DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 19 <-- 19 --> PDF |
.-- 475 — Od svih ovdje spomenutih metoda jest jedina ona pod d)^ koja ne samo da u svakom pogledu znanstvenim načelom odgovora, već i najsjegaruije resaltate prnža, i u svakom slučaju svakako prednost zashižuje. Ad 2. Obračun odštete za t.z. šumske rubove. Sbog preprečenja vatre i da se željeznička pruga očuva od paruba, grana i izvala, koje vjetar poloniiti i preko iste baciti može, nuždno je, da se na obijah strana pruge više ili manje široki rubovi izsjeku. Širina takovih rubova ovisi ponajpače od tla, visinorasta drveća (da li nizka ili visoka šuma) smjera pruge i žestine vladajućih vjetrova. Riedko kada se naidje na slučaj, da se ovakovi šumski rubovi posve prodadu željezničkoj upravi, nu ako se ipak dogadja, to onda dakako neima govora -o kakovoj odšteti. Većinom ostaju ti rubovi u posjedu tadanjeg vlastnika uz stegu^da na toj površini smije samo uzdržati kolosjek ili da istu za oranicu ili košanicu upotrebi. Na tih rubovih nalazeće se šumske ili poljske biljke, trpiti će od sjene susjednih sastojina, a povrh toga će u obće obradjivanje, gnojenje i žetva mnogo skuplja biti. Po tom valja uvažiti, da li se može shodnije trajno gospodariti na takovo] površini kolosjekom (n. pr. 2a vrbe) ili travarinom i inim poljskim obradjivanjem. Kad smo u tom pogledu na cistom, možemo preći na ustanovljivanje čistih prihoda po jutru, od kojih se odbiti i naju eventualni troškovi za priredjenje tla ili za ine nuždne investicije. Ovako se dobiveni čisti prihodi imadu uglavničiti uz poljsku odnosno šumsku dobitnu mjeru i iza toga odbiti od jur pronadjene vriednosti tla, koji preostatak nam traženu odštetnu svota za šum. rubove po jutru predočuje. Ad 3. Obračunavanje odštete za sastojine, koje se imadu prije doraslosti p o sj e ć i. Akoprem se drvo, koje se ua odstupiti se imajućoj površini nalazi, ponajviše u korist dotadanjeg vlastnika unovčuje, to on ipak može tražiti i dalnju odštetu za sječu sastojina u onom slučaju, ako se iste prije posjeći imadu, no što jih financijalno najpovoljnija obhodnja zateče. Proračunana zemljištna vriednost pokazuje nam odmah u koju dobu pada financijalno najunosnija obhodnja, naime kada zemljištna vriednost svoj maximum postigava. Izpostavi se n. pr. da je obračun u njekoj šumi ustanovio, da je financijalno najpovoljnija obhodnja u 80 godini, to se odnosna odštetna svota, može dopitati samo za sastojine do i izpođ 80. godine, post:) se u onom slučaju, ako posjednik u svojih sastojinah na svoj financijalni uštrb uz višju obhodnju gospoiiari, samo njeka ljubav prema njegovu posjedu predmnjevati dade, za koju po zakonu nikakova odšteta nepripada. Pita se sada, na koji način valja ustanoviti gore spomenutu odštetnu svota. Kao što za obračunavanje zemljištne vriednosti tako ima i za obračunavanje vriednosti nezrelih sastojina više metoda. Ove su: |