DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 44 <-- 44 --> PDF |
0^ 9 EncykIopadle der gesammten Forst- uud Jagd\vlssenschaf´ten" i napokon :Piirst „Illustrirtes Forst- riiid Jag-a-Le:iikon-\ Svako tih djela obsiznti ce do 50 svezč-ioa. Pri tom iiisino spomenuli mnogobrojne inanjc brošure, .snuiHrsko koledare, godignjake, izvještaje i novine, nn vec i ovdje spomenuta djela nadrna^uju brojeai, broj sveukupnih djela hrvatske šumarske literature za posIiednjiU 25 godina, dokazujue nam podjedno veliki interes njemačkih šumara po strukovnu knjigu i nauku. Raznoliko. Hajka. Čitamo u „Nar. Novinah" : U okolici Dubrave kod Vrbovea tako su se umnažali vitkovi, da m pastirom već i po bielom danu blago otimali. 8bog toga držana je dozvolom kr. podžupauije dne 19. kolovo;^a ;i obeinskoj šumi Otok hajka na Vukove, te ih je tora prigodom ubito 7^ i to 4 vučice i o kurjaka. Druga hajka bijaše dne 28. kolovoza u istoj šumi, te su ubite 2 vučice i 5 lisica. Svakako i^idašna lovina. Šumarski državni izpiti u Zagrebu obdržavati će se dne 15. rujna i sliedeće dane kod kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove. Za povjerenike ovogodišnjili viših državnih izpita imenovani su: kr. ravnatelj šumarstva M. pl. Durst kao predsjednik, kr, šumarski nadzornik M. Vrbanie i kr. izvjestitelj šumarstva P. Cordašić kao povjerenici, te kr. šumarnik A. Soretić i kr. nadšumar F. Kestereanek kao zamnjenici izpitnih povjerenika. Kako pouzdano čujemo, radi se kod visoke kr. zemaljske vlade netom o izdanju nove naredbe za polaganje tih državnih izpita, koja bi nova naredba već 1. slečnjem 188T. imala i u kriepost stupiti. Tim bi opet bila jedna željah šumarskoga družtva izpunjeua. Iz sudnice. Kr. sudbeni stol u Gospiću, osudio je nedavna Juru Jelnića, žitelja iz Pazarištaj 24 godine stara, radi zločina pokušanoga potajnoga umorstva i radi zločina paleža, što je kušao i hotio u noei od 17. na 18. studena godine 1885. usmrtiti kr. lugara Vjekoslava Habela, ter podjedno u nakani, da se rodi u vlastničtvu tudjem potajno požar, u svrhu izvedenja prvoga Čina zapriečioje^za vrieme dok je Habei sa svojom obitelju spavao, izlaz iz kuće njegove, zatvoriv izvana vrata — kolci i uzeti — upaliv zatim istu kuću liabelovu, usljed čega je buknuo u rečenoj kući požar, te ju uništio sa svira pokućstvom, tako da je pogorelcu time uanešena znatna šteta u vriednosti od 2.200 for. (od koje mu je osjegurajuće družtvo Dunav naknadilo iznos od 6o3 for,, dočim izvedenje prvo naumljenoga zločinstva samo slučajem tim osujećeno, što se je Habel joŠ za dobe sa svojom obitelju kroz prozor od grozne smrti spasio, time je okrivljenik počinio zločinstvo pokušanoga umorstva potajnoga i zločinstvo polaže. te je na 18 godina težke tamnice uz post i samotni zatvor. Narodna imena životinja. U „Glasniku" hrvatskoga naravo&Iovi\oga družtva čitamo sliedeći poziv: „Jugoslavenski´imenik bilina" velezaslužrmga dra. B. Šuleka, kao što je sjajno dokazao veliko bogatstvo našega jezika, tako je dobro došao i jezikoslovcu a i svakomu, koji Se biljem bavi, da je pako tako, dokazale su vrlo povoljne, ocjene spomenutoga djela. Neima dvojbe, da narod naš ima možebiti jednako množtvo imena za životinje^ a i to je blago, što ga valja sakupiti, jer je svakim danom veća potreba, da se jednom na t e m 01 j u n a r o d n e no m e n k 1 a t u v c izradi n a r o d n o - z n a n s t v c u a z o o 1 o- g i j s k a terminologija i nomenklatura. Podpisani je već opetovano izjavio svoje mnienje o načinu sakupljanja i osobito sastavljanja zoologijske nomenklature r,,Rad jugoslavenske akademije" knjiga XXXVr., ptT. 86—87.^ knjiga LXXZ., strana 205 — 207.), nu prije nego će se takova uoinen |
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 453 — klatura i^raditij treba po mogućnosti sakupiti sve narodno blago te ruke. Mnogo su dobra već sabrali Stuiic, Vuk, Parčić i drugi leksikografi; ali su ovi cesto krivo tumafrili imena životinja, a često jednostavno dodali dotićnouiu ioienu životinja sasvim nedostatan tumač, ,,vrst ptiee", „vrst ribe" i t. d. A neuio/.eino više tražiti od pukoga jezikoslovca, pošto samo zoolog može biti dovoljno vješt u označivanju životinja. Prekrasne zoologijske gradje imamo od Arsenijevića, Bottera, Erjavca, Ettingera, Fvejeva^. Hžf,ckeia i Kneza., Hirca, Jurinca, IColombatoviea, Kurelca, Lombla, Marinovića, Medica, A. Ostojića, Faneića, Sabljara, Hebišanoviea, Soleka, Torbara, Vukasovit´a, Zora v t. d. ali to nije još sve skupa sustavno uredjeno, nije uviek pouzdano, često baš neskladno, napokon i to nije UL iz daleka sve, što ima kod Slovenaca, Hrvata i Srba. Podpisani se već više godina bavi sakupljanjem imena životinja, te ih kani kritički urediti i izdavati, čim ee pristupiti izradjivanju „Hrvatske Faune", od koje će prva knjiga sadržavati sisavce. Nu pošto on nemože svuda dospjeti, to se i opet obraća na sve prijatelje slovenske, hrvatske i srbske knjige molbom, da bi ga u tom poslu podupirali, prrobćujuć ran imena životinja i stavljajuć se s njim u savez, osobito kad bi trebalo ustanoviti, na koju životinjsku vrst spada dotično ime. S. Brusina. Traži se javorovina. Tvrdka Josipa Volkmanna u ITrmezu (Pošta Bustyahaza marmaroska županija u Ugarskoj), traži za gradju glasbiia sposobnu javorovinu (Fiadcr- Acboriistfimme) u svakoj količini za nabava, te se toga radi obratila i na uredničtvo o. 1. Upozorujemo stoga svu onu gospodu, koja bi takovu javorovinu mogla iz svojih šumab dobaviti, da svoje odnosne ponude rečenoj tvrdki dostave. Strojevi za pravljenje buradi. Prigodom nedavno u Londonu obdržavane izložbe novih izumjećaj izložila je tvrdka Allen Ransome et Comp. medju inim i raznolike strojeve za sgotavljanje buradi, Bilo tu strojeva za priredjivanje diižica, za slaganje i nabijanje obruča i t. d. Šumište u Ceskoj. Vadimo iz izvještaja Češkoga odbora za ratarsko-šumarsko statistiku, za godinu 1885. slieđeče podatke: Šume zapremahu u Češkoj g. 1850. ukupno 1,507.703 ba., godine 1875. pako 1,474.518 ba. Od ovoga sumišta zapremahu g. 1850, šume veleposjednika, pod kojimi se razumjevaju ove fideikomisna, nadarbinska i alodialna imanja, kojih površje veće od 115*1 ha. (200 jutara), ukupno 920.189 ha., ili 62-4^7^^. Na same fideikomisne šume odpada od togs 352.629 ba. (godine 1880. pako 381.613 lia.). Obćinske sume zapremahu 283.296 ha., ili 18-7 ^o, šume maloposjednika zapremahu ukupno 304.607 ha. U´pogledu vrsti drveća odpalo. je g. 1875. na iistace 1,134.000 ha. Šumišta (uračunav pri tom 179.257 ha. mješovite šume) ili 90-9"/,, sveukupnoga šumskoga površja. Od Četinjača jesu najvažnije smreka^ j^l^? bor i ariš. Stare topole. Čitamo u ^Friks Rundschau" : U botaničkom vrtu u Dljonu nalazi se jedna topola (Populus nigra) koje deblo uz visinu od 40 metara, na zemlji imade obod od 14 metara. Drvo je do najvećih grana šuplje, a šupljina izpunjena je cementom. Obod kroSnje iznaša 70 met, Starost te topole ciene na više od 300 godina. U VratJsIavi imade i opet u botaničkom vrtu topola, . koju ciene na 250 godina starosti — obod debla nad zemljom broji G´5 metara — visina 20 metara, stablo je posve zdravo. Štetne posljedice kulture Ai´.anthusa. Drvo Ailanthusa, koje se je naročito preporučivalo takodjer i kod provadjanja kulturah na Krasu, radi brzog ra.´sta i bepote izgleda, imade u lišća osobito za živad pogibeljni otrov — negledeć što je vrlo osjetliv proti mrazu — te što zahtieva dukoko i sveže tlo. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 46 <-- 46 --> PDF |
^ 454,— , Šume Sibirije. Čitamo u .Oesterreichisehe Forstzcitung". Ogromne šume u Sibiriji sastojece se od smvekovih, ariševih, omorikovih, cedrovih, brezovih, topoloviblipovib sastojifia, većinom pripadaju državi. Šume iztočiie Sibirije eiene se na 72,335.330 desetina, od koje površine odpađa na šume u guberniji Tobolsk 38,548/210 desetina, na gubernijvi Tonvsku 37,G33.060 desetina, na guberniju Semipalatinskii 822.200 desetina, a na područje Akmolinsko 331.860 desetina. Od ovih je šuma do sada točno izmjerena površina od 21,355.760 desetina, docim je 50,079.570 desetina samo površno is^mjereno i procienjeno. Država upravlja sa površjem od 3,388,750 desetina napučenih šumskih priedjela ; deset velikih šumskih područja u površini od kojih 31,508.700 desetina nenapučena su, a njihovo gospodarstvo rukovode zajednički država i seljaci, isto vriedi takodjer i za ono 23,000.000 desefina šuma ležečih u stepah izmedju Narinska i Basionganska. Seljačke šume zapremaju 7,068.240 desetina. Kaeionalno sumarenje uvedeno je tek g. 1869. u iztočnoj Sibiriji. Prihodi tih ogromnih šuma iznašahu nsljed nepovoljnih prometnih odnoŠaja g. 187G. jedva 40.000 rubaija, godine 1885. medjntim več 111.240 rublja. Trgovina šuniskih proizvoda ograničena bje do sada samo na nutarnju potrošbu^ najglavnija tržišta u tom pogledu jesu gradovi Torask i Tinnen. Toliko smatrasmo nužđnim spomenuti^ obzirom na Članak sadržan u ovome broju u pogledu šumarstva u Rusiji u oboe. Šumarsko-gospodarska izložba u Černoviei. Dne 5. rujna otvorena je u Cernovici bukovinska šumarsko-gospodarska izložba. U šumarskom pogledu se naročito iztiče kolektivna izložba šumskoga ravnatelja bukovinske grČko-iztoČne vjerske zaklade. U lovačkom odielu izložbe se naročito iztiču prekrasni eksemplari jelenjih rogova iz karpatskih šuma. Šumske prodaje u Bosnoj. Dne 5. listopada obdržavati če se kod šumarskoga odsjeka zemaljske vlade u Sarajevu, dražbena prodaja uz pismene ponude, od ukupno 37.75G hrastovih stabala, u procjenbenoj vriednosti od 162.180 for. iz Šuma državnih okružja banjalučkoga, dolnje Tuzle i travničkoga. Za gradju sposobna drvna gromada upitnih hrastova procienjena je na ukupno 73.056 m^. Na obranu. Dalmatinski c. kr. zemaljski šumski nadzornik g, F. Žikmundovskj, objelodanio je nedavno obzirom na moju skromnu brošuru i članak u o. 1. ,,Vinko pL Pjerotič i mletačka šumarska učiona na otoku Korčuli u Dalmaciji" člančič,* u kojem se govori o njekakovih mojih tvrdnja, odnosno osnivanja šumarske škole na Korčuli od strane mletačke republike, dočim ja nikada toga u brošuri nespomenub, več što obečah na strani drugoj iste^ da ču se svoje doba osvrnuti posebnom studijom na taj predmet. Molim stoga g. Z. da se uztrpi, dok sakupim potrebno gradivo za toli trudno zidanje, pa če se onda moći osvjedočiti, da ja nepišem rukovodjen bujnošću moje mašte", več na temelju nepobitnih historičnih činjenica i neoborivih povjestnib podataka^ Ja sam u mojoj studiji samo naveo njekoliko odlomaka pisama odličnoga člana moje porodice, koji se je, premda u ono doba šumarska nauka još nije bila razvita, ipak svim pregnučem bistroga mu uma i patriotične požrtvovne duše, neumorno zauzimao za zaštita šuma na otocih Visu i Hvaru. Nikada pako nisam tvrdio, da je moj predja Vinko pl. Pjerotič bio faktičnim učenikom šumarske škole na Korčuli, već sam objelodanio odlomke njegovih pisama, upravo zato, da stavim ista u harmoniju sa postoj eč im sporom u pogledu te ´^- Vidi stranu 331.—332. o. L t. |