DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 490 i šumskim gospodarenjem njegovog područja- Tim ćemo se ne samo upoznati sa vlastitom domovinom, nego si i šumarsko izkust\() i-azširiti: jer đočim onaj sa Velebita možebiti ni ne sanja, da se mnoge posavske šume godišnje 3—8 mjeseci čuvaju, vozeć se na čamcu, to Slavonca opet riedko kad dopre do ušiju rieč: bordonal ili tomu slićnogn. Dakle u ime Perunovo, ja ću započeti sa prvim pismom. Petnajsti rujan mogao bi se u državnoj šumskoj upravi nazvati starom, a 16. rujan, novom godinom. Sredinom t, mjeseca postaje obično živabnije u posavskoj hrastovoj šumi: šuuiski trgovci pohrle iz svih krajeva svieta, da prociene na prodaju ponudjene godišnje sječine, koje i ove godine oko 500 jutara (izira investicione zaklade) iznašaju. Koliko znakova´ na hrastu, toliko f^a trgovaca pogledalo: ako je liep, mnogo se srce razširilo, dočim ruka od radosti nezna, što bi u prvi mah napisala: 1000 ili 1200 ili dapače 1500 dližica; ako li je šupalj ili crvotočan, ~ kraj tog se prodje stisnutih ramena, a olovka tek da zabilježi 80 — 100! Ne pojme Ceranibyxi i Xenodohusi, da su kadri više puta tako ogorčiti za bogatstvom hleptećeg Izraela šupljikajuć mu novčarku većma nego li hrastovu koru, da se je već stoput zakleo, da neće više ni zaviriti u šumu, sve da mu ju poklone, — pa ipak, eno ga i ove goiiiue, jer su hrastovi u sječini izšarani na sve moguće načine: sa bielom, plavom i crljenom olovkom, sa krstovi, trokuti, ništicami i drugimi znaci! . . Pa kako se podmuklo promatraju ti znakovi, ko da već drže medju sobom dražba, pa bi rad izpipat ponude jedan od drugoga! . . Dok oni tako, dotle stari lugar klima glavom: „Zakopat ćeš ti šumo i ove godine kojeg živog — a da mu nebudu ni zvona zvonila." Nu čini se, da se ove godine neće trgovci nabacivati novcem, kao zadnje tri godine, nego će se zadovoljiti, ako nadbiju procienu sa nekoliko 7o- Lanjska prevelika proizvodnja, skbi urod vina ove godi. e, silne ovogodišnje prodaje (bosanska vlada već je razpisala dražbu hrastova procienjenih na preko 100.000 f.) ubile su trg sa dužicom tako, da je još do 40 milijuna neprodane ima. Bilo bi skrajne doba, da se prodaja na najauždniju potrebu stegne. I zakupnikom žirovine odnosno pašarine izašao je rok 15, rujnem, kojeg dana valja blago iz šume van goniti. Jučer još bočili se oni po miloj volji izpod širokog hrašća, — a sutra, zateče li ga onaj „zelenjak, štono bez puške nikud", onda plaćaj od krmčeta 6, od govedčeta 12, a konja 24 novčića. Naravski, da se stari zakupnici nastoje po mogućnosti osvetiti novim, drmajuć noćju još poluzeleni žir, kojom prilikom se mnogi hrastovi nemilo omlate i okrešu Da se tomu izbjegne, bilo bi probitačnije, da se 1. rujan kao konac stare i početak nove žirovine ustanovi, jer je tada žir za staroga zakupnika još nevaljal, a novi zakupnik nebi ga lamao, jer je i kašnje njegov, kad dozori. Ta bi ustanova i po samog vlastnika bila probitačnija u toliko, u koliko bi se žir u onih srezovih, u kojih će se za sijanje skupljati, sigurnije sačuvati mogao, što mnogo znači, kad se uzme u obzir, da žir ncTodi često i bogato. Ove godine ima ga u državnili posavskih šumah jako malo, valjda zato, jer je |