DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 14 <-- 14 --> PDF |
^ 470 - ili da se visoka šuma ima pretvoriti u nizku i obratno, nadalje da nam pre okret na tržištu daje motiv, da imamo koju drugu bolje unovčivu vrst drveća zasaditi. U svakom slučaju morat ćemo kod računa odštetne svoto uzeti u kombi naci.ju onu vrst drveća, a za podlogu ono gospodarstvo^ koje je za vlastnika šume nnjuharnije, bez da se u koje kakove problematičke spekulacije upuštamo. C) Obhodnja. U koliko je sada uporabljena obhodnja financijalno opravdaita ili ne, neda se s mjesta razsuđiti, već se ista ima ako inače nepred leže lokalna iztraživanja, ustanoviti iz tako zvane prihodne vriednosti tla, t. j . iz svih na sadašnjost diskontovanih čistih prihoda, kojih se nadati možemo. 5, Ustanovljenje šumskih izdataka. Veličina odštetne svote za izvlašteno šumsko tlo jamačno takodjer ovisi o veličini troškova, koji su skopčani sa dotičnom šumomr Ti troškovi se odnose imenito na ii7:goj, porez i upravu. Uzgojni troškovi obično se ustanove po dotadanjem izkustvu, poprečno za jedinicu i)Ovršine, u koje valja ubrojiti ne samo prvi put za zasnovanje sastojine izdane svote, već i one, koje su potrošene za popravak, popunjenje kulture i njegu biljka i t. d. Troškovi oko uprave i poreza mogu se vrlo labko pronaći iz knjiga gospodarstvenih, pošto su više manje svake godine jedni te isti; pri tom se imadu oni trOvškovi, koji su jur načinjeni, nu izgleda neima, da će se moći ponoviti, izvan računa staviti. Sa mnogih strana tvrdilo se je dosta odriešito, da upravni troškovi pin obračunu odštete za izvlašteno šumsko tlo ostati imaju van svake kombinacije, ter se za dokaz te tvrdnje navelo, da ovi upravni troškovi za vlastnika šume posije izvlastbe tla nepromjene i ostaju. Nu tomu nazoru neraožemo se nipošto pridružiti, a to s razloga, jer je vlastnik šume odstupljeno tlo doista do sada upravljati dao i tom upravom troškove imao. koje mu se odštetiti moraju negledeć na to, da je njegovo šumsko osoblje uz duševni rad dovoljno vremena potrošilo za upravu toga šumskoga djela, koje se je moglo koristonosno upotrebiti za preostali šumski posjed. 6. I z b 0 r đ 0 b i t n e m j e r e. Pitanje, koju vrst ukamaćenja da u obće odabrati imamo, odlučeno je u načelu jur onamo, da su kamati na kamate za sadanje odnošaje prometanovca najshodnije. Dakle neima nikakove dalnje zaprieke, da ono. što za ostale grane narodnoga gospodarstva u tom smjeru valja, i za šumarenje prihvatimo. |