DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 499 zasam
ostalnu šumarsku upravu*, a isto tako poznate su takodjer i ustanove,
dosada u krieposti stojeće naredbe c. kr, ministjirstva za n^irudno-gospodarstvo
i rudarstvo, od 16. sie&iija 1850. (d. z. 1. g. 1850. svez. L strana 640—644),
van da bismo u tom pogledu, ma sve da bi prispodoba svih tih trijuh naredaba
zauimiva bila, još štogod nadovezati imali. U koliko će se pako gore rečenom
naredbom postići cilj, pokazati će budućnost, toliko medjutini možemo već
danas reći, da se ista bitno razlikuje od prespomenute po šumarskom družtvu
podnesene osnove.


LISa?Jk-K:.


Družtvene viestl.
f Makso Bobert Pressler. Dne 30. rujna o. g. umre nakon kratke bolesti


— udaren od kapi — jedan najčuvenijih šumara sadašnjosti, koji je umio malo nikroz
pol vieka, 6itavi naobraženi Šumarski sviet svojimi nauci i idejami zaokupljivati i
u uzrujanosti, dapače borbi uzdržati.
Istoga dana bo preminu začastni, Slan našega družtva profesor šumarske akademije
u Tharanđu dr. Makao Robert Pressler, kojega smrtni ostanci pokopani su due 2. listopada
na groblju u Tharanđu.


Naše ga družtvo još od g. 1881. brojilo medju svoje Članove, i s toga držimo,
da nam je dužnost, da se velikoga pokojnika i u ovom listu tom sgodom spomenemo,
ter da bar u kratkih ci´tali iztaknemo najvažnije momente života ^** njegoNJi.


Kr, saski tajni dvorski savjetnik, profesor dr. Makso Robert Pres.-lor, rodio y(i


18. siečnja 1815. godine u Draždjanih u prilično oskudnih oduošajib. Svršivši tamo
realku, posveti se godine 1831. do 1835. tehničkim naukam. Već u ono vriemi^
izazivao bi svojimi radnjami pozornost saske vlade, koja mu dopita Stlpendij u svrlm
znanstvenoga proputovanja inđustrijahiijb predjela Belgije, P´raneezke, SvJe;u*ske i južne
Njemačke. Već godine 1836. pako bude imenovan glavnim učiteljem praktične matlu^matike
i tehničkog mjerničtva, na onda netom ustrojenoj kr. obrtnoj školi u Zitau-u.
0 uzkrsu g. 1840. bude Pressler pozvan za profesora šumarsko-gospodarskog mj´Tničtva
na za onda još sjedinjenu šumarsko-gospodarsku akademiju u Tharand. Ovonni j "
zavodu posvetio 42 godine života i rada svoga, dok ga koncem g. 1882. neponnka
bolest (pala mu kap) da se oko polovice g. 1883 , dakle iza podpunih 47 gojavnoga djelovanja, dao trajno umiroviti.
Ovom ga prilikom Njegovo Veličanstvo saski kralj odUkova imenovanjem z;i
tajnog dvorskog savjetnika, podieliv mu podjedno kompturski krst drugoga razreda
Aihrechtovog reda, dočtra ga mudroslovni fakultet sveučilišta u Giessemi, obzirom na
odlične z-isluge oko izpravljanja i upodpunjenja šumarske znanosti, imenova za dok^tora
honoris causa. Osim tih odlikovanja dobio je Pressler već i prije toga vitežki r^d
T razreda kr. saskog reda za civilne zashige, zatim zaslužne redove velike vojvoilinc
oldenburžke i vojvodine sasko-ernestinske, a osim toga ga carska ruska šumarsko-gospo


* Vidi „Šumarski lilt" g. 1881. strana 57 —67, zatim strana 105—110, ter
sti-ana 271—273.
** Ovdje sliedeći podatci uzeti su h nekrologa, što no ga donie „Oesterreichische
Forst-Zeitung" u broju 198, o. g. iz pera Neumayera.