DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 448 — đozrelosti ježura, a tada se spremi na vlažnu injestu na pr. n plesku u zimovnik, zdravlje i fet-nije će bifJ, a dulje ee se uzdržati valjanim od onoga sjeuiena, koje se prije do^relosti sa materina stabla stepe, takovo sjeme neima još sve uvjete zrelosti, jer nije iz svih rezervoarah kao na pr. i Iz ježuve potrebite sokove povuklo, pa se. ušlied toga kko protunaravski kemički proces u sjemenu prouzroči, i tada ne samo da se takovo sjeme iiemože U2 nikoji uvjet staviti sa valjanim rezultatom u zimovnik, jer opHesnivi i postane kesten voden, nego takodjer ueima svoga zdravoga i zrieloga teka, pa gubi u trgovini svoju pozornost. Osim toga otepanjem ploda, otepu se i rod noseće grančice^ a plodonosno drvo se tim uništuje. Obzirom na ove okolnosti uticajuće na valjani proizvod, dobar trgovački glas, bolju korist, obnalazi kr. ova županijska oklast odrediti, da se sabiranje kestenovoga ploda^ tresenjem sa debla, nesmije započeti prije 15. listopada, kako u privatnih tako i obeinskilv šumab, dočim se dozvoljuje pobiranje poslie 5. listopada, uslied vjetrom paloga sjemena. Nadalje se nalaže strogo nad tim bditi, daše prije 15. listopada strešeno kestenje nerazvaža, a svaki onaj, koj se zatece na putu ili trgu sa takovim kestenom, imade mu se oduzeti, i na njegovu Štetu javnom dražbom prodati, a dobiveni utržak u korist zaklada za promicanje gospodarstva odaslati, a izim toga kazniti. Na svestrano proglašenje ove odredbo, poziva se ta kr. kotarska oblast uz poziv, da nad izvršbom iste odredbe bdije, i u svoje vrieme izvješ(5uje. Lovstvo. Domaće pasmine vukova. Čitamo u ,,Glasniku´´ hrvatskoga naravoslovnoga družtva: Nag narod u Slavoniji več davno razlikuje dvie „vrsti" viikova t. j . planinskoga i ritskoga vnka. Osim toga saznao sam, da Slavonci znadu, rek bi za treću „vrst" vuka^ koju opet razlikuju od domaeih, a zovu ga imenom bosanski kurjak, jer da iz Bosne ovamo prelazi plivajući preko Save, da ga najviše viditi u Djakovštini i u brodskom okružju. Podpisani kani još n ovogodišnjem j,Glasniku^* priobćiti članak: „Čagalj u Dalmaeiji i Slavoniji," ali prije toga morao bi ustanoviti, koje su te tri vrsti ili pasmine vukova, i da li se koja od njih može indentifikovati s čagljem, * koji je zaista u novije vrieme ubijen u Slavoniji. Podpisani obraća se zato na sve rodoljube, osobito na učitelje, šumare, lovce t. d. molbom, da bi mu št o prij e priob(5iH, štogod bi znali poimence o „bosanskom vuku." Biti će pako dvostruko zahvalan onim, koji bi mu u svoje vrieme pribavili po koji eksemplar svih tih „vrstih´^ ili pasmina slavonskih vukova/kojih žah bog još neima u sbirci nar. zooložkoga muzeja, dočim eksemplar slavonskoga čaglja riesi tudju njeku sbirku. Samo se sobom razumjeva, da je zavod spreman učiniti sve, i podmiriti svaki trošak, da si pribavi toli Čaglje, koli druge domače pasmine vukova. S. Brusina. Tumačenje ustanova mkona o lovu. Občine Sušek i Sviloš, podniele su kr. podžupaniji u Vukovaru pritužbu, da na kukuruznih poljih od Eieke, Svikovine, Kračine 1 Bielogbrda, jeleni i divlje svinje susjednih revira gospoštija Ilok i Čerevi<5 silne štete počmjaju. Ravnateljstva gospoštija grofa Choteka i kneza Odescalchija, nehtjedoše posjednikom poljana dati nikoje odštete. PodŽupanija izaslala je stoga na lice mjesta po- U naših knjigah krivo čakalj ili šakalj nazvan. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 449 — sebno povjerenstvo, koje je iistanoviloj da je Šteta doista počinjena po divljih svinjal:ij dočim da su jeleni samo neznatno štete počinili. Šteta pvocienjena bi im 215. foi\, te su odiiosne gospoštije osudjene na platež odštete. Proti toj osudi uložio je vlaHtelinski odvjetnik priziv na kr. zemalj. vladn, uz obrazloženje, da je šteta fcobož počinjena po grabežljivoj zvjeradi, koju pako i opet u smiaki ustanova § 33. lovnoga zakona od g. 1870. svatko slobodno ubija obrane radi; dapače da § 23. naročito spominje, da je svakomu slobodno ubijati izvan zvjerinjaka nahodecu crnu^ divljač, medvjede, vukove i ostale grabežljivce. Pošto pako divlje svinje medju crnu divljač spadaju, to da je osuda neosnovana. Prije no žto je zemalj. vlada konačnu odluku izdala, naloži kr. podžupaniji, da ustanovi, jesu U gospoštije divlje svinje možda gojile i Čuvale, odnosno koje li su mjere od strane vlastelinstva popriraljene, da se ta divljač tamani. Interesenti izjaviše na to, da se u vlastelinskih revirih ta divljač upravo uzgaja; dočiin je gospoŠtija protivno izjavljivala, tvrdeć da su te divlje svinje tamo dospjele iz Bosne i Bugarske, te da su u svrhu tamanjenja dapače i velike nagrade razpisane. Na Što je zemaljska vlada uvažila utok, odlučivši, da vlastnlk ili zakupnik lovišta nije odgovoran u smislu ustanova § 30., 33, i 23. lovnoga zakona za štetu, počinjenu na poljih po divljih svinja. Istodobno pako odredi vlada i obdržavanje hajka, koja bi^ i doista po podžupaniji liepim uspjehom u vlastelinskih revirih obdržavana. Nasuprot tome pako osudjeno bi u drugom sličnom slučaju vlastelinstvo Cerevičko. Neki Proko Vukomirović tužio je naime vlastelinstvo sbog štete, što mu na kukuruzu počiniŠe jeleni sa susjednih vlastelinskih revira u iznosu od 30 for. Zemaljska vlada odlučila je u ovom slučaju, da je vlastnik ili zakupnik lovJ.^fca odgovoran za svaku štetu koju počini plemenita divljač (jeleni), u koliko mu bo pripada pravo sve u njegovom reviru se nalazeće jelene, bez obzira odkuda su, postrieljati. — Samo se pri tom pita, kako če vlastnik lovišta modi postrieljati sve u njegovom reviru pojavivšc se jelene, dakle i one po susjednih poljih pasuče, kad je baš za dobe dozrievanja tih poljskih plodina, na kojih ta divljač štetu počinjati može, lov na jelene zabranjen!? Iskaz u Češkoj g. 1886. ubijene divljači. Čitamo u „Oesterreichische Forst- ZeiUing" : Godine 1885. ubijeno je u Češkoj 1.997 jelena, 1.746 lanjaca, 11.15i2 srna, 727 divljih svinja, 576.245 zečeva, 30.815 kunića, 803 tetrieba, 4.410 malih tetrieba, 586 Iještarka, 42.434 gnjetla, 718.535 jarebica, 12.724 prepelica, 2.167 šljuka, 886 kokoška, 15.353 divljih gusaka i patka, zatim 2.844 lisica, 2.432 kune, 9.950 iitisa, 261 vidraČaj 253 jazavaca i 64.000 komada inake štetne lovine. Stavimo za ti divljač minimalne vriednosti u račun, na pr. za jelena 15—20 for., za srnu 5 for., za gnjetla 1.50 for., zeca 80 novč., kokoške 40 nvč. i t d., to vidimo da ukupna spomenuta divljač (zajedno sa ko/.atni) predočuje rentu od prieko jednoga milijuna forintih, tako sama vriednost ubijenih zečeva 460.000 for, a od jarebica 280.000 forinta i t. d. iznaša. Biele odlike životinja. Čitamo u „Frieks Rundschau". Prošle dugotrajne i sniežue zime ubijeno je po srednjoj Europi muožtvo bielih (albina) odlika, inače ne biele boje životinja. Tako je u ,,Todtengebirge" ubijena biela divokoza, u Luksenburgu biela vidra, u Braunsch\veigu biele jarebice i bicla lija i t. d. Ubio 1000 jelena! Polag viesti, Što ju douaša „Oesfeerreiehische Forstzeitung" ubio je vojvoda Sasko-Ivoburg-Gotski u kolovozu o. g. hiljadotoga lanjca (Oamhirsch) običnih jelena (Edelhirsch), da je Njegova Yisost ubila več i dva puta toliki broj. . |
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 450 — Knjižtvo. Izvješće o feralj. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih donosi na 6elu pou^uvu raspravu: „Upliv prirodnih nauka na gospodarstvo" od prof. I. Potoeujaka. U ljetopisu zabilježen je znamenit dogodjaj za zavod^ naime 19. stud. J885. navršilo se upravo 25 godina, što učilište postoji, te se taj spomendau svečano i proslavio. Na zavodu podučavalo je sa ravnateljem 15 učitelja. Na koncu godine bio je 21 slušalac na gospodarskom tečaju, 42 slušatelja na šumarskom tečaju, a osim toga i pet vanrednib sliigatelja. Po napredku dobilo je na oba tečaja prvi red s odlikom 3, prvi red 46, 2. red s popravkom 8, 2. red 2, neipitanih 9. U I. tečaju šumara bilo je 13 slušatelja, u drugom 15, u trečem 14. Konačnom izpitu podvrglo se je 7 šumara, od -ovib osposobljeno je 5, dočim dvojica imadu popravak iz jednoga predmeta. Po stališu roditelja bilo je medju slušatelji najviše Činovničkib sinova. Stipendija uživalo je 3 slušatelja po 300 for., 21 njih po 200 for., 3 po 150 for, 1 po 120 for. Zavodska zemljišta, sgrade, strojevi i t. d. representiraju vriedaosfc od 274.109 fr. Eazne zavodske sbirke da predstavljaju ukupnu vriednost od 35.597 for. 45 nč. Za kompletiranje šumarske sbirke izdano je školske god in e 1885./86. ukupno iS for.! Na zavodu postojeee družtvo za podporu ubogib slušatelja imalo je dobodka 112 for. 1 novč., izdatka 70 for. 1 novč-, ostatak uložen je u štedionu, Ukupni imetak družtva iznosi 914 for, 32 novč. Tko se pobliže zanima za zavod, može odnosno izvješče dobiti kod ravnateljstva zavoda. Na samu izjavu ravnateljstva pako u izvještaju, a odnoseču se na zavod i tendencije; koje u pogledu pitanja šumarske obuke u Hrvatskoj ovaj list do sada zastupa, mi eemo se, bvidemo li to našli u obče za vriedno gledom na način pisanja, kojvm se g. pisac poalužiOj do sgode još i naposeb osvrnuti na drugom mjestu ovoga lista. Grlasnik lirvatskoga naravoslovnoga družtva. Netom izašao je 4. svezak „Glasnika" u kojemu nalazimo medju inim i po nas vrlo zanimivi Članak: Botaulčni izlet na „Sniežnicu" od Luje Adamoviča, kao što mu je i ostali sadržaj vrlo obilat i biran. Želimo, da se čim više Šumara upiše u hrvatsko naravoslovno družtvo. O uzgoju i njegovanju evieća, uresnoga grmlja i drveća, ovoga djela g. P. L, Biankinjja izišao je jur več i drugi svezak, zapremajući strane 65 —128. Svezak ovaj, nastavak je prvome, sadržaj mu isto tako vrstan kao i onome, a ukraŠuje mu tekst 57 slika. Djelo to doista služi na čast upravi „Gospodarskoga Poučnika, a i brvatskoj knjizi u obče. Mi to poduzeće ovime i opet najtoplije preporučamo gospodi šumarom. Knjiga izići će po prilici u 15 svezčića, a imati će sveukupno preko 600 slika i jednu koloriranu tablu. Svaki svežčić stoji 40 novč., a pređbrojbu prima „Uprava Gospodarskoga Poučnika u Šibeniku". l^jemaeka šumarska literatura od 1. siečnja do 1. srpnja 1886. godine. Produktivnost i duševni rad njemačkib šuinara, pokazuje nam ponajbolje sliedeći izkaz najnovijih na njemačkom jeziku izdanih šumarskih djela: Beitrage zur Porststatistik von Elsass-Lothringen. Dva svezka izdana u Strassburgu, Ciena 1 for. ´24 novČ. Dombrovsky, der Jager, naturhistorische Beschreibung. Hege, Jagd und Pang, Zu Natz und Frommen der reiferen Avciblichen Jugend. Izdana u Berlinu, mali format. 1 for. 28 novč. Dombrovsky, Zwolf Gebote fiir den Waiđmanu (humoristično). Berlin, mali format Krasiiovoz 1 for, 86 novč. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 451 -— Havtig* Kol)., Das Hok der deutscheu NadtdbJl,ume. Sa 6 drvoreza. Berlin. 2 ^ for. 10 uovc. Falacky Joh., Die Vi^rbreitung đer Vogel auf dur Erde. Monografija. Be6. 1 foi\ 50 novS. Rosner J.j Jagdsignalc rnid Farifareii, ziisammeijgestoljt uod liijtmiscb geordiict. Deveto izdanje. Pless. 50 novi. Seyfai-th Arth., Der Hund, sciiie Erziehujjg, Pfl<5ge, Dressar uiid rationeI! verwatidten liacen. 10. izdanje. Kostritz. 81 iiov6. . Verbandhingen des ersteii osterreichisehen Jagdeongressee in Wien vom 19.— ´22. Mai 1885. Beč. 1 for. 89 novč. Bohmerle Karl, Zu\vachs aii gebarzten Scb\varzfoliren. Sa 4 table. Bec, 60 nvČ. Dietricb, PorstLora. 1. Band, Baume nnd Straucber. Sa 173 . kolorirane slike. Draždjaui. 93 novč. Dimite Ludwig, Die Jagd in Oesterreicb mit bcsonderer Riieksicbt auf das Eraberzogtbuii) Oesterreicb ob der Enns, Linac. 80 uovč. Jabresbericbt iiber die Fortscbritte auf deiu Gesammtgebiefce der Agrikulturcbemie. Berlin. 15 for. 50 nove. Nolde, Baroii v., Jagd und Hege des europaischeii Wildes. 2. izdanje. Berlin. 1 for, 8G novč. Chronik des deutscben Forstwesens im Jahre 1885. von Weise. Berlin. 74 nvč. Runnebaum A., Die "VValdelsenbabnenj sa 17 tabla. Berlin 2 for. 48 uov&. Westermeyer G., Des dentseben Forstinauus Liederbucb. Berlin. 31 nove. WiUkomm Mor., Forstlicbe Flora von Deutscbland und Oesterreicb. 2. izdanje. 1, svezak 1 for. 24 nov6,, 2. svezak 74 nove. Baur Fr., Handbucb der Waldwertbberecbnung. Berlin. 6 for. 20 nvi^. Gayer Karl, Der gemiscbte Wal(i, seine Begrundung mid Pflege, Berlin, 2 fr. 17 nč. Soraner P., Handbucb der PflanKenkraiikbeiten. Sa 01 slikom. Berlin. 12 f. 40 ne. "VVagner A.j Die Walduag-en des ebemaligeu Kurfurstentbuais Hessen. 13. svezak. Hanover. 4 for. 34 novč. G-rabner Leop., Đ´ie ForstAvirtbschaftslehre. 3. izdanje od J, We3sclya, Berlin. 3 for. 72 for. Kunze M. F., Anieitung zur Aufnabme des Holzgehaltes der Waidbestande. Berlin. 93 nov5. Seekendorf A. v,, Zur Gescbicbte der Wildbacbverbauung. Beč. 40 nove. Bedo Alb., Die wirtbscbaftlicbe und eommereielle Bescbreibung der Walder des uiigariscben Staates. 3. svezka. Budapešta. 86 for. Fiscbbacb Carl v.^ Lebrbucb der Forstwissenscbaft. 4. izdanje. 1. svezak. 62 ne. Koebtižky C. v., Die Erziebung des Hundes zum Genossen im Zimmer und bei Ausgiingen. 2. izdanje. KJpsko. 77 nove. Ney C. E., Die ScbabIonenwirtbscbaft im Walde. Wien. 1 for. Waldenburg H,, Jagd und Hege von Reb, Hase und Rebbubu. Konigsberg. 1 for. 86 novč. Goedde Aug., Die Privatforsten und Privatforstbeamten Deutseblands. Berlin. 62 n. Clater Fr., Der Hundearzt und das Dressiren der Plunde. 4, izdanje. QuedUn barg. 93 novČ. AVeeber Heinr.j Leitfadeu fiU´ Unterricbt und Prufung des Forstscbutz- und tebniseben Hilfspersonals in den k. k. oester. Staateu. 7. izdanje. Berlin, 3 for. 10 nvč. Medju najznamenitija njemačka šumarska djela pako spadaju bezuvjetno netom u sve^cib izla^^eća izdanja od đra. Loreya: „Handbucb der Forstwissenschaft". Djelo, koje ce obsizati dva debela svezka, a stojati će 12 for. 50 novč,, te kL>đ kojega sudjeluju najodliČnijz njemački gumarski pisci ^ ^atim Baoul Eitter von Doiabi´ovsky: „Allgenieine |