DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 44 <-- 44 --> PDF |
-~ 500^ darska akademija u Moskvi, uz osam šumarskih i više drugili di-užtva imenova svojim zaeastnim članom. Pressler radio je medjutim još i iza svog umirovljenja, sve do konca /ivota na književnom polju. Dočim je onda, kad ga po prvi pata udarila kap, ostao hrom na lievoj strani^ a 24, rujna 1886., kad mu knp po drugi put padne, izgubio malo ne posvema govor, tako da ga je dne 30. rujna, zadesivŠa ga smrt, upravo oslobodila prevelikih patnja. Godine 1847. oženio se Pressler sa Anom rodjenom Henschelovom, koja mu rodi četiri kćer), od kojib su tri starije udate za šumare. Duboko razcviljena udovica oplakuje svojom djecom izvrstnog roditelja i svojim dubokim custvom odličnog Čovjeka. Nu taj gubitak neosjećaja samo bližnji rodjaci pokojnikovi^ već ga osjećaju i one hiljade harnih mu djaka, njegovi suboriocl a sigurno takodjer i protivnici njegovi. To je pako najbolji znak Presslerove važnosti. Pressler spada medju one muževe, koji imadu svoju slavu zahvaliti željeznoj marljivosti i neobičnoj svojoj eneržiji. Ime će Presslerovo ostati za dugo upisano zlatnimi slovi u knjizi prave znanosti i srdcu svijiih misaonih i računaj ućih Šumarah. Svojom neumornom skoro tri desetgodišnjom borbom proti jednostranosti i bludnji stare „brutoškole", u kojoj ga. borbi iz početka samo riedki šumari pratiše, docira se malo ne svi njemački šumari protiv nj^ga složiše, postao je uteivieljiteljem nove iliti tako zvane j^škole čistoga prihoda". Bezdvojbeno da pri tom glavna zasluga ide djela: „t)or rationelle Waldwirth´´ i ,^NachaIdswaldbau hochsten Keinertrages". — l´o su šumarske poslanice, izišavše u svezcih, od kojih pvva godine 1858. izadje. Taj po Pressleru nazvani ^racionalni čisto prihodni uzgoj" (rationeller Reinertragsvvaldbau), usredotočuje se njegovim šumarskotinancijalnira računom, naukom o prirastu i njegovom u putniku (Weiserprocent), dakle matematičko-fiziologički osnovanoj nauci „o sastojiuskom gospodarenju najveće šumske uz najveću zemljištuu rentu" (Bestandosvvirfchschaft dcr hochsten AVald- bei hochster Bodenrente). Osim glavnog ma šumarsko-reformator^kog djela „Der rationelle Waldwirth^^j te više manje s istim u savezu stojećeg djehi : „Forstliches Hilfsbnch fiir Sehule und Prasis", sa svojimi mnogobrojnim! skrižaljkami, u svrhe izvadjanja šumarsko-procjenbenih, upravnih i računskih primjera, iztaknuti je joŠ naročito i djelo: ,,Dcr Messknecht, ein popularmathematisches Mass- und Bereehnungs-Brieftascheninstrument" kao i poznati mu „prirastni svrdao" (Zuvvachsbohrer), koga jedan šumara, ne bez prava, nazvao trećim okom šumara. Razširena i žestoka opozicija, koja se protiva Presslerovim matematičkim popravkom šumarske teorije kao i prakse bila razvila, tako je bila otežčala njegovoj literaturi obstanak, da je bio već kroz godine prinviždeii, svoja šumarsko-gospodavako mjemička djela i strojeve u vlastitoj nakladi sjediniti. Nije moguće u ograničenom prostoru orisati knjižrvno djeIo\´anje Presslera. Malo ne svi šumarski Časopisi, a na čelu svijuh poznati j,Tharander Jahrbuch" sadržavaju obširne razprave njegovog pera. Njegovi proizvodi izvan novinstva pako, mogu se u sliedeće četiri hrpe razvrstati : Piva hrpa obuhvaća literaturu odnoseću se na njegov „Messknecht", izmedju koje se osobito iztiču ,jDie mathematisch-polytechnische Brieftasche", j.Das Messknehtstextbuch", „Die Zeitmesskunst und Viehmesskunst". Druga hrpa obuhvaća metereologlčke i obćenite skrižaljke, kojih uzorno razporedanje obće poznato. Treća hrpa obuhvaća naročito šumsko - uzgojne i gospodarstvene spise, poput: jjDer rationelle "Vv^ald^irth" u devet svezaka; „Oas forstliche Hittsbuch´´; „Der compend lose Holzcubirer; „Die holzAvirthschaftlichen Tafeln" ; „Die forstlichen Cubirungs tafeln" i „Die Gebrauchsan^eisnng zum Ztrvvachsborer". . |