjivanja namaknuti. Ako za ovakove šume treba odštetnu svotu obračunati, koju izvlastitelj plaćati ima, to možemo tim prije već danas naš račun primjera radi obzirom na medjutomne užitke provesti. 1. Obračun vriednosti tla. Prije svega imamo iztražiti, da lije upitno tlo prikladno za poljsko težanje ili ne, u jestnom slučaju kakovu veličinu ima vriednost tla. Recimo, da je na licu mjesta izvidjeno i konštatovano, da površina, koja se izvlastiti ima^ leži stranom u ravnici a stranom na brežuljcih. Mekota je suha ilovasta pjeskovača i vlažna ilovača. U šumi samoj zakotarene su dobre livade, a neposredno kraj šume prostiru se valjane oranice. Pošto su osim toga položaj tla i klimatički ođnošaji u obće povoljni za težanje poljsko, to proizlazi, da se subi djelovi mogu uspješno upotrebiti za oranice, a vlažni za livade. Sad se namiće pitanje, koja je zemljištna viiednost veća, dali poljska ili šumska. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 25 <-- 25 --> PDF |
, — 481 — , Po tadanjih mjestnih cienah, kupljene su šumske livade od one kakvoće, kakovu ima upitno šumsko tlo 2a 200 do 300 for., dakle poprečno 250 for. po jutru. Ovoj kupovnim odgovara i godišnji zakup od 7 for., koji se je obično plaćao u toj okolici za jutru šum>*ih livada. Uz 3^/o nam ovaj zakup repre7 sentira vriednost glavnice od -— = 233 for. po jutru v/>Uo Nadalje pronadjeno je, da je željeznička uprava u sličnom slučaju u neposrednoj blizini odštetila jutro šumske livade sa 250 for., a jutro oranice sa 350 for. Jedan dio šume, koja je predmetom sadanje izvlastbe, sgodan je za livadu, a ostali za oranicu; nu što razmjer jedne i druge vrsti težatbe točno ustanoviti nemožemo, biti će opravdano, ako od dobivenih resultata aritmetičku sredinu usvojimo,. Prema tomu iznašala bi poljska vriednost tia po jutru: Ako od te svote odbijemo troškove u iznosu od 40 for., koji se obično izdati moraju da tlo za težanje pripravimo, to nam ostaje čista poljska vriednost tla sa 278- 40 = 238 for. Prelazimo sada na obračun šumske vriednosti tla po metodi prihodne vriednosti. S razloga, što se prema tomu, kakovu đobitnu mjeru odnosno obhodnju za podlogu našega računa biramo, razne prihodne vriednosti očituju, kanimo iste na temelju na koncu ove razprave privitih škrižaljka, koje su sastavljene za 40-, 50-, 60-, 70- i 80-godišnju obhodnju uz đobitnu mjeru 2%, 3, i 3V2 obračunati i dotičae resultate medjusobno sravniti. Kulturni troškovi neka iznašaju glasom dosadanjih godišnjih računa uključivo popunitbe i njege biljka poprečno 20 for. po jutru, a godišnji izdatci za upravu, čuvanje i porez O´SS for. K) Obračun prihodne vriednosti tla uz đobitnu mjeru od 2VAa) prihodna vriednost za 40-godišnju obhodnju uz 2V//o- Vriednost svih u navedenoj skrižaljki sadržanih užitaka obračuna se ni koncu prve 40´godišnje obhodnje kako sliedi: 1. proređjivanje vriedi 22,oo prolongirano na (40—25) =: 15 godina daje 22.1,448 = 31,86 for. 2. proređjivanje vriedi 63,oo prolongirano na (40 — 30) = 10 godina daje 63.1,28o = 80,fi4 for. 3. proređjivanje vriedi 85,42 prolongirano na (40-35) = 5 godinah daje ,...-.. . . . 85,42.1 J3i-=9b.6j „ Glavni užitak u 40. godini - ^_^ril_´l_ Sbroj prihoda na koncu prve obhodpje . . / -- 545,6i „ |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 482 — Odbiv od toga na početku obhodnje zajedno jutro izdane kuitunie troškove u izno.-u od 20 lor. uz 40-godišaje kamate na kamate = 20.1,4,3*´^ = 20 2,^^5 . . = 53.^p ostaje sbroj prihoda po odbitku kulturnih troškova =491-9, Posto ova svota od 491,9t for. trajno i to svaki put na koncu 40-godišnje obhodnje dotiče, to je sadanja vrieđnost (L j . na početku obhodnje) ovih periodičkih renta po formuli ^ 491,91.059.3 . . .. . = 29l,7„ 1.0 p-1 odbiv od toga vrieđnost glavnice godišnjih izdataka upravne , , . 0-88 / o, rente) naime — ^.^^ =.......... = 60,^^, Pokazuje se prihodna vrieđnost tla za 40-gođišnju obhodnju po jutru == 256.5,, for. Na isti način dobijemo uz dobitnu mjeru od 272% zemljištnu prihodnu vrieđnost po jutru za b) 50-godišnju obhodnju sa 161,56 for. c) 60 -. „ , „ 172.,2 „ ´ ´ d) 70 . „ „ „ 174.,/ ., : e) 80 ; „ ; 177,,,, „ B) Uz dobitnu mjeru od 3*^/,^ za a) 49-godišnju obhodnju sa 186,;,« for. b) 50 „ „ , „ 109.,,, „., c) 60 „ , „ 114.,,, „ dj 70 „ „ „. 111-^5 , e) 80 , „ -,, 110,,, ., : C) Uz dobitnu mjeru od 3^/,/V(i ^^^ a) 40-godišnju obhodnju sa 138,^^3 f^"^´b) 5o j, . 5? 15 75,, g „ c) 60 „ ^ „ „ 75,31 » . d) 70 „ . „ „ 70,,, ,, e) 80 „ „ „ QQ,<,s ., viko dobivene prihodne vriednosti tla uzporedinio, to opažamo, da se iste kreću izmedju 66.,y^ for. do 266,50 fo^- Koja je dakle u ovom slučaju prava vrieđnost i za koju se svotu imamo odlučiti? Prihodne vriednosti, koje se osnivaju na dobitnoj mjeri od S^l.^^^l^.nemožemo s razloga navedenih pod I. b. usvojiti, imenito s toga ne, što su svi resultati osim svote od 138,g.j for. za 40-godišnju obhodnju tako nizki, da se ni s daleka ne približavaju onoj cieni, koja se kod običnih prodajah polučiti može. Isto tako nemožemo pređmnjevati, da će koji posjednik, ako mu se nudja za jedno jutro šumskoga tla 66,9^ for., koja vrieđnost uz dobitnu mjeru od S´/s^^n za 80-godišnju obhodnju proizlazi, zadovoljan biti, ako se u istoj okolici lošija vrst oranica i livada po jutru prodaje za 150 do 200 for. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 483 ~ Da su spomenute vriednosti tla toli nizko obracimaiie, imade svoj raziog u toj okolnosti, što se jena đobitnu mjeru od 3´/,% oslanjala, koja je za račun vriednostili šuma (imenito za izvlastki) odiše visoko udarena. Nadalje možemo razabrati, da je prihodna vriedmist uz dobiinu mjeru od 37o 186.,, for. a uz 2´/, % 256,^0 for. najveća kraj 40-godišnje obhodnje koja bi prema tomu imala biti najpovoljnija za posjednika. Uočimo li, da su dobivene svote uz 40 godišnju obhodnju posve nenaravne, poHto se vidi, da prihodna vriednost za 50-godišnju obhodnju uz 37^ toli silno pa(h\ t. j . od l86,c>o for. na 109„,4 for. a uz 272«/^ od 256,^,, for. dapače na 101.5^; for., zatim, znatno veće, pošto se pređninjeva, da se za sada mala gradja, imenito kolje za hmeljnike za dobru cienu živo traži, to usuprot tomu što nam račun pokazuje obhodnju od 40 godina kao najprobitačniju, nemožemo istu kao takovu prihvatiti. Razlog, koji nas na tu tvrdnju dovadja jest taj, što bi u slučaju, da doista 40-godi.šnja obhodnju za najprobitačniju priznajemo, dosljedno tomu morali u svih sastojinah obhodnju sniziti, ter nastojati, da uzgojimo manju gradju i kolje, što bi urodilo tom posljedicom, da bi na tržištu usljed prevelike produkcije jednoga sortimetita niogla nastati stagnacija tj . padanje ciena. Ova obstojnost prisilila bi nas opet s financijalnih razloga, da tek snižene obhodnje za buduće gospodarenje napustimo i primjereno povisimo, da odklonitno suvišnu produkciju rečenih razvrstbina i da jih na onu množinu stegnemo, koja se normalno treba za naniirenje dotičnih konsumenta. Račun vriednosti šuma niože samo u ovom slučaju biti točan, ako predmnjevamo, de će se pri dosadanjem gospodarenju ostati, jer je pod ovimi obtojnosti vjerojatno, da se ciene neće promjeniti tako brzo na gorje- Time smo dovoljno dokazali da resultati 40-godišnje obhodnje ovaj put zabaciti imamo. Sa Ova nam dakle leži uz 37o- 2:a 50- do 80-godisnju obhodnju izmedju 110 i 114 for. Obzirom na gore navedeno proizlazi, da je ovdje 80-godišnja obhodnja i prihodna vriednost tla od 110,4^ for. najpovoljnija. Još više se to iztiče ako promotrimo resultate dobivene uz dobitnu ntjeru 0(i 2*/27o, jer prihodna vriednost od 50 godine počamši (162, 173, 174 for.) sve više i više raste dok u 80. godini svoju kulminaciju sa 1.77,., fr. postigne. Pošto ova prihodna vriednost povrh toga najbližje stoji onoj, koja odgovara gospodarenju za uzgoj gradjevnog drva debljih sortiraenta, to se u ovom šhičaju odlučismo za 80-godišnju obhodnja uz dobitnu mjeru od 27*27^. Prema rečenom je poljska vriednost tla po jutru 238 for. a šumska „ „ .. ,) l´B „ od kojih bezdvojbeno tražiti može posjednik prvu, u koliko je tlo šumsko doista za poljsko težanje prikladno. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 484 — Pošto se po našem primjeru željezničkoj upravi predati ima u vlastničtvo 8 jutara, to iznaša odštetna svota za upitno tlo 238´a= 1904 f"r. 2. Obračun odštete za šumske rubove (vjetrobrane). Šumski rubovi zauzimiju u predležećem slučaja 10 jutara. Ako bi ta površina prelazila u neograničeno vlastničtvo željezničke uprave, to bi vriednost iste bila 13.238=^3094 for. Nn ovdje ostaje posjedniku šume rečena površina uporabe radi s tom stegom, da na istoj nemože više gospodarenje visoke šume podržavati, već će morati za buduće ograničiti na kolosjek (Buschwirthschaft) ili travarinu svoje prihode. U ovom slučaju preporuča se, da tu površinu travom zasijemo i uživanje eventualno u zakup dademo. Prihod travarine je obzirom na zasjenu, koju prouzrokuje obližnja sastojina, ustanovljen po jutru u čistom sa 3 for., pošto je plodnost mnogo manja uslied spomenutih odnošaja, nego što na običnih šumskih Uvađah. Uglavničimo li ovaj prihod uz dobitnu mjeru od 3^0, koja se obično za poljsko težanje prihvaća, ter odbijemo dobivenu glavnicu od zemljišlne rente, to se u razlici očituje odštetna svota za ograničeno uživanje tla na šumskih rubovih Vriednost glavnice godišnje travarine iznaša po jutru: 3 _ 300 1AA f __=__= 100 for, dakle odštetna svota po jutru 238—100=- 138 fl. a za 13 jutara 13.138=1794 fi. 3. Obračun odštete za prijedpbnu sječu nedospjelih sastojina. Na površini stojeća drvna gromada unovčila se je u korist dotičnoga posjednika, nu za 0to. ipak imade pravo tražiti i dalnju odštetu, pošto se mnoge sastojine oboriti moraju prije no što svoju financijalnu obhoduju dostignu. Upitnu odštetu obračunati ćemo po dostalnoj vriednosti, s razloga navedenih jur prije, akoprem se i po prihodnoj vriednosti do jednakoga resultata dolazi. Ako se i ovdje za dobitnu mjeru od 2V2% odlučismo, to ćemo ipak i za dobitnu mjeru od 37<> račun obaviti, da dokažemo, od kojega je znatnog upliva ^´2*7<> n^^ veličinu odštetne svote. A) Obračun odštete za prijedobnu sječu nedospjelih sastojina po dostalnoj vriednosti. a) Uz dobitnu mjeru od 3^/o. Obavljena izmjera površine i procjena sastojina izkazuje, da se ustanoviti ima odštetna svota za sUedeće sastojine i površine: |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 485 — 1. 1—25 popretno 15 goditia 6 jutara 2. 30-40 „ 35 , 1 „ ^-, ^0 „ 50 „ 3 , 4. 45-60 « 55 „ 5 „ 5- 60 n 60 , 5 , 6. 60-80 „ 70 , 1 „ Kraj 37o kamata na kamate i 80-godišnje obhodnje iznaša zemljištna vriednost (IIL 1. B. e) 110,47 for., dakle zemljištna renta 110,47. 0,o3 = 3.3i fr., upravna renta kuo prije O.ss for. po jutru, a na početku obhodnje izdati so imajući kulturni troškovi 20 for. po jutru. Prema tomu pokazuje se sliedeći obraMil: Ad 1. 6 jutara 15-godišnje sastojine. Zemljištna i upravna renta je na godinu za 1 jutro = 3,3i + 0,88 = 4,i9 for. a) vriednost 15-godišnje zemljištne i upravne rente 4,19 . 18,599* = 77,93 for. b) vriednost kulturnih troškova prolongiranih na 15 godina 20. 1,.558** =31,16 \ Sbi´oj predujmova, kojimi je sastojina obterećena . 109,09 „ Pošto ova sastojina nije do 15. godine nikakovih prihoda dala, dakle od te svote ništa povratila nije, to je dostalna vriednost po jutru . . , . . , . .- ..... . 109,o9 for. a za 6 jutara. . . . . . . . . . . . . . . . . 054,54 „ Ad 2. i jutro 35-godišnje sastojine. a) vriednost 35-godišnje zemljištne i upravne rente 4,19 . 60,462 . . . . . . . . - , . . . . = 253,34 „ b) vriednost kulturnih troškova prolongiranih na 35 godina 20. 2.814 = 56,28 „ Sbroj predujmova kojimi je sastojina obterećena . 309,62 for. Od ove sastojine pako primili jesmo prije (35—25) = — lO godina za materijal proredjivanja 22 for. 22. 1,344 . . = 29,57 „ dakle je dostalna vriednost za 1 jutro .. . .-, . . . - 280,o5 „ Ad 3. 3 jutra 50-godišnje sastojine. a) vriednost 50-godišnje upravne i zemljištne rente 4,91 112,797. .....:-...- ^ 472,62 „ b) vriednost kulturnih troškova prolongiranih na 50 godina 20. 4,384 . = 87,R8 „ Sbroj predujmova, kojimi je sastojina obterećena. 560,3o for. n r(lop — 1) * Po formuli O.op . n *´´ Po formuli 6% 1. op |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— m — Od ove sastojine primili smo . prije (50—25)^^ 25 godina medjutomni prihod od 22 for. što iznaša 22.2,o94 ...... . = .-...--´^^m fo^^prije (50—35) = 15 godina medjutomni prihod od 42.^3 for. što iznaša 42,j^s.1,558 ..... . = 66.,j( ,, prije (50—45) = 5 godina medjutomni prihod od 41,73 for. što iznaša 41,73.1,159 . . . . . . . . ... " 48,37 „ sbroj povraćene svote 160,78 for. dakle je dostalna vriednost po jutru ../...... = 399,52, „ za 3 jutra / . , . ... -, . . = 1198,56 „ Ad 4. Za 5,jutara 55-gođišnje sastojine . . - . . . = 2427,(^5 ,. Ad 5. Za 5 jutara 60-godišnje sastojine . . . ., . . =2710 45 j, Ad 6. Za 1 jutro 70-godišnje sastojine, . . . -. \,=^ 738,67 „ sbroj dostalne ukupne vriednosti ._ =. 8004,32 „ čisti utržak za prodano drvo, koje bje na toj površini, iznaša = 6785,46 „ fistaje ukupna odštetna svota od . . . .. .-. .^ . . . === 1218,86 for. 1218,86 . ,; ^^ cmi po jutru —^- ... . . . * . . -. > — 58 ^ *^1 h) Uz dobitnu mjeru od 272*7«-. --. Ad 1. Za 6 jutara 15- godišnje sastojine 745,74 for. Acl 2. „ 1 n 35 ´? )) 311,r,3 Ađ 3. „ 3 50 .31 1313„„ ff n Ad 4. „ 5 TS 55 n J) 2616,15 Ad 5. « 5, » 60 » » 2890,45 Ad 6. . 1 JT 70 » n 757,72 ukupni sbroj dostalne vriednosti 8634,69 for. Odbiv čisti utržak za prodano drvo kao gore ..,... = 6785,46 for. ostaje ukupna odštetna svota od . .. . . . . . . ., = 1849,23 for. 1849,23 ´ ., ^ cmi po jutru ^~— .......,.,.;. .. = 88 for. Prema predležećem računu očituje se ukupna ođvšteta za 21 jutro, uz 2V2"/o .,.:= = 1849,23 for. ´ . ^% . . . .-, ,. ...........== 1218.66 for. dakle razlika od = 030,3« for- U ovom slučaju svakako bi preporučili, da se traži odšteta n Iznosu od 1849,23 for., koja odgovara dobitnoj mjeri od 2V,%. ´ .-´ E) Da našu tvrdnju naime, da dostalna vriednost približno isti resultat daje kao što prihodna vriednost, dokažemo, obračunati ćemo na koncu prihodnu vriednost 60-i 70-godišnje sastojine uz dobitnu mjeru od B^%, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 487 a) Prihođna vriednost 70-godišiije sastojine uz 3"/^. A-u = 984,5(„ u = 80, q = 75´ "^^,03" ^ ^´´" ^"-^ = ^^^´^7 f*^´´-. P = 3, m = 70. Ih ^ 984,50 + 40„,.1,03---- (29,,, H- UO,,,) (!.„,,´« - 1) 731.0,. for 1.,,´" =´31,83 ´03 dostalna viednost pronadjena je sa -= 733,6^ for. b) Prihođna viednost 60-godišnje sastojine \n -^^j^ iznaša prema gornjoj formuli . . . . . . . \ ^ . ! ^^ 541, for. dočim dostalna vriednost . . . . r,A9 " f^r T0<» 4. Obračun odštetne svote za vjetrolome i vjetroizvale. U svrhu gradnje željeznih, druma morao se je 50 metara široki prosjek kroz šumu od sjeverozapada prema jugoiztoku prosjecati. Time se je pogibelji za oštećenje po vjetru 45- do 60-godišnja poprečno 55^godišnja smrekova sastojine izvrgla. Pomenutim prosjekom se je osamio nadalje sjeveroiztočni dio 55-godišnje smrekove sastojine u površini od 36 jutara tako, da prieti pogibelj, da će do tična stabla mnogo trpiti, dočim to na drugoj strani druma nebiva, Eecimo, da će se ova sastojina, izvrgnuta žestini vjetrova doskora izkorieniti; to bi ošteta iznašala: dostalna vriednost manje utržka dobivenoga za prodano drvo. Prema III. 3. A) b) ad 4. iznaša dostalna vriednost 55godišnje sastojine po jutru 523 for. vriednost drva 55-godišnje sastojine po skrižaljci prihoda ^^^^^= . . . ... ......... 481 „ Ostaje odšteta po jutru . 42 for. Da nastaje najnepovoljniji slučaj naime, da se sastojina tako po vjetru oštetila, da ju valja odtnah posjeći, to bi imao izvlastitelj posjedniku šiime u ime odštete platiti 36.42 for. = 1512 for. Ako predmnjevamo, da se sastojina može još iza toga uzdržati 6 godina, dakle da bude u 60. godini po vjetru izkoricnjena, to iznaša glasom III. 3. A) b) ad 5. dostalna vriednost 578 for. prodajna vriednost glasom prihodne skrižaljke 562 „ odšteta po jutru 16 for, ukupna odšteta 36.le =r= . . 576 „ Konačno uzmimo, da se sastojine mogu uzdržati do 70. godine, to je glasom III. 3. A) b) ad G dostalna vriednost . 758 „ prodajna vriednost po prihodnoj skrižaljki ...... . 741 „ odšteta po jutru .. , . 17 for. ukupna odšteta za 36 jutara = 36.17 . , . 612 „ |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 488 — Pošto se većim dielom vrlo težko ustanoviti dade, koje ´ godine bude dotična sastojina po vjetru izvaljena, to će biti opravdano, da od dobivenih resultata aritmetičku sredinu .. . 1512 + 576 + 612 " ,^^ , tražimo u ime upitne odštete za 36 jutara t.j. = 900 tor 5. Obračun odštete za ini kvar, koji se prouzrokuje n predležećem slučaju posjedniku šume prigodom izvlastbe šumskoga tla, a) jedan šumski put morao se je preložiti i novo sagraditi, troškovi su za oto opredieljeni sa . , 260 for. b) uslied sagradjenja rečenoga puta morala se je 55-godišnja sastojina u površini od 1*5 jutara oboriti. Odšteta iznaša sbog prijedobne sječe po jutru 42 for. za 1-5 jutara .,,....,........,. 63 „ c) za djelomičnu preradbu uredjenja šumskoga gospodarstva i mapa ................. 50 n Ukupno . . 373 for. Sbrojimo sve pod 1. do 5. dobivene resultate, to nam dotična svota predočuje ukupnu odštetnu svotu, koja se posjedniku šume uz predležeće pređmnjeve i okolnosti namiriti ima: 1. zemljištna vriednost za cielu odstupit se imajuću površinu 1904*00 for. 2. odšteta za šumske rubove. .^ . . . . . 1794*00 „ 3. „ „ sječu neđozrielih sastojina . ..... . 1849*23 „ 4. „ „ za oštećenje po vjetra . . . ... . . . 900*00 „ 5^ „ „ ini kvar 373-00 „ Ukupna odšteta . 6820 23 for Skrižaljka prihoda za snirekovu šumu. I. Uz 80-godišnju obbodnju. 1. proredj ivanje u 25. godini =: 22-00 fot 2. « 35. w == 42-58 „ 3: . „. „ 45. J) = 41-73 „ 4.. . 55. =« 36-97 ,, I-} 5. « 65-n = = 37´00 „ &-„ 75. n ==== 40-75 „ 61avni užitak u 80. h =^ 984*50 „ |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 489 — II. Uz 70-godišnjii obhođnju. 1. proredjivanje u 25. godini -= 2200^for. 2-»´ .„ 35. „ = 42-58 „ ^-´ " n 45. „ ==== 41-73 „ ^´ . ,» ,j 55. , „ = 36-97 ,, ^´ " ,"n „ 6-5. „ = 37-00 ; Glavni užitak u 70. „ ~ 74ri7 IIL Uz 60-godišnju obliodnju. . I. proredjivanje u 25. godini = 22*00 2-, .. .. 35. „ , = 42-58 I .^-«.\ . .. n ^5. , -41-73 ,; Glavni užitak u 60. „ == 562-50 "IV. Uz 50-godišnju obhodnju. 1. proredjivanje u 25. godini = 22-00 „ 2. „ , 35. ,„ = 42-58 , 3- . „ 4-5. „ = 41-73 „ Glavni užitak u 50. „ . = 399*00 „ V. Uz 40-godišnja obhodnju. (Gospodarenje za hmeljovo kolje.) 1. proredjivanje u 25-godini = 22-00 „ 2. „. „ 30. ,, = 63-00 „ 3. , „ 35. „ == 85-42 „ Glavni užitak u 40. „ == 33650 .. Pisma iz Posavine. 1. (Pripomenak. Trgovina s" lirastovinom. Žirovina i paŠarina. Vriednost žira, Sknpoća ogoja, Nesbodnost §§ 5. i 9. šumskoga zakona. Sišarica i sitni užitci. Lov.) Kako nam se domovina pruža od mora do Zemuna, kako su u njoj zastupane mal ne sve vrsti stojbiua: počam od golietnog krasa do inundirane slavonske crnice, to nije ni čudo, da u njoj nalazimo vskoro sve vrsti šumskog drvlja te prema tomu i raznovrstno šumsko gospodarstvo, prilagodjeno dotičnom predjelu i odnošajem. Sjedne strane ta okolnost, s druge strane opet, da nije svakomu šumaru moguće, upoznati se bar u bitnosti sa šumarenjem odaljenijeg mu kraja, koliko bi to mnogi te mnogi uprav želio; smislio sam, da a formi ovomu sličnih pisama upoznajemo jedan drugoga sa osebinami 32 |