DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 438 — obilnom rukom prosala po bugarskih Balkaviih svoje obilne šumske darove; naime sve dotle ih je ova zaštićivala i izdašno pomagala normalno i zavidno se razvijati, dok ih nesuadje užasna upravo sudbina - sjekira neukog seljaka; nemar turskih oblastih, u pogleda zaštite njihove, a ponajpace im smrtonosni udarac zađade kobna sjekira Čerkeza i Tatara, u Bugarskoj naseljenih polovicom ovoga vieka. Da je u prahistoricno doba razvitak šuma u Bugarskoj bio zavidan i upravo čudesan, dokazuju medju inim takodjer i ogromni plastovi kamenog ugljena, sto se po zemlji nahadjaju. Predaja nedaleka ali nezaboravljena, još i danas govori dosta jasno, kako se u nekojih danas opustošenih predjelih nalazilo bujnih hrastovih šuma, pa i danas poviest priča (ili točnije narodna legenda bugarska),. da su Bugari osvojili u prahistoricno doba bajni i slikarski Stambu l (Carigrad) od onda svemožnih gospodujaćih heroičkih Grka, pomoću hrastovih batina ili točnije kvaga, što u Bugarskoj inače zovnu šopovi, što je jasni znak, da je hrastovih šuma u izobilju u Bugarskoj za onda bilo, a dokaz tome takodjer činjenica, da su na hiljade hektar a hrastovih sama danas mjestimice sasvim upropašćene, pa je tamo još na rečenih opustošenih predjelih vidjeti samo 2—3-godišnjih kržljavih hrastića uspjevati, t j . poraslih iz korenja, od dobe zapazenja skorašnjega od stišane današnje bugarske države. Šume, polag moga osvjedočenja in a osnovu povjestnih podataka nisu bile uništene u Bugarskoj uslieđ toga, što se pučanstvo bilo nekada možda odviše brojem umnožilo, a da je ovo potrebovalo polja i livada u obče za sobstveni obstanak, jer danas opustošeni šumski prostori u Bugarskoj bjelodano svjedoče, da nikada prije nisu bili preobraćeni u zemljodjelske zemlje, a niti su mogli biti, pošto leže u tako nesposobnom za poljodjelstvo položaju, da u krčenju njihovom u svrhu zemljotežanja (obradjivanja) nemože biti niti govora, kao stvar absolatno nemoguća sa mnogobrojnih uzroka. — Doduše Bugarska nam poviest priča i dokazuje, da je današnji teritorij Bugarske kneževine bio neizmjerno produktivan sa žitaricami, pa ako danas više u Bugarskoj nekadašnjega bogatoga proizvoda žitarica nije opaziti, ja otvoreno pripisujem krivnju toga uništenju tamošnjih šuma. — Dokaza imadem pri ruci i odviše! — U svojoj sam knjizi, objelodanjenoj god. 1885. u Sofiji pod naslovom: S, Pjerotič, Da uničtožim li gorskaga administracija? („Bugarskom ćirilskom ortografijom i jezikom napisana, naveo mnogih primjera. Sofijsko, trnsko, kistendilsko, vračarsko okružje tu grozotu otvoreno priča, kao što sam to već i u ovoj razpravi iztaknuo. U nekih kotarih gore spomenutih okružja/narođ više nedobiva niti tohko prihoda od njiva, livada, voćnjaka i t, d., da bi se mogao prehraniti 3 mjeseca na godinu, a i stočarstvo strašno se umanjilo, jer paše danomice sve većma ponestaje uslied poplava, koje se zbivaju u rečenih predjelih, te koje poplavo odnašaju zemlju i šnjome korenje trava sa brdina, bi^ežuljaka i t. d. — Tako je n. p, politički kotar kistendilskog okružja, zvani „Izvor% toli malo pro^ |