DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 480 — " vlastničtvo uz obvezu da na rečenoj površini gospodarenje tako priudesi, da će moći odnosna šunaa kao vjetrobran služiti. Vrst drveća je smrekva, stojbinski odnošaji su dobri, a tržištne ciene u obće povoljne. Prigovoriti će nam se možebiti, da nismo rabili za predležeći primjer onakove skrižaljke prihoda, koje su proistekle iz odnošaja naših šuma. Nu ako se uvaži, da nam u tom pogledu manjkaju ma i najneznatniji podatci (imenito glede novčane vriednosti medjutimnih užitaka), te da se ovi na brzu ruku pribaviti nedađu, to nas već ova okolnost sama po sebi izpricava. U ostalom scienimo, da su za provedenje obćonitoga primjera, kojemu je jedina svrha, predočiti postupak kod obračunavanja odštetnib svota za izvlašteno šumsko tlo, shodne i brojke indiferentne, jer si onaj, koji će imati riešiti ovakovu zadaću i onako na temelju razvijenih načela, koje valja priudesiti lokalnim ođnošajem, dotične brojeve sam pronaći mora Suvišna je ovdje dalnja rieč, ako navedemo, da će se odnosni račun u mnogih slučajevih navlastito onda znatno ujednostručiti, kada se medjutomni užitci, što kod nas u taj čas većim dielom biva, prometnuti i unovčiti nemogu. Neđvojimo, da će se i kođnas u tom pogledu doskora ođnošaji na bolje preokrenuti, buđ idemo u susret dobi u kojoj ćemo prisiljeni biti štedljivije postupati sa prihodi naših šuma, nego što se to činilo do nedavna. Osobito ovo rečeno valja za šume, iz kojih se svakim danom rastuće popotrebe pravoužitnika namiriti imaju, pošto već danas naidjemo mjestimice na oskudicu drva, koja moramo već koli za gradju toli za ogriev putem proriedjivanja namaknuti. Ako za ovakove šume treba odštetnu svotu obračunati, koju izvlastitelj plaćati ima, to možemo tim prije već danas naš račun primjera radi obzirom na medjutomne užitke provesti. 1. Obračun vriednosti tla. Prije svega imamo iztražiti, da lije upitno tlo prikladno za poljsko težanje ili ne, u jestnom slučaju kakovu veličinu ima vriednost tla. Recimo, da je na licu mjesta izvidjeno i konštatovano, da površina, koja se izvlastiti ima^ leži stranom u ravnici a stranom na brežuljcih. Mekota je suha ilovasta pjeskovača i vlažna ilovača. U šumi samoj zakotarene su dobre livade, a neposredno kraj šume prostiru se valjane oranice. Pošto su osim toga položaj tla i klimatički ođnošaji u obće povoljni za težanje poljsko, to proizlazi, da se subi djelovi mogu uspješno upotrebiti za oranice, a vlažni za livade. Sad se namiće pitanje, koja je zemljištna viiednost veća, dali poljska ili šumska. |