DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 31 <-- 31 --> PDF |
~ 439 — (iuktivan, da će se n skoru budućnost morati većina tamošnjeg puka listom izsellti u plodnije predjele Bugarske, U tom naime kotaru već je izseljivanje započelo još 1879. god. Docnije ću progovoriti o uplivu šuma na fizicni razvitak i plodonosnost u Bugarskoj, na temelju napravljenih od mene na licu mjesta izučavanja, to sto sam dosele u ovome odsjeku napomenuo, ucino sam pukom namjerom, da štiocem dokažem, koli je nuždno bilo posebnom zakonskom ustanovom odrediti, daše širom zemlje moraju osnovati primitivna sjemeništa i u njima timariti šumske biljke za dalnji razplod i presadjivanje t. j . našumljenje opustošenih predjela, koji toli ubitačno djeluju na narodno blagostanje u obće, kao i fizicni razvitak individua. Za čim više pospješiti našumljenje golih prostora u državi, dobio sam god. 1882. nalog, da sastavim i podnesem nadležnomu ministarstvu financija nacrt za osnivanje jednoga ovećega i uzornoga državnoga sjemeništa. Nalogu tome zadovoljio sam, te izradih plan sa naputkom, koje bi bio imao služiti kao r u k 0 V 0 đ n i k pri osnivanju kao i dalnjem obradjivanju toga ovećega državnoga sjemeništa. Državno je sjemenište osnovano bilo gud. 1884. od nekoga pruskog a šumara; no žalibože dosta pogriešno, toli u pogledu izbora položaja sjemeništa, koli napose obradjivanja njegovoga u obće, a ponajpače glede vrsti posijanoga šumskoga sjemena. Neću razpravljati i potanko opisivati to prvo osnovano u zemlji šumsko sjemenište, jer to malo može zanimati čitatelje ovoga lista; ali neću propustiti priliku, da napomenem, da u zemlji nije jošte niti danas oživotvorena djelom osnova ostvaranja sjemeništa pri svakoj pučkoj učioni, i to zbog hudih zavladanih političkih mnienja i okolnostih; nastavših naročito od dobe, od kada je stupio u život prije navedeni šumski zakon. Moram ipak spomenuti ovom prilikom, da je ministarstvo financija bilo nakano potrebito šumsko sjeme razdieliti tim školsko-šumskim rasadnikom bez platno, kao i bezplatno podieliti im potrebite alat e (orudje), i to ograničujući se kod sličnoga razdieljenja samo na siromašnije obćine u državi. U tih sjemeništih uzgojene biljke, ostale bi na razpoloženje dotičnim obćinam, koje školu uzdržavaju, samo bi bile primorane svake godine na teret obćinske blagajne zasaditi izvjestan prostor opustošenoga šumskoga prostora, nahodećeg se u nje zinom području. Ova skroz plemenita zamisao otca bugarskoga šumarstva gosp. Nače vica, kao i požrtvovnoga i učenoga gosp. Šoilekova, kad bi se biia mogla u dj^lo oživotvoriti širom Bugarske države, bilo bi djelo spasenja po zemlju i sa materijalnoga gledišta, nu kako već spomenuh, do danas još je tomu daleko. |