DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 499 zasam ostalnu šumarsku upravu*, a isto tako poznate su takodjer i ustanove, dosada u krieposti stojeće naredbe c. kr, ministjirstva za n^irudno-gospodarstvo i rudarstvo, od 16. sie&iija 1850. (d. z. 1. g. 1850. svez. L strana 640—644), van da bismo u tom pogledu, ma sve da bi prispodoba svih tih trijuh naredaba zauimiva bila, još štogod nadovezati imali. U koliko će se pako gore rečenom naredbom postići cilj, pokazati će budućnost, toliko medjutini možemo već danas reći, da se ista bitno razlikuje od prespomenute po šumarskom družtvu podnesene osnove. LISa?Jk-K:. Družtvene viestl. f Makso Bobert Pressler. Dne 30. rujna o. g. umre nakon kratke bolesti — udaren od kapi — jedan najčuvenijih šumara sadašnjosti, koji je umio malo nikroz pol vieka, 6itavi naobraženi Šumarski sviet svojimi nauci i idejami zaokupljivati i u uzrujanosti, dapače borbi uzdržati. Istoga dana bo preminu začastni, Slan našega družtva profesor šumarske akademije u Tharanđu dr. Makao Robert Pressler, kojega smrtni ostanci pokopani su due 2. listopada na groblju u Tharanđu. Naše ga družtvo još od g. 1881. brojilo medju svoje Članove, i s toga držimo, da nam je dužnost, da se velikoga pokojnika i u ovom listu tom sgodom spomenemo, ter da bar u kratkih ci´tali iztaknemo najvažnije momente života ^** njegoNJi. Kr, saski tajni dvorski savjetnik, profesor dr. Makso Robert Pres.-lor, rodio y(i 18. siečnja 1815. godine u Draždjanih u prilično oskudnih oduošajib. Svršivši tamo realku, posveti se godine 1831. do 1835. tehničkim naukam. Već u ono vriemi^ izazivao bi svojimi radnjami pozornost saske vlade, koja mu dopita Stlpendij u svrlm znanstvenoga proputovanja inđustrijahiijb predjela Belgije, P´raneezke, SvJe;u*ske i južne Njemačke. Već godine 1836. pako bude imenovan glavnim učiteljem praktične matlu^matike i tehničkog mjerničtva, na onda netom ustrojenoj kr. obrtnoj školi u Zitau-u. 0 uzkrsu g. 1840. bude Pressler pozvan za profesora šumarsko-gospodarskog mj´Tničtva na za onda još sjedinjenu šumarsko-gospodarsku akademiju u Tharand. Ovonni j " zavodu posvetio 42 godine života i rada svoga, dok ga koncem g. 1882. neponnka bolest (pala mu kap) da se oko polovice g. 1883 , dakle iza podpunih 47 go Ovom ga prilikom Njegovo Veličanstvo saski kralj odUkova imenovanjem z;i tajnog dvorskog savjetnika, podieliv mu podjedno kompturski krst drugoga razreda Aihrechtovog reda, dočtra ga mudroslovni fakultet sveučilišta u Giessemi, obzirom na odlične z-isluge oko izpravljanja i upodpunjenja šumarske znanosti, imenova za dok^tora honoris causa. Osim tih odlikovanja dobio je Pressler već i prije toga vitežki r^d T razreda kr. saskog reda za civilne zashige, zatim zaslužne redove velike vojvoilinc oldenburžke i vojvodine sasko-ernestinske, a osim toga ga carska ruska šumarsko-gospo * Vidi „Šumarski lilt" g. 1881. strana 57 —67, zatim strana 105—110, ter sti-ana 271—273. ** Ovdje sliedeći podatci uzeti su h nekrologa, što no ga donie „Oesterreichische Forst-Zeitung" u broju 198, o. g. iz pera Neumayera. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 44 <-- 44 --> PDF |
-~ 500^ darska akademija u Moskvi, uz osam šumarskih i više drugili di-užtva imenova svojim zaeastnim članom. Pressler radio je medjutim još i iza svog umirovljenja, sve do konca /ivota na književnom polju. Dočim je onda, kad ga po prvi pata udarila kap, ostao hrom na lievoj strani^ a 24, rujna 1886., kad mu knp po drugi put padne, izgubio malo ne posvema govor, tako da ga je dne 30. rujna, zadesivŠa ga smrt, upravo oslobodila prevelikih patnja. Godine 1847. oženio se Pressler sa Anom rodjenom Henschelovom, koja mu rodi četiri kćer), od kojib su tri starije udate za šumare. Duboko razcviljena udovica oplakuje svojom djecom izvrstnog roditelja i svojim dubokim custvom odličnog Čovjeka. Nu taj gubitak neosjećaja samo bližnji rodjaci pokojnikovi^ već ga osjećaju i one hiljade harnih mu djaka, njegovi suboriocl a sigurno takodjer i protivnici njegovi. To je pako najbolji znak Presslerove važnosti. Pressler spada medju one muževe, koji imadu svoju slavu zahvaliti željeznoj marljivosti i neobičnoj svojoj eneržiji. Ime će Presslerovo ostati za dugo upisano zlatnimi slovi u knjizi prave znanosti i srdcu svijiih misaonih i računaj ućih Šumarah. Svojom neumornom skoro tri desetgodišnjom borbom proti jednostranosti i bludnji stare „brutoškole", u kojoj ga. borbi iz početka samo riedki šumari pratiše, docira se malo ne svi njemački šumari protiv nj^ga složiše, postao je uteivieljiteljem nove iliti tako zvane j^škole čistoga prihoda". Bezdvojbeno da pri tom glavna zasluga ide djela: „t)or rationelle Waldwirth´´ i ,^NachaIdswaldbau hochsten Keinertrages". — l´o su šumarske poslanice, izišavše u svezcih, od kojih pvva godine 1858. izadje. Taj po Pressleru nazvani ^racionalni čisto prihodni uzgoj" (rationeller Reinertragsvvaldbau), usredotočuje se njegovim šumarskotinancijalnira računom, naukom o prirastu i njegovom u putniku (Weiserprocent), dakle matematičko-fiziologički osnovanoj nauci „o sastojiuskom gospodarenju najveće šumske uz najveću zemljištuu rentu" (Bestandosvvirfchschaft dcr hochsten AVald- bei hochster Bodenrente). Osim glavnog ma šumarsko-reformator^kog djela „Der rationelle Waldwirth^^j te više manje s istim u savezu stojećeg djehi : „Forstliches Hilfsbnch fiir Sehule und Prasis", sa svojimi mnogobrojnim! skrižaljkami, u svrhe izvadjanja šumarsko-procjenbenih, upravnih i računskih primjera, iztaknuti je joŠ naročito i djelo: ,,Dcr Messknecht, ein popularmathematisches Mass- und Bereehnungs-Brieftascheninstrument" kao i poznati mu „prirastni svrdao" (Zuvvachsbohrer), koga jedan šumara, ne bez prava, nazvao trećim okom šumara. Razširena i žestoka opozicija, koja se protiva Presslerovim matematičkim popravkom šumarske teorije kao i prakse bila razvila, tako je bila otežčala njegovoj literaturi obstanak, da je bio već kroz godine prinviždeii, svoja šumarsko-gospodavako mjemička djela i strojeve u vlastitoj nakladi sjediniti. Nije moguće u ograničenom prostoru orisati knjižrvno djeIo\´anje Presslera. Malo ne svi šumarski Časopisi, a na čelu svijuh poznati j,Tharander Jahrbuch" sadržavaju obširne razprave njegovog pera. Njegovi proizvodi izvan novinstva pako, mogu se u sliedeće četiri hrpe razvrstati : Piva hrpa obuhvaća literaturu odnoseću se na njegov „Messknecht", izmedju koje se osobito iztiču ,jDie mathematisch-polytechnische Brieftasche", j.Das Messknehtstextbuch", „Die Zeitmesskunst und Viehmesskunst". Druga hrpa obuhvaća metereologlčke i obćenite skrižaljke, kojih uzorno razporedanje obće poznato. Treća hrpa obuhvaća naročito šumsko - uzgojne i gospodarstvene spise, poput: jjDer rationelle "Vv^ald^irth" u devet svezaka; „Oas forstliche Hittsbuch´´; „Der compend lose Holzcubirer; „Die holzAvirthschaftlichen Tafeln" ; „Die forstlichen Cubirungs tafeln" i „Die Gebrauchsan^eisnng zum Ztrvvachsborer". . |