DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 410 — Herzela, po najljepšem vremenu preko sela Kovačevca, Mašić, Međare, Draga lica, Dolnji BogiĆevci i Pivare, ponajprije u imovinsku sumu „Prašnik", kamo smo prispjeli jar oko 9 satih. Kako je naročito susjednom branjevinom još silna rosa vladala, a mnogi od učestnika čizama ponio nije, valjalo je još koji čas po čekati, pred ulazom u „Prašnik", gdje je imovna obćina podigla bila liep slavoluk sa napisi: „Živilo šumarsko dražtvo!" „Živio predsjednik!" „Živio tajnik!" i t. đ., te gdje nas uz gruvanje mužara i vijanje barjaka i opet po zdravi domaći nadšumar sa mjestnim lugarskim osobljem. Mi ćemo tu sgodu pođjedno upotrebiti, da ovdje spomenemo koju o šumah gradiške imovne obćine u obće.* Šume gradiške imovne obćine leže u području bivše gradiške krajiške pukovnije. Ove šume graniče po svojoj razprostranjenosti, negledeć na pojedine šumske medje, sa zemljišti raznih posjednika (privatnika, obćina i države) u glavnom sa sliedećimi krajevi: TSTa sjevera sa požežkira kotarom (podžupanijom), na zapadu sa banskim okiužjem, na jugu Savom, a na iztoku ua bivšim brodskim okružjem. Šumski posjed gradiške imovne obćine zaprema ukupnu površinu od od 58.349 rali 722 kv, hv., te je cielim okružjem u području od33´2n milje na pojedine srezove razmješten. Imovna obćina preuzela je 7. studena 1873. u smislu zakona od 8, lipnja 1871. 0 ustanovah za odkup prava na drvlje, pašu i uživanje šumskili proizvoda, što no jih krajiški stanovnici do onda imahu u tamošnjih državnih šumah, ukupnu površinu od 58.349 rali 722 kv. hv., koji je posjed cielim okružjem u području od 33 2(2] milja na pojedine srezove razmješten. Imovna obćina preuzela je tom prilikom 52.413 rali šumom obraslaog zemljišta, neobrasloga (produktivnoga) pako 3713*32 rali, a neproduktivnoga 2222-68 rali. Šume te nalaze se djelomice u savskoj ravnici, djelomice pako po okolišnih briegovih. Gorje, prosjecajući srezove od zapada prama iztoku, pada svojom visinom istim pravcem i nediže se preko 2GOO/922? met., nad površinom mora, sačinjavajući nastavke kamničkih alpa, a posjedujuć, razna imena, kao: Psunjsko, Tisovačko, Blatuško, Raičko, Kasonjsko i Mladovodičko gorje. Ovisi kakav vrh ili glavica nenalazi se u njem. Postojeće glavne ceste dotiču se šuma na više rajestah. Izim mnogih manjih potoka protiče šume gradiške imovne obćine brodiva Sava, kao i za promet s đrvi manje važna Orljava, Za sada je još uviek rieka Sava najvažniji put za promet s drvi, nu imade tu pogubnu posljedica, da s jedne strane obale po ^ Ovdje sViede6i podatci i^vadjeni su iz brošare, sto no ju u 6asfc skupštine izdao g, A. Herzei pod Baslovom: „SUtistit^ki i topografički opis šuma gradigkc imovne obćine./´ |