DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 453 — klatura i^raditij treba po mogućnosti sakupiti sve narodno blago te ruke. Mnogo su dobra već sabrali Stuiic, Vuk, Parčić i drugi leksikografi; ali su ovi cesto krivo tumafrili imena životinja, a često jednostavno dodali dotićnouiu ioienu životinja sasvim nedostatan tumač, ,,vrst ptiee", „vrst ribe" i t. d. A neuio/.eino više tražiti od pukoga jezikoslovca, pošto samo zoolog može biti dovoljno vješt u označivanju životinja. Prekrasne zoologijske gradje imamo od Arsenijevića, Bottera, Erjavca, Ettingera, Fvejeva^. Hžf,ckeia i Kneza., Hirca, Jurinca, IColombatoviea, Kurelca, Lombla, Marinovića, Medica, A. Ostojića, Faneića, Sabljara, Hebišanoviea, Soleka, Torbara, Vukasovit´a, Zora v t. d. ali to nije još sve skupa sustavno uredjeno, nije uviek pouzdano, često baš neskladno, napokon i to nije UL iz daleka sve, što ima kod Slovenaca, Hrvata i Srba. Podpisani se već više godina bavi sakupljanjem imena životinja, te ih kani kritički urediti i izdavati, čim ee pristupiti izradjivanju „Hrvatske Faune", od koje će prva knjiga sadržavati sisavce. Nu pošto on nemože svuda dospjeti, to se i opet obraća na sve prijatelje slovenske, hrvatske i srbske knjige molbom, da bi ga u tom poslu podupirali, prrobćujuć ran imena životinja i stavljajuć se s njim u savez, osobito kad bi trebalo ustanoviti, na koju životinjsku vrst spada dotično ime. S. Brusina. Traži se javorovina. Tvrdka Josipa Volkmanna u ITrmezu (Pošta Bustyahaza marmaroska županija u Ugarskoj), traži za gradju glasbiia sposobnu javorovinu (Fiadcr- Acboriistfimme) u svakoj količini za nabava, te se toga radi obratila i na uredničtvo o. 1. Upozorujemo stoga svu onu gospodu, koja bi takovu javorovinu mogla iz svojih šumab dobaviti, da svoje odnosne ponude rečenoj tvrdki dostave. Strojevi za pravljenje buradi. Prigodom nedavno u Londonu obdržavane izložbe novih izumjećaj izložila je tvrdka Allen Ransome et Comp. medju inim i raznolike strojeve za sgotavljanje buradi, Bilo tu strojeva za priredjivanje diižica, za slaganje i nabijanje obruča i t. d. Šumište u Ceskoj. Vadimo iz izvještaja Češkoga odbora za ratarsko-šumarsko statistiku, za godinu 1885. slieđeče podatke: Šume zapremahu u Češkoj g. 1850. ukupno 1,507.703 ba., godine 1875. pako 1,474.518 ba. Od ovoga sumišta zapremahu g. 1850, šume veleposjednika, pod kojimi se razumjevaju ove fideikomisna, nadarbinska i alodialna imanja, kojih površje veće od 115*1 ha. (200 jutara), ukupno 920.189 ha., ili 62-4^7^^. Na same fideikomisne šume odpada od togs 352.629 ba. (godine 1880. pako 381.613 lia.). Obćinske sume zapremahu 283.296 ha., ili 18-7 ^o, šume maloposjednika zapremahu ukupno 304.607 ha. U´pogledu vrsti drveća odpalo. je g. 1875. na iistace 1,134.000 ha. Šumišta (uračunav pri tom 179.257 ha. mješovite šume) ili 90-9"/,, sveukupnoga šumskoga površja. Od Četinjača jesu najvažnije smreka^ j^l^? bor i ariš. Stare topole. Čitamo u ^Friks Rundschau" : U botaničkom vrtu u Dljonu nalazi se jedna topola (Populus nigra) koje deblo uz visinu od 40 metara, na zemlji imade obod od 14 metara. Drvo je do najvećih grana šuplje, a šupljina izpunjena je cementom. Obod kroSnje iznaša 70 met, Starost te topole ciene na više od 300 godina. U VratJsIavi imade i opet u botaničkom vrtu topola, . koju ciene na 250 godina starosti — obod debla nad zemljom broji G´5 metara — visina 20 metara, stablo je posve zdravo. Štetne posljedice kulture Ai´.anthusa. Drvo Ailanthusa, koje se je naročito preporučivalo takodjer i kod provadjanja kulturah na Krasu, radi brzog ra.´sta i bepote izgleda, imade u lišća osobito za živad pogibeljni otrov — negledeć što je vrlo osjetliv proti mrazu — te što zahtieva dukoko i sveže tlo. |