DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 37     <-- 37 -->        PDF

493


0 praktično] naobrazbi šumarskih kandidata.


Poznato je, da se na nijednom postojećih zavoda, namienjenib uzgoja
šnmarsko-upravnoga osoblja, neuzgajaju, a niti nemogu uzgajati praktični t. j .
za samostalno vodjenje šumske uprave osposobljeni kandidati. Teorija šumarske
nauke i znanost, jesu a i po samoj naravi stvain mora da budu težištem naućanja
na tih zavodih, dočim imade praktična uporaba u školi naučenoga sHediti
tek po svršenih naucih u praktičnom života i službi, a naročito i za same
dobe „vježbanja" t. j . u ono vrieme, što ga kandidat šumarstva Sj)rovadja vani
u šumi, u šumskom gospodarstvu, pak do one dobe, dokle mu se je podvrći t. z.
državnom izpitu, koji ga donekle tek za tu samostalnu šumsku upravu osposobiti
imade. Vidimo dakle, da nije vejedno, gdje i kojim načinom šumarski kandidat
to vrieme vježbe sprovađja, te, da je pitanje te praktične naobrazbe isto tako
važno kao i samo pitanje teoretičke naobrazbe šumarskoga osoblja. Da se to i
i kod nas jur odavna uvidilo, dokazuju medju inim sliedeće činjenice:


Još godine 1879. objelodanio je* g. Dragutin Laksar u o. I. člančić pod
naslovom: Šta nam valja činiti, da si nakon svršenih šumarskih nauka dotičnik
pribavi potrebito znanje za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva? u
kojemu se članku medju inim sliedeća značajna nalazi: „Iz škole izaći — veli g.
Laksar, te mjesto kotarskoga šumara tražiti, drzovitost je, a jošte veća nesreća,
ako dotičnik takovo mjesto zadobije,** jer kroz njegovo neznanje u praktičnoj
upravi trpi i zavod a i sama struka, tim više, dočim nam se zaprieke iz svih
strana prave, mislim to kod obćinah, a okruženi smo samimi protivnici te in^ti*
tucije, te da nije zakona, nebi bio nijedan šumar kod istih."


„Stavljam dakle na srce upraviteljem šumskih ureda, da kreiraju po koje
vježbeničko mjesto, ta za onih 400 — 500 for. radit će vježbenik u zimi u uredu,
prerisavati razne mape, doznačivati drva, u proljeće i jesen kod pouiladjivanja
biti, a po ljetu moći će dodielit tak šatoru, koji će ga moći upotrebi ti za
mjerenje, procjenu i t. d."


„Ta i onako sjedi u svakom uredu po koj diurnista, zašto dakle nebi
za unapredjivanje naše struke, mlade šumarske sile upotrebili, te im financijalno
i duševno pomogli?"


Nu glas g. Laksara ostao je još za dugo glas vapijućega u pustinji, jer
eno još godine 188L stvori V. glavna skupština šumarskoga družtva medju
inim sliedeću resoluciju*^^´^: „Smatrajući isto tako važnim, da se mladičeni, koji
ostavljaju šumarski zavod, bar prilika pruža po malo se praksi priučiti, ter da
si isti tim i same preduvjete polaganja gore spomenutoga državnoga tzpita i


=^ Vidi „Šumarski list" godine 1879. strana 141.
´^´^´ A što onda tek značci, ako zadobije i mjesto nadšumara? Uredništvo.
*** Vidi „Šum. list´´ g. 1881. strana 273.




ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 494 —


zbilja pribaviti uzmognu, to molimo, da bi visoka kr, zemaljska vlada blagoizvolila
čim prije primjereni broj šumarsko-vježbeničkih mjesta, i to toli u
drža\noj službi, koli i kod obćina i privatnika, ustrojiti i m abituriente šumarstva
kr. šumarskoga učilišta u Križevcih osjegurati."


Hvala naredbi vis. kr, zem. vlade od 12. velj. 1883., br. 6040. i 5. ož. 1883-br


5.719. i 12.pros, 1883. br, 6.040., da imamo danas bar kod krajiških imovnih obćinah
liep broj takovih šumarsko - vježbeničkih mjesta, a njekoliko ih i kod državne
šumarske uprave postoji, nu drugo je, pitamo liza „praksu" tih vježbenika,
odnosno njihovo uporabljenje u službi, o kojemu je g. Laksar sgodno primjetio,
da treba da bude čim raznoličnije, te da se čim manje na uredovanje u sobi
ograničiti imade, u tom pogledu ranijemo, da bi još koješta valjalo promjeniti,
pa s toga i držimo, da nebude s gorega, ako li tuj iztaknemo propise, što no
ti tom pogledu vriede kod austrijanske šumske uprave.
Bude li u Austriji kojemu šumskomu upravitelju na službovanje dodieljen koji
šumarski vježbenik odnosno kandidat šumarstva, to ga upravitelj imade
svrsi shodno uputiti u sve grane šumskoga gospodarstva, podjedno
ga pako imade čim temeljitije upoznati takodjer i sa službovnimi naputci,
postupajuć pri tom po sliedećih načelih:


1. Svaki je vježbenik odnosno kandidat dužan proučiti sadržaj svijuh
normalnih propisa, odnosećih se na šumsku upravu, i šumsko računovodstvo
i lugarsku službu.
2. Svaki je vježbenik ili kandidat obvezan dobaviti si sve naredbe odnoseće
se na šumarstvo u obće kao i državnu šumsku upravu napose,
3. Svaki vježbenik odnosno kandidat imade smatrati onoga šumskoga
upravitelja, kojemu je na službovanje pridieljen, svojim neposredno predpostavljenim
predstojnikom, te se imade svim njegovim nalogoni pokoravati.
4. Medju njegove dužnosti spada sudjelovanje kod svihkolikih šumskouzgojnih
radnjah, i to treba da pri tom takodjer i ručno sudjeluje, jer će inače
svojedobno biti težko kadar prosudjivati radnju podčinjenih mu radnika.
5. Isto tako imade sudjelovati kod nadziranja sječina i izvoza šumskih
proizvoda, a naročito će se imati tamo, gdje postoje posebna šumska prometila,
s istima čim točnije upoznati.
6. Kod izlučivanja sječina, označivanja za sječu namienjenih stabala,
progaljivanja i proredjivanja sastojina imadu šumarski vježbenici vazda sudjelovati,
a isto tako i kod svih inih šumsko-gospodarstvenih radnja, toli u šumi
koli u uredu.
7. Kod gradnje puteva i inih prometila, kod tocilanja i splavlanja drva i
k tomu spadajućih gradjevina imadu vježbenici sudjelovati provadjajući pri tom
naputke dobivene po šumskom upravitelju.
8. Šumarski vježbenici i kandidati dužni su poput svih ostalih šumarskih
organa, u eventualnih slučajevih obavljati i čuvarsku službu.


ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 495 —


9. Ujtotrebi liše koji vježbenik i!i kandidat kod šumsko-uredjajnih radnjah,
U) ih imade pomno i savjeslno izvadjati, pri čemu se imade držati odnosnih
instrukcija.
10. Predmnjeva se, da će se svaki vježbenik upoznati sa potankostnii
njznojikih sumaivsko-injeračkili strojeva, za da će takove moći svoje doba upotrebiti
bez Ksvake dalnje poduke.
11. Vježbenici dužni su za vrieme svoga službovanja posvećivati osobitu
pozornost takodjer i svim onim uaukam koji su propisani za šumarski
državni izpit.
12. Vodjenje dnevnika imade započeti prvim danom službovanja, te se svaki
mjesec upravitelju na uvid predočiti. (Vidi niže sliedeću naredbu §. !. točka 5.)
Sami šumski upravitelji pako, kojim prinadleži uzgoj šumarskih vježbenika,
imadu se pri tom držati naputaka sadržanih u brošurah: „Die Vorbereitung
der Eleven ftir den Staatsforstdienst", Wien 1878., i „Bernhardt, Betititzung
des praktischen Bienniums". Berlin 1873., koja djelca i mi dotićnikom na uvid
preporučujemo.


Svrsi shodno i cilju odgovarajuće upotrebljivanje odnosno naučanje šumarskih
vježbenika vidimo, da je posao, koji ne samo da se nenmže svakomu
šumaru povjeriti, nu podjedno i posao velevažan po budućnost kandidata. Time
što su u obće u nas kreirana njeka mjesta šumarskih vježbenika, još ni iz
daleka nije zadovoljeno potrebam struke, dok se ti vježbenici uporabljivaju
možda za pisare ili lih lugarsku službu. Svakako pako želimo, da se i u nas tim
odnošajem nješto više pomnje posveti od strane tomu pozvanih faktora, a u to
ime bilo i rečeno.


Nova naredba


u pogledu državnoga izpita za samostalno vodjenje šumarsk^´g gosj´odarstva.


Kr. hr.-slav.-dalm. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, izdala je dne


18. listop. 1886. pod br. 33094 ter je dostavila šumarskom družtvu sliedeću naredbu :
§. I. i)a´tto bude pripušten k polaganju dr/avnoga izp´ita za samostalno
vodjenje šumskog gospodarstva, potrebno je, da se izkaže:


1. da je neporočan;
2. da je navršio dvadeset i drugu godinu dobe svoje;
3. da je s dobrim uspjehom svršio šumarske nauke na kojem \\iv\n ili
srednjem šumarskom učilištu, ter da je u potonjem slučaju položio s dobrim
uspjehom konačni izpit iz svih propisanih šuraai*skih predmeta;
4. da je najmanje dvie godine neprekidno boravio u praksi pri valjano
vodjenom šumskom gospodarstvu;
5. da podnese vlastitim! nazori popraćeni strukovni spis ouih šumarskih
struka i poslova, koje je tečajem svoje dvogodišnje ili eventualno i dulje
prakse kod šumskoga gospodarstva vidio i obavljao.