DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 413 — žirovine i drvnog prihoda, pu odbilkii u]diu´eiiih pravoužiliiićkih [-»^tojba, imali koristi oci svojih žuitja u vri^Hhiosti od 843.152 Ibr. (Kl godine 1874. do l´SBl. uplaćivali su pravoužiuiici za gorivno i gradjevao drvo, letve i žirovinu sniženu jnistojbu (3U*7,j podpinie pristojbe), docini pažariua nije postojala; obćinski zavodi dobivali su gradjevno i gorivuo drvo badava. Godine 1882. pladali su obćinski i^avodi za gradjevno i gorivno drvo sniženu pristojbu, a od god. 1883- podieljivalo se je občinskim zavodom i pravoui!; itnikom opet ogrievno drvo badava. Podpuaa pristojba iznaša za: ciepko drvo po jedr. met. . . 7 for. 60 nč. gradjevno drvo po jedr. met. . 5 „ 38 „ za bukovo gorivno drvo po prost. niet. I. raz. 64, 11. raz. 48, allLraz. 32 nč. Za hrastovo goinvno drvo po pr. met. I. raz. 53, II. niz, 40, III. raz. 27 nč. itd. Iz svega toga pako možemo podpuaini pravom zaključiti, da gradiška imovna obćina dosta liepo napreduje. Ocrtav tako na kratko odnošaje gradiške imovne obćine, vraćamo se i opet na samu ekskurziju ucestnika šumarske skupštine. Moglo je biti oko VslO sati, kaduo pod vodstvom mjestnog lugara krenusmo u 34-gođišuju hrastovu sastojinu šume „Prašnik" sreza broj XIX. i XX., odsjek B. Ista je prilično slaba hrastova sastojina — pokazujuća uz to dosta tragova svojevoljne progaie — jer kako šuma baš na udaru leži, a i pristupna to ju naravno i mnogobrojni štetočinci neštediše. — U obće je medjutim još sveudilj sklop šume povoljan, a i visinorast pokazuje jasno značaj slavonskih hrastika. Odavlje dodjosmo u liepo uspjele, većinom umjetnim načinom zasadjene hrastove branjevine od godine 1877.— 1883. zapremajući šumske odjele XXL, XXIV. i XXV. u površju od kojih 450 ralih. Sadnja žira uzsliedila je nakon medjutomnog uživanja tla u ratarske svrhe. Obrast je podpun, mjestimice dapače i pregust. Branjevine te ogradjene su dubokimi jarci i nasipi, na kojih su zasadjene vrbe poput plota, a imadu značaj čistih hrastika. Samo nižje lezeća mjesta, gdje voda težko nestaje, slabije su uspjela. Tu se samo gdjegdje pojavila jasenovina, nu i ova već pokazuje svojim uzrastom, koli je pogibeljan takmac hrastu u borbi za obstanak. Stazom, kojom smo prolazili, bijahu od vremena do vremena namještene table, označujuće starost branjevina, kao i napisi sa „Živilo šumarstvo, šumarsko družtvo, odbor družtveni! i t. d., koje bi izjave prisutni vazda živahuimi uzklici i sa „Živilii" pozdravljali. Nakon dvosatnog hoda, za kojeg prisutni i mnogu razpravu u pogledu shodnosti ili neshodnosti umjetnog pomladjivanja hrastika, čišćenja i proredjivanja šuma itd. zapodjenuše, dospjesmo u šumski predjel j^Razmaču", gdje nas zastupstvo imovne obćine u sgodno priredjenoj sjenici, počasti liepom okriepom, dobre pive i rujnog vinca, te od kuda i opet kolima u samo podne nastavisiao put dalje i to od sada put susjednih državnih reviera. |