DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 446^ —


Dne 15 rujfia obdržavatta je kod ravnateljstva dobara prvostolnoga kaptola
zagrebaiSko^^a li Zagrebu, dražbcna prodaja od 2,000 bukovih stabala a gori sv,
gimUBskoj, a u šumah dobra sisačkoga 24 rali brastika.


Dne 14. r u j n a, obdržavana bje kod sumsko-gospodarstveuoga ureda imovne oUim
u Ogulinu dražbena prodaja od ukupno 667 ataiajib podbielih za gradju i tvorivo
sposobnih jelovih, omorikovih i bukovih stabala iz šumah šumarije Plaški.


P. u. ijospodii članove i prijatelj e lista molimo, da 3aas vazda
toli 0 obdržavanju samih dražbenib prodaja, koli i o s amom uspjehu
dražba običajnim načinom obavieste.
Naredbe i zakoni.


Okružnica u predmetu nedopustivosti ublaživanja kazna, dosudjivaniii
sbog šumskih kradja. Čitamo u „Obćinaru" sliedeću okružnicu kr. banskoga stola
od 27. siečnja 1886. br. 1.729., kojom se povodom odpisa kr. zemaljske vlade, odjela
za pravosudjo, od 15. siečnja 1886. br. 1.431., sudovi prve molbe upo2oruju na nedopustivost
izvanrednoga ublaživanja kazna, dosudjivanih sbog tako zvanih šumskih
kradja u pomanjkanju osobitih odnošaja u § 54., 55., 260. lit. b) i 2Q6. k, z. izrazito
spomenutih.


Visoka kr. zem. vlada, odjel za pravosudje, odpisom od 15. siečnja 1886. broj
1.4ol, obnašla je ovomu banskomu stolu saobćiti, da visokoistoj sa strane upravnih
obiastih i šumskih upravah stižu pritužbe, da sudovi kazneni, naroelto kotarski sudovi, vrlo
nehajno provađjaju izvide povodom prijava sbog kradja, počinjenih na šumskom
vJastniČtvu, a kazni da izriču proti osudjenikom tako blago, da neodgovaraju načelu
primjerene represije kažnjivih Čina naznačene naravij koji da upravo usljed toga sve
vise mah preotimlju.


Uzevši obzir na pogubne posljedice, koje proizviru iz tako nerazmjerna vršenja
prava izanrednoga ublaženja kazni, čim se sbog prekršaja § 460. k. z., kad je objekt
kradje šumski proizvod, običavaju dosudjivati, uporabom § 266. k. z; kratkotrajne kazue
zatvora sve do 2 sata, obnaiazi kr. banski stol usljed gore navedenoga odpisa visoke
kr. zemaljske vlade sve podčinjene kaznene sudove upozoriti na sadržaj odpisa c, kr.
ministarstva pravosudja od 14. travnja 1869.br. 17.803., izdana povodom previšujega
riešenja od 5. studenoga 1859., da će izvanredno ublaženje kasni i onda, kad se radi
0 tako zvanih šumskih kradja, sudac moči uporabiti, ako hoče da presudnu vlast svoju
vrši unutar granica dobro shvačena zakona, samo u slučajevih onih, gdje se stiču osobiti
odnosaji u § 54., 55,, 250. lit b) i 266. k. z. izrazito spomenuti.


Ako kazneni sudovi načela ta budu imali neprekidno na umu, nestat će opravdana
povoda pritužbam, da se kaznena judikatura podruSnib kaznenih sudova neobazire dovoljno
na to, kako joj valja, osobito u slučajevih često ponovljenih kažnjivih čina,
donekle uvažiti unutar granica kaznenih stavka zakona i nuždu zastrašujućega djelovanja
izrečene kazni.


Dodata k okružnici kr. banskoga stola od 27. siečnja 1886. br. 1.729., kojom
se povodom odpisa kr, zem. vlade, odjela za pravosudje, od 16. siečnja 1886. br. 1.431.
sudovi prve molbe upozoruju na nedopustivost izvanrednoga ublaživanja kazna, dosudjivamh
sbog tako zvanih šumskih kradja, u pomanjkanju osobitih odnošaja u § 54.,
55., 260, lit. b) i 266. k. z. izrazito spomenutih.


Okružnic a ees. kr. banskoga stola, kao višjega zemaljskoga sudišta za Hrvatt^ku
X blavomju, od 12. svibnja 1883. br. 1.792., upravljena na sve podčinjene zemaljske
1 kotarske sudove, kojom se istim u smislu naredbe vis. c. kr. ministarstva pravosudja
od 14 kavBJa 1853. br. 3.919. o uporabljivanju § 54., 56 , 260. si. b) i m^. k.


z. od 2 i, svibnja 1852. naputak podieljuje.


ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 447 —


Sa razBih strana dolaze višem mjestu temeljite pritužbe vrhu toga, da karni
sudovi prigodom odmjerenja kazni, za pristojede hn učine, koji njihovom razsudjivanju
podleže, u ob(5e su blagi, i da isti, imenito od onog´d, njima i podčinjenim sudovom
poJag § 54,, 55., 260. sL b) i 266. k. z. od 27, svibnja 1852. pripadajućega prava,
k izvanrednomu ublaženju ili odnosno k obalenju trajanja slobodnih kazna (Freiheitsstrafeu)
iz obzirah za nevinu obitelj okrivljenika, prekomjernu porabu tvore, te da ovo
nezrelo ublaženje glede javne kao i privatne sigurnosti najve

Za moći ovomu zlu dosko<^iti, usljed vis. e. kr. ministarstva pravosudja naredbe
od 14. travnja 1853. br. 3.919- svi podčinjeni kazni sudovi na strogo držanje zakona
ozbiljno oprezui se čine i osobito poduče, da polag jasnoga smisla zakona pomenuti
paragrafi samo kao iznimke od one ustanovljene naredbe, koja se sadržava u § 53. i


265. k. z., i samo pri sgodi onih neobičnih predrazpolaganjah uporaviti se mogu, koji
upravo ovdje od zakona kao preduvjetni k uporavljivanju ovih iznimaka propisani stoje.^
Puoki ustanak i šumarsko osoblje. U smislu ustanova § 2. zak. Čl. XX.
od god. 1886. zajedničkoga hrvatsko - ugarskoga državnoga sabora o pučkom ustanku
imade se osoblje državnoga šumarstva, pučkom ustanku pridružiti u onom slučaju, ako
je radi ratnih dogodjaja prisiljeno svoje djelovanje u vlastitom području obustaviti.


Naredba u pogledu lovačke družine. Kralj, ugar, ministarstvo tinaneija
konstatovalo je, da se ustanove zak. Čl, XXIIL od god. 1883. § 6. slovo b) i c) ob
oprostu od poreza na lov upotrebljavaju u više slučajevah na prikraćivanje interesa
erara time, sto se i takove osobe kao lovačka služinČad prijavljuju, koje kod dotičnoga
vlastnika ili zakupnika lovišta u službi uestoje. r


Da se označene zloporabe dokinu, upudene su županijske oblasti ok uznicom kr.
zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove od 1. rujna o. g. br. 39.443.´, da organe,
kojim na temelju § 36. zak. članka XXnL od g. 1883. vidimovanje prijava za postignuće
lovnih karata prinadleži (kr. kot. predstojnike i gradske načelnike) pozovu,
da u svakom pojedinom slučaju pribave osvjedočenje o tom, da li se onaj, za koga se
traži izdanje lovne karte za služinčad, doista može smatrati služinčetom. Glasom § 34.
privremenoga skižinskoga reda od 11, srpnja 1883. mora se svako služinče obskrbiti
služinskom knjigom, dakle i lovačka služinčad; stoga imaju se samo takove prijave za
izdanje lovne karte lovačkoj služinčadi vidimo vati, koje su ili obložene služinskom
knjigom, ili koje se tiču takovih osoba, kojim je po oČevidniku služinska knjiga
izdana.


Kačelno riešenje u pogledu opredieljivanja kazna za šumske prekršaje.
Još g. 1883. zaključilo je bilo kulturno vieče kr. podžupanije sisačke u svojoj sjednici
od 26. veljače 1883., obratiti se na visoku kr. zemalj. vladu predstavkom^ da visokoista
u interesu stvari shodna učini, da se za šumske i poljske Štete i opet tjelesna
kazna bude smjela uporabljivati; ovu je predstavku kr. podžupanija sisačka izvjeŠčera
od 12. travnja 1883. br. 2.639. podniela visokoj vladi, a pođjedno i preporučila, na
što je visokoisfca i opet visokim riešenjem od 30. travnja 1883. br. 15.933. izdala naredbu,
glasom koje se tjelesna kazan za šumske i poljske Štete nemože dozvoliti, jer se
to protivi zakonu, ali da je usuprot dopušteno izreci kazaa zatvora pooštrena postom
— osamljenjem ili javno m radnjo m — dodatkom, da bi se osobito potonje moglo
veoma uspješno rabiti.


Ma da je to već starija odluka, to ipak držasmoj da neče biti s gorega, ako ju
tuj spomenemo, u koliko se bo njom izriče vrlo važna ustanova, da se Šumski kvaroeinci
kazne radi mogu eventualno i za svrhe javnih radnja upotrebljivati.


Naredba glede branja kestenja. Kr. županija požežka izdala je dne 4. rujna


t.
g. pod br. 339. na područne kr. kotarske oblasti sliedeču okružnicu:
S razloga, što u pogledu sabiranja kestenovoga ploda neobstoje nikakovi propisi,
a
od potrebe je, da se kestenovo sjeme neoduzimlje silom drvu prije, dok sve potrebne
okove neupije i neizhlapi nepotrebne, jer kada kesten sam po naravi razpuči po svojoj


s ^