DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 429 — Vrlo neugodni su medjutiin izvještaji objelodanjeni za godinu 1884., koji se djelomice takodjer i na azijatsku Ru«ku (Sibiriju i Turkestari) odimšaj«. Iztiće se tuj prije svega, sve to osvjetlivije pustošenje šuma, na koje se već 1 prije podizahu pritužbe, da neopreznošdu nastavši šumski požari ~ ogromne šumske prostorije uuištuju, negledeći na oi^tećivanje šuma po zarez- Bicib. Osobito mnogo štete počinjeno je šumskimi požari u Uralu i Sibiriji — no i po drugih nutarnjih gubernijah mnogo je šuma požaroHi uništeno, jedan tih požara, koji je nastao u šumah kneza Galicina u guberniji moskovskoj, uzrokom bi, da je Eezan — moskovska željeznica osudjena na platež odštete od 15-000 rubalja. I u Kaukazijl bilo je mnogo šumskih požara, gdje im je glavni povod u zlosretnom običaju — palenja strni odmah iza žetve — čim se prečesto i obližnje šume zapaljuju. U pogledu ostalih nepogoda, istaknuti je naročito, da su bure g. 1884. mnogo, šteta naniele šumam, prijašnjih godina preotimajuće haranje raznih bostrihida — popustilo je — na tim više štete počinio je u mnogih predjelih kebar (hrušt), osobito po kulturah i branjevinah. bumske kradje na dnevnom su redu, česta nasilja proti čuvarskom osoblju naravna su posljedica tih odnošaja. , Posljedice upravo nevjerojatnog uništavanja šuma jiir se opazuju u cienah gorivog drva, iste su se n. p. u Volhiniji za posliednjih četrnaest godina podvostručile. Pri tom se doduše imade uzeti u obzir, da same tvornice sladora i žganarnice volhinjske godimice kraj 110.000 centi kamenog ugljena jošte i oko jedne trećine milijuna prostornih metara drva konzumiraju, negledeć na potrošbu mnogobrojnih pilana, pepelana, tvornica katrana i ostalih industrijalnih poduzeća^ kojih u ovom dielu Rusije vnnožtvo imade. U obće čini se, da su u Volhiniji, za koju se još nedavno mišljaše, da imade neizcrpivih bogatstva u svojih šumah, željeznice (koje u Rusiji većim dielom drvom lože), tvornice sladora i t. d. kao i kolonizacija (njemačka i češka) već prilično jako šume proriedile, a broj onih šumoposjednika, koji u svojih sumah bar poluracionalno gospodarstvo vode poput knezova Sanguszko, Potockija i t. d. vrlo je riedak. Kako Volhinija medjutim liepe naslage kamenog ugtjevja imade, to je nade, da će to bezmjerno eksploitiranje šuma prestati, samo dok se željeznička poduzeća jednom odluče za loženje kamenim ugljenom. Dalnji žalostni primjer uništivanja šuma pružaju nam gubernije kazanska i permska. U Kazarm nestalo je od 270.000 ha. šume. što no je dt^biše seljaci iza dokinuća kmetstva (god. 1863.) 210.000 ha. šume posvema, u guberniji permskoj leži na milijune ukradjenih debala na obalah rieke Kame, a ogromna carska šuma, od koje ovisi eksistencija od 200.000 Ijudih, približuje se svojoj propasti. Jedno desetak posjedtiika rakijašnica obogatit će time, što od seljaka kupuju ukradjeno drvlje uz bezcienu,a ponajpače za rakiju, a iz Vjatke javljaju, da se čitave obćine sele u Sibiriju, uslied nestašice drva u dosadanjih im obitalištih. |