DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1886 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 469 — Opazili smo nadalje više puta, da se kod utanačenja cieiia za gradjevno drvo nije obzir uzeo na dobu sastojinn, već se je 7.i\ šurne, koje u obhodDJi od 100 i više godina stoje ona ista dena za gradjeuo drvo udarila, kao što za drveće a dobi od 25 ili 30 godina. Time se dodaše račun vriednosti vrlo ujednostrućuje, ali na t-tetu jedne ili druge stranke i to imenito onda, kad se odštetna svota obračunati imade za gubitak, koji posjednik šume ima usiied sjeće nedoraslih sastojina. 4. Ustanovljenje vrsti šum. gojitbe, vrsti drveća i obhođnje. A) Šumski ogoj. Odstup šumskoga tla u javne svrhe prouzročuje mnogim šumskim posjednikom razne neugodnosti i neprilike, sbog česa punim pravom i zahtievati mogu, da budu onako odštećeni, kako to odgovara najposoljnijoj porabi njiho voga tla. Izvidjenje dakle ima tu zadaću, da na licu mjesta ponajprije razsudi, da li je šumsko tlo obsolutno šumsko tlo ili takove vrsti, da bi uz poljsko gospo darstvo veću rentu u izgled staviti moglo ili ne. Pri tom valja u obzir uzeti: Tlo i podnebje. Lošo tlo uz nepovoljne klimaticke odnošaje nije u obće prikladno za poljsko težanje. Djelomično moći si je takodjer u tom pogledu steći osvjedočenje, ako se razgleda, da ii se u blizini šume nalaze koje oranice ili livade, ter koju dobrotu iste imadu. Bilježke o prodajnih ciena novije doba postignutih, zatim o zakupih i t. d., poljskih zemljišta, imadu se ujedno sabirati. Ako je šumriko tlo doista takovo, da se valjano upotrebiti može za poljsko težanje, to se isto ima još izpitati glede svoje dubljine, mineralne snage, skupnosti i vlage, zatim^ da li je povodnja ili odvodnja potrebna i izvedenje i^te moguće, napokon koji su troškovi imždni, da se eventualno mora tlo za težanje pripraviti i t d. Što se tiče iztraživanja trajne plodnosti šumskoga tla, moramo ovdje iztaknuti, da se pri tom neka neda nitko zavesti u svojih procjenah, ako su u zadnje doba postignuti znatni prihodi, koje je posjednik šume privredio 2. i 3. godišnjim zakupom posječenih površina uz prelazno poljsko gospodarstvo, pošto je ta plodnost časovita a uz to se je i u tom slučaju znatno umanjila, pošto se je nakupljena hrana biljka i humus više no dovoljno iztrošio. B) Vrsti drveća i način gospodarenja. Kada smo si sabrali podatke, da možemo prije spomenuto pitanje riešiti, imamo nadalje izpitati, da li sada na šumskom tlu stojeća vrst drveća odnosno sadanje šumarenje u toj šumi odgovara financijalnim interesom posjednika šume ili ne. Može se slutiti, da se je stojbina usiied lošoga gospodarenja ili usiied kojih drugih pogriešaka, počinjenih prigodom uživanja medjutomnih dohodaka, u dotičnoj šumi promjenila onamo, da je u^goj druge koje vrsti drveća nuždan |