DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 48     <-- 48 -->        PDF

" — 504 — .


Iza kako Turci ostaviSe zemlju, proglašene su sume narodnim dobrom. Vlada si
je veliki dio guma reservirala, u ostalih t. z. ob^e-narodriih šumah pako mogao je svatko
sjecH plaćajući po 20 para po stablo. Tim su načinom uništene u ra^dobju od kojih
20 godina najljepše hrastove sume. SliSni udes zadesi takodjer i obćinske šume, kao i
šninc privatne, jer ih nikoji zakoni neštitise. Posljedice tih sječa u brzo se inedjuto
osjećahu u povišenih cienah drva, kao i nastavših klimatienih promjenah, poplava i nestajanja
paše. Te okolnosti ponukaše napokon vladu, da je pred kojih pet godina izdala
svrsi sbodne zakone i odredbe u pogledu zaštite šuma, koje da se sada svom
strogošću provadjaju. Dosadanje obćenarođne šume podieliti će se izmedju države I
obćina.


Jedine šume, n kojih se pravilno sjeće i uživa, jesu bukvici izmedju Dobre i
Boletina na Dunavu. Eksploitacija istih povjerena je srbsko-francezkoj družbi Gairard i
drugovi, iste zapremaju 200.000—300,000 bukovih i 20-30.000 hrastovih sjeći
dorashh stabala. Čamove šume, iz kojih se gradja i lies dobavlja, nalaže se oko Trsteuika
u okružju kruševaćkom, oko Kraljeva u okružju čadjaćkom, zatim u okružju
užićkom.


Najznamenitije šume, nalazeće se kraj voda odnosno inih sgodnih prometila jesu
one oko Brze Palanke na Dunavu, sa kojih 10 —15.000 starih hrastova, zatim Tekija
bukova šuma, takodjer na Dunavu, vlastnost privatnika, zatim šuma Dobra na
Dunavu (bukova), onda jedna sastojina od 7 — 8000 starih hrastova na Koludri, ter
sastojina od kojih 30.000 hrastova na gornjoj Moravi (te tri šume vlastnost su države),
liepa orahova sastojina (privatna svojina) nalazi se na Drini, a osim toga imade
liepih orahovih sastojina i u vranskom okružju, koje zadobiše osobitu vriednost dogradnjom
nove željezničke pruge iz Vranje u Solun, zatim , u Trsteniku na Moravi,
liepih jelovih i smrekovih Šuma imade oko Kraljeva na Moravi, i to stranom državnih
stranom privatnih šuma.


Srbija dobavlja medjutim danas još dvie trećine svojih potreba na gradjevnom
drvu iz Austro-Ungarije i Bosne. Sume u prenavedenih stranah dale bi se tim iaglje
unovčiti, što imade posvuda dovoljno vodene snage za podignuti pilane i ina poduzeća,
koja se još i tim uharnijim pokaziiju, što je običajno na 10 — 20 godina izdavati
povlastice. Liepih šuma imadu naročito njeki manastiri u zemlji


Uporaba bukovih kusca za taracanje ulica. Sve ulice Berlina potaracane
su ove godine kusci iz impregnirane bukovine, jer da su u tu svrhu poduzeti pokusi^
posve opravdali mnienje ob shodnosti bukovine u tu svrhu. I kod nas se radi ob
taracanjn ulica grada Zagreba, nebi li bilo umjestno, da gradsko poglavarstvo, pošto
grad Zagreb i sam liepih bukovih sastojina imade, i na tu vrst taracanja svoju pozornost
svrati?


Osobne viesti*


ITatjeeaji, Kod I. banske imovne obćine u Glini, ima se popuniti mjesto protustavnika
sa plaćom GOO for. i stanarinom 150 for. Molbe imadu se do 15. studena


0.
g, upraviti na šumsko-gospodarstveni ured iste imovne obćine.
Kod gospoštrje daru varske ima se popuniti mjesto šumarskoga pristava.
Plača 150 for. stan I ooskrba u naravi.
Imenovanja. Šumarski vježbenik Leo Šipek, imenovanje protustavnikom i
raćunovodjom sumsko-gospođarskoga ureda otočk e imovn e obćine ; šumarski vježbenik
Iva n Beck , kotarskim šumarom iste imovne u Kosinju ; šuniarski kandidati
Vjckoslav auć| i Franjo Althaller, šumarskimi vježbenici istoga ureda!


G. Antu n GUrtler , do sada kot. šamar otočke imovne obćine" u Sincu, imenovan
je šumarom I. razreda kod križcvaeke imovne obćine u Gazm h
Uredmćtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak C. Albrcchta.