DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 471 — Kraj svega toga stoji ipak pitanje o veličini dobitne mjere, sveudilj jos na dne\noin redu, radjajuć razne priepore u šumarskoj publici. Uočimo li, od koje je zainašnosti dobitua mjera za veličinu šumske glavnice, to možemo punim pravom tvrditi, da je taj priepor i doista opravdan. Razprave, koje su u predmetu obliodnje za šumski uzgoj najveće zeniIji^ tne rente, izmedju nove i stare nauke toli obširno kroz više decenija vodjene, mogu se u kratko svesti na to, da je vrlo nuždno u gospodarsl.u valjan izbor dobitne mjere zatim, daje prava dobitnu mjeru, koja je vise manje veoma promjenljive naravi, težko unapried ustanoviti za dulja vremena. Nova nauka, imenito po Pressleru zastupana, shvaća bit dobit^ie mjero sa strane financijalne, i traži, da se kod gospodarstva u šumah imade onakova dobitna mjera usvojiti, da i u šumah nalazeće se glavnice budu nosile običajne u zemlji kamate. Po ovoj nauci dakle bila bi najunosnija obhodnja ona, koja nam daje najveću zemljištnu rentu. Starija nauka, naime ona najvećih poprečnih prihoda, preporuca onu obhodnju, odnosno uzgoj, koji najveće množine najvriednijeg drva na najmanjoj površini zajamčuje, i to se prije svega s narodno-gospodarstvenih interesa pučanstva osobito za šume državne propisuje. Da se ipak od predmeta odvi;^e neudaljirao, nećemo se upustiti u dalnja razglabanja predležeće u tom pogleda obsežne literature, već ćemo santo u kratko navesti proiztok dotičnih ra/j)rava, koje su glede veličine dobitne mjere nastale. Ovaj je: a) da se zahtievati nemože, da se u šumah nalazeće se glavnice nz kamate na kamate u onoj mjeri rentiraju, kao što se to očekuje od običnih novčanih glavnica, b) šumska dobitna mjei-a, ima biti prije manja no veća od one uvedene u poljskom gospodarstvu, c) kad se obhodnja njeke šun\e povisuje, valja dobitnu mjeru prije sniziti no povisiti, d) opravdano je, da se kod izvlastbah za obhodnju do 60 godina i ako tržištui ođnošaji ino netraže, prihvati dobitna mjera sa 3—4%, za obhodnju od 60 do 120 sa 2V2 do 37o, a za veće obhodnje samo sa 2%, e) dobitna mjera ima se vazda preinačiti prema tomu, kako se mienjaju novčaiu i tržištni ođnošaji za drvo. ^ Ad II. Metode obračunavanja odštetnih svota. Kako smo jur prije saznali, pripada posjedniku šume od izvlastitelja pol- puna odšteta za pretrpljeni kvar uslied izvlastbe, a takovu i svi izvlastbeni zakoni, osim pretiuma affectionis, dozvoljavaju, to se kod obračuna odštetne svote ima sliedeće uvažiti: 1. ukupna vriednost tla, koje se odstupiti mora, |