DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 449 —


sebno povjerenstvo, koje je iistanoviloj da je Šteta doista počinjena po divljih svinjal:ij
dočim da su jeleni samo neznatno štete počinili. Šteta pvocienjena bi im 215. foi\, te
su odiiosne gospoštije osudjene na platež odštete. Proti toj osudi uložio je vlaHtelinski
odvjetnik priziv na kr. zemalj. vladn, uz obrazloženje, da je šteta fcobož počinjena po
grabežljivoj zvjeradi, koju pako i opet u smiaki ustanova § 33. lovnoga zakona od


g. 1870. svatko slobodno ubija obrane radi; dapače da § 23. naročito spominje, da
je svakomu slobodno ubijati izvan zvjerinjaka nahodecu crnu^ divljač, medvjede, vukove
i ostale grabežljivce. Pošto pako divlje svinje medju crnu divljač spadaju, to da je
osuda neosnovana. Prije no žto je zemalj. vlada konačnu odluku izdala, naloži kr. podžupaniji,
da ustanovi, jesu U gospoštije divlje svinje možda gojile i Čuvale, odnosno
koje li su mjere od strane vlastelinstva popriraljene, da se ta divljač tamani. Interesenti
izjaviše na to, da se u vlastelinskih revirih ta divljač upravo uzgaja; dočiin je gospoŠtija
protivno izjavljivala, tvrdeć da su te divlje svinje tamo dospjele iz Bosne i Bugarske,
te da su u svrhu tamanjenja dapače i velike nagrade razpisane.
Na Što je zemaljska vlada uvažila utok, odlučivši, da vlastnlk ili zakupnik lovišta
nije odgovoran u smislu ustanova § 30., 33, i 23. lovnoga zakona za štetu,
počinjenu na poljih po divljih svinja. Istodobno pako odredi vlada i obdržavanje hajka,
koja bi^ i doista po podžupaniji liepim uspjehom u vlastelinskih revirih obdržavana.


Nasuprot tome pako osudjeno bi u drugom sličnom slučaju vlastelinstvo Cerevičko.
Neki Proko Vukomirović tužio je naime vlastelinstvo sbog štete, što mu na kukuruzu
počiniŠe jeleni sa susjednih vlastelinskih revira u iznosu od 30 for. Zemaljska vlada
odlučila je u ovom slučaju, da je vlastnik ili zakupnik lovJ.^fca odgovoran za svaku štetu
koju počini plemenita divljač (jeleni), u koliko mu bo pripada pravo sve u njegovom
reviru se nalazeće jelene, bez obzira odkuda su, postrieljati. — Samo se pri tom pita,
kako če vlastnik lovišta modi postrieljati sve u njegovom reviru pojavivšc se jelene,
dakle i one po susjednih poljih pasuče, kad je baš za dobe dozrievanja tih poljskih
plodina, na kojih ta divljač štetu počinjati može, lov na jelene zabranjen!?


Iskaz u Češkoj g. 1886. ubijene divljači. Čitamo u „Oesterreichische Forst-
ZeiUing" : Godine 1885. ubijeno je u Češkoj 1.997 jelena, 1.746 lanjaca, 11.15i2 srna,
727 divljih svinja, 576.245 zečeva, 30.815 kunića, 803 tetrieba, 4.410 malih tetrieba,
586 Iještarka, 42.434 gnjetla, 718.535 jarebica, 12.724 prepelica, 2.167 šljuka,
886 kokoška, 15.353 divljih gusaka i patka, zatim 2.844 lisica, 2.432 kune, 9.950
iitisa, 261 vidraČaj 253 jazavaca i 64.000 komada inake štetne lovine. Stavimo za ti
divljač minimalne vriednosti u račun, na pr. za jelena 15—20 for., za srnu 5 for.,
za gnjetla 1.50 for., zeca 80 novč., kokoške 40 nvč. i t d., to vidimo da ukupna
spomenuta divljač (zajedno sa ko/.atni) predočuje rentu od prieko jednoga milijuna
forintih, tako sama vriednost ubijenih zečeva 460.000 for, a od jarebica 280.000
forinta i t. d. iznaša.


Biele odlike životinja. Čitamo u „Frieks Rundschau". Prošle dugotrajne i
sniežue zime ubijeno je po srednjoj Europi muožtvo bielih (albina) odlika, inače ne
biele boje životinja. Tako je u ,,Todtengebirge" ubijena biela divokoza, u Luksenburgu
biela vidra, u Braunsch\veigu biele jarebice i bicla lija i t. d.


Ubio 1000 jelena! Polag viesti, Što ju douaša „Oesfeerreiehische Forstzeitung"
ubio je vojvoda Sasko-Ivoburg-Gotski u kolovozu o. g. hiljadotoga lanjca (Oamhirsch)
običnih jelena (Edelhirsch), da je Njegova Yisost ubila več i dva puta toliki broj. .