DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 489 — II. Uz 70-godišnjii obhođnju. 1. proredjivanje u 25. godini -= 2200^for. 2-»´ .„ 35. „ = 42-58 „ ^-´ " n 45. „ ==== 41-73 „ ^´ . ,» ,j 55. , „ = 36-97 ,, ^´ " ,"n „ 6-5. „ = 37-00 ; Glavni užitak u 70. „ ~ 74ri7 IIL Uz 60-godišnju obliodnju. . I. proredjivanje u 25. godini = 22*00 2-, .. .. 35. „ , = 42-58 I .^-«.\ . .. n ^5. , -41-73 ,; Glavni užitak u 60. „ == 562-50 "IV. Uz 50-godišnju obhodnju. 1. proredjivanje u 25. godini = 22-00 „ 2. „ , 35. ,„ = 42-58 , 3- . „ 4-5. „ = 41-73 „ Glavni užitak u 50. „ . = 399*00 „ V. Uz 40-godišnja obhodnju. (Gospodarenje za hmeljovo kolje.) 1. proredjivanje u 25-godini = 22-00 „ 2. „. „ 30. ,, = 63-00 „ 3. , „ 35. „ == 85-42 „ Glavni užitak u 40. „ == 33650 .. Pisma iz Posavine. 1. (Pripomenak. Trgovina s" lirastovinom. Žirovina i paŠarina. Vriednost žira, Sknpoća ogoja, Nesbodnost §§ 5. i 9. šumskoga zakona. Sišarica i sitni užitci. Lov.) Kako nam se domovina pruža od mora do Zemuna, kako su u njoj zastupane mal ne sve vrsti stojbiua: počam od golietnog krasa do inundirane slavonske crnice, to nije ni čudo, da u njoj nalazimo vskoro sve vrsti šumskog drvlja te prema tomu i raznovrstno šumsko gospodarstvo, prilagodjeno dotičnom predjelu i odnošajem. Sjedne strane ta okolnost, s druge strane opet, da nije svakomu šumaru moguće, upoznati se bar u bitnosti sa šumarenjem odaljenijeg mu kraja, koliko bi to mnogi te mnogi uprav želio; smislio sam, da a formi ovomu sličnih pisama upoznajemo jedan drugoga sa osebinami 32 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 490 i šumskim gospodarenjem njegovog područja- Tim ćemo se ne samo upoznati sa vlastitom domovinom, nego si i šumarsko izkust\() i-azširiti: jer đočim onaj sa Velebita možebiti ni ne sanja, da se mnoge posavske šume godišnje 3—8 mjeseci čuvaju, vozeć se na čamcu, to Slavonca opet riedko kad dopre do ušiju rieč: bordonal ili tomu slićnogn. Dakle u ime Perunovo, ja ću započeti sa prvim pismom. Petnajsti rujan mogao bi se u državnoj šumskoj upravi nazvati starom, a 16. rujan, novom godinom. Sredinom t, mjeseca postaje obično živabnije u posavskoj hrastovoj šumi: šuuiski trgovci pohrle iz svih krajeva svieta, da prociene na prodaju ponudjene godišnje sječine, koje i ove godine oko 500 jutara (izira investicione zaklade) iznašaju. Koliko znakova´ na hrastu, toliko f^a trgovaca pogledalo: ako je liep, mnogo se srce razširilo, dočim ruka od radosti nezna, što bi u prvi mah napisala: 1000 ili 1200 ili dapače 1500 dližica; ako li je šupalj ili crvotočan, ~ kraj tog se prodje stisnutih ramena, a olovka tek da zabilježi 80 — 100! Ne pojme Ceranibyxi i Xenodohusi, da su kadri više puta tako ogorčiti za bogatstvom hleptećeg Izraela šupljikajuć mu novčarku većma nego li hrastovu koru, da se je već stoput zakleo, da neće više ni zaviriti u šumu, sve da mu ju poklone, — pa ipak, eno ga i ove goiiiue, jer su hrastovi u sječini izšarani na sve moguće načine: sa bielom, plavom i crljenom olovkom, sa krstovi, trokuti, ništicami i drugimi znaci! . . Pa kako se podmuklo promatraju ti znakovi, ko da već drže medju sobom dražba, pa bi rad izpipat ponude jedan od drugoga! . . Dok oni tako, dotle stari lugar klima glavom: „Zakopat ćeš ti šumo i ove godine kojeg živog — a da mu nebudu ni zvona zvonila." Nu čini se, da se ove godine neće trgovci nabacivati novcem, kao zadnje tri godine, nego će se zadovoljiti, ako nadbiju procienu sa nekoliko 7o- Lanjska prevelika proizvodnja, skbi urod vina ove godi. e, silne ovogodišnje prodaje (bosanska vlada već je razpisala dražbu hrastova procienjenih na preko 100.000 f.) ubile su trg sa dužicom tako, da je još do 40 milijuna neprodane ima. Bilo bi skrajne doba, da se prodaja na najauždniju potrebu stegne. I zakupnikom žirovine odnosno pašarine izašao je rok 15, rujnem, kojeg dana valja blago iz šume van goniti. Jučer još bočili se oni po miloj volji izpod širokog hrašća, — a sutra, zateče li ga onaj „zelenjak, štono bez puške nikud", onda plaćaj od krmčeta 6, od govedčeta 12, a konja 24 novčića. Naravski, da se stari zakupnici nastoje po mogućnosti osvetiti novim, drmajuć noćju još poluzeleni žir, kojom prilikom se mnogi hrastovi nemilo omlate i okrešu Da se tomu izbjegne, bilo bi probitačnije, da se 1. rujan kao konac stare i početak nove žirovine ustanovi, jer je tada žir za staroga zakupnika još nevaljal, a novi zakupnik nebi ga lamao, jer je i kašnje njegov, kad dozori. Ta bi ustanova i po samog vlastnika bila probitačnija u toliko, u koliko bi se žir u onih srezovih, u kojih će se za sijanje skupljati, sigurnije sačuvati mogao, što mnogo znači, kad se uzme u obzir, da žir ncTodi često i bogato. Ove godine ima ga u državnili posavskih šumah jako malo, valjda zato, jer je |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 491 — luni baš obilato urodio, tako da su .same gradiške šume dale oko 25.000 for. na samoj žirovini. Možemo si pomisliti, kakovo je negda blagostanje a Slavoniji, uioralo biti, kad su stare šume triput tako velike (ohsegom) bile i trostruko rodile kao sada. Vriednost žira održala se je kroz stoljeća, a održati će se po svoj prilici i u buduće; neima reć bi živog stvora, koji se neotimlje za njim: i krinče, i srna, i ptica, i miš — a napokon i sam čovjek. Poznato je, da je godišnje sve veća potreba za žirom kao kavinim surogatom, a osim toga je i od lieka, jer se piće od njega sgotovijeno preporuća raznim bolestnikom (skrofuloznim itd,). Od nekog vremena imamo i u Sisku jednu sušnicu za žir (tvrdka Ž. P,ejaković), koja godišnje 4—5 vagona takvog u grijačnici naprženoj.^ žira eksportira. Cieua mu je obično trostruka onomu svježega žira. (Lani je bio, ako se nevaram M. Z. 8 for.) I u Kormendu u Ugarskoj postoji takova jedna grijačnica. Na mjesto žira urodila je ove godine bukvica i to tako obilato, da se i stariji ljudi jedva sjećaju takovom urodu. Dražba će nam pokazat, u koliko je bukvica kadra nadomjestiti žir. Tarifna ciena žiru i bukvici jeste u državnoj šumskoj upi-avi po hl. for. 1´64; nu ta se ciena samo u ime odštete proračunava, dočim se kod prodaje prema urodu i cieni žitnog trga ravna, kao što kolikoća^ tako i kakvoća žira različna, te obično, kad je rodna godina, onda mu je i kvaliteta izvrstna. I to je više puta uzrokom, da se mnogi ogoji neprimaju; žir, bo i žir velika je razlika. Kod državne šumske uprave preliminirano je for. 10 - 12 za ogoj po jutru, pri čem nevalja zaboraviti, da ogoj riedko kada posvema uspije, nego ga treba po 2—3 godine popravljati, i to je uzrokom, da se nekima navedena svota prevelikom, a drugima opet premalenom čini, — zaboraviv pri tom, da je jeftiniji ili skuplji ogoj mnogo ovisan o urodu žira, skupoći nadnica a ponajpače od dotične stoj bine. Na jednogodi š nje sijanje nemože se potrošiti for. 10—12, nu za podpuni ogoj,jedva da i smogne gornja svota. Slavonski ogoji trpe najvećma od povodnje, jer prevelika vlaga ubija žir. — Marvinske štete porasle su zadnjih godina za čitavih 1007«, čemu je uzrokom sjedne strane pomanjkanje hrane, a s druge strane neznatna odžteta za šumske prestupke. Svatko bo drage volje plaća za krmče 6 novčića, kad zna. da ga može nažiriti, i to po 3—4 puta, dok ga lugar jedanput uhvati. Isto tako je i na proljeće sa rogatim blagom na šumskoj paši. S toga bi bilo od skrajnje nužde, da se §§ 5. i 9. prilogaD. šum. zakona promjene, dotično, odšteta povisi; vriednost šume je u ovo 30 godina visoko poskočila, zato bi prema tomu i kazne pooštriti valjalo. Ponajpače § 5. š. z. preveć je blag, kad se pomisli, kolikim se trudom i troškom dan danas hrastova šuma odgaja. Kao što žiru ciena sve to većma raste, tako šišarici opet pada, te bi mogli mar ne uztvrditi, da joj je za uviek odzvonilo, ponajpače, odkako je počela raditi županjska tvornica tanina. Preklani skupljala se šišarica u državnih šumah u vlastitoj režiji, — nu računi ne samo da su izpali negativno, nego^ se je šišarica uprav težkom mukom unovčila. Zadnje dvie godine nije ni urodila, te se čini, da ćemo se morati skoro posve odreći te dobiti, koJ^^-j^ |
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 492 — negda toli liepu svotu u šumskoj upravi reprezentirala. I tako nam nestajanjem stare hrastove šume i použitci sve to ne^^natniji bivaju, dok nnjkašnje no pa- demo jedino na godišnju sječinu, — a i na tu ne 2a dugo. Ostali prihodi posve su neznatni; radi prevelikih sječina nije moguće ogrievnog drva unovčiti, jer se dotičnom sječinom obskrbi sva okolica gorivom, koje od trgovca uz nizku cienu dobije. — Lani je izradio jedan jasenovački trgovac 6 700 metr. hvati većim dielom jasenovih drva putem proriedjivanja (8 — 24 ctra. debljine) i eno mu ih još dan danas na Savi neprodanih. Pred godinu dana obitavalo je u đvijuh gradiških šumarijah do 200 rumunjskih i bosanskih cigana, koji su pravili korita (od topolovine), vretena, zdjelice (od jošovine) i ine sitnarije, te su dotične šumarije kroz 2—3 godine svaka po 3´—400 for. godišnje od tih obrtnika brale. Topola od 40 cntm. poprsne debljine došla bi na 1 — 3 for, a jošić od 20—30 centm. do 0 50—0*80 —l´OO for., što je sbilju liepa dobit bila ža toli prezrene vrsti drvlja. U ostalom imaju jošići uviek priličnu prodju, jer su veoma sposobni za letve (debljina 8 cntm.), koja se po 10 novčića plaća. Osim jošića upotrebljuju se i briestovi za letve i gredice, jasenovi usuprot manje, jer nisu spravni i jednako debeli- S prodajom te vrsti drvlja skopčana je ne samo kakova takova dobit, nego i to dobro, da se vađjenjem istih u pregustih zabranah mnogomu hrastiću život spasiti može. Davanje takovoga drvlja biva na cedulju, za koju se prema veličini kupovne svote još i cednljna pristojba platiti mora, Preletiv tako obćenitimi crtami preko šumskoga gospodarstva posavskih šuma, ostavljamo si potanji opis pojedinih grana, za koje drugo pismo, te ćemo se još s nekoliko rieči i lova sjetiti. Poznato je, da lov kod nas još daleko ne igra one uloge, kao u drugih zemljah, jer niti imamo plemenite zvjeradi, niti se lovina kod nas toliko cieni kao drugdje. Lovni zakon naš očuvao je doduše mnogomu kraju zadnju srnu i zeca, al s druge je strane nehotice zaštitio vuka i lisicu. Pastiru je najbolja sgoda utamaniti vuka, kad mu napane stoku, nu buduć da nenosi puške, ostaje mu jedino, da vikom i batinom obrani marhu. Drugi uzrok silnomu umnožanju grabežljive zvjeradi jeste godišnje sjećenje prevelikih sječina, usljeđ česa su zabrane tolike narasle, da se s hajkom ništa postići nemože. Jedino otrovom moglo bi se nešto polučiti, a nečim će se morat započeti, jer se je gad već tako zalegao, da za koju godinu neće Slavonac biti siguran marhe ni u pol dana. Srna ima u Posavini jako malo, samo jedna državna šumarija može se pohvaliti sa kakovih 100—150 komada, dočim na ostale jedva 8—10 odpada. Patke se drže inundiranoga terraina, te im je glavni stan.mokro i mramorsko polje (izpod Novske i Stare Gradiške), gdje ih obično mrežami love; urodi li žir, onda jatomice padaju u šumu. Pataka se obično drže i orlovi, te je interesantno vidjeti „borbu za obstanak" izmedju gladnoga orlušine i u skup sbijenih ronećih pataka. Guske se većim dielom drže Save, te je malo lovaca, koji će se njenom lovinom pohvaliti, toli su oprezne i plahe. Sa Trebeža, koncem rujna 1886. J. K—:C. |