DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 21 <-- 21 --> PDF |
"~ 477 ~ . prosto stoji jednu ili drugu odabrati. U praksi obično se oba postupka upotrebljuju. Za izvlastbe držimo metodu dostalne vriednosti sastojina mnogo prikladnijom s razloga, jer se računarski postupak laiku jasnije predočiti mo/.e. Akoprem ovdje mjesto nije, da nauku o prihodnoj i dostalnoj vriednosti sastojina opetujemo, to ćemo ipak podpunosti za volju obćenito ocrtati najgiavnije zasade kao što i obje formule iste. Prihodna se vriednost njeke m godine stare sastojine prouadje, ako od sbroja svijuh na mtn godinu diskontiranih vriednostih onih prihoda, kojih se od dotične sastojine nadati imamo, odbijemo sve na isin godinu m diskontirane vriednosti proizvodnih troškova, koji se za proizvadjanjc rečenih prihoda još izdati imaju. Označimo li sječivni prihod sa Au^ obhodnju sa u^ medjutomne prihode proređjivanja, koji u godini a unidju, sa´ Dq, prihodnu vriednost tla sa B, glavnicu godišnjih troškova t. j . vriednost glavnice, koja baca rentu u iznosu upravnih troškova, sa v, sadanju starost sastojine sa m, dobitnu mjeru sa i?, to je prihodna vriednost sastojine u—q u~m Hem ^ ^´´ + -^g-^´0^ — (^ + V){Ui^^l). l,op u—m. Dostalna vriednost opet njeke m godišnje sastojine jednaka je sbroju do m te godine naraslih uzgojnih troškova manje proračunane konačne vriednosti svijuh do te godine unišlih prihoda, koje smo od sastojine za dobe obstanku njezina dobili. Obćenita formula dakle glasi uz gore spomenute oznake: m m m—a Hkm = (^ + F) {l.op — 1) + <^io2y — JDa l.op Ad4. Obračun odštetne svote za vjetroizvale i vjetro^ lome. Kako je obće poznato, trpe od vjetra imenito ona stabla, koja imadu plitko korenje, tankovitko deblo, zatim vazda gustu i zimi zelenu krošnju. Kvar, počinjen po vjetrovih, još se umnožava na onih rajestih, gdje s*´ kraj vladajućih, od same naravi opasnih vjetrova dosele u dobrom sklopu nalazece se sastojine uzko prosjecati moraju. Činjenica, da sastojine oc\ vjetrova stradaju samo u onoj dobi, kada su promašile maximum svoga visinorasta, t. j . kada su u srednjoj i sječivoj dobi, uči nas, da kod mladih sastojina ob kakovoj odšteti za kvar po vjetru govora biti nemože. U obće nismo u stanju točno naznačiti brojevno granicu, do koje ima upitna odšteta dosegnuti, već se to prepušta razsudjenju pojedinih strukovnjaka obzirom na predležeća lokalna u tom smjeru izkijstva. Kod iztraživanja prespomenutog predmeta valja osobito uvažiti: da li će se pojedini šumski predjeli iza prosjecanja željezničke pruge posve osamiti tako, da jim prieti pogibelj, da će ih vjetar posve izkoreniti, ili, da li će se skupni kompleksi prosjecati, te se je samo bojati da će vjetrovi tu sastojinu samo na krajevih uzduž pruge oštećivati. |