DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 19 <-- 19 --> PDF |
, ~ 427 --" stadosmo u istih sjajnih prostorijah gradiške Ktaonice na koncert, koji se napokon pretvori i u vrlo animirani, sve do zore trajući ples. Zabava ta sigurno će svim prisutnim ostati vazda u najugodnijoj uspomeni, ako već ne s drugih razloga, a ono stoga, što no ju ukrasilo izbor-družtvo dražestnih gospojica. Dne 9^ rujna jutrom napokon valjalo nam se razstati sa gostoljuMvirai Novogradišćani, ter vratiti kucam, nu i tu smo još priliku upotrebili, da.se još jednom sastanemo u krasnih imovinskih šumah, ležećih uz put u staru Gradišku. Posjetismo naime srez „Mašičko brdo% zapremajući oko 1900 jutara površine, i to nizke hrastove šume i više oko 40 godina starih borovih sastojina. Izgled obijuh vrio je dobar, a naročito onaj hrastika, koji se uz 40-godišnju obhodnu dobu uživao bude. Pretvorba visoke hrastove šume u sitnu, pokazala se nuždnom gledom na potrebštine šumi susjednog žiteljstva. ^ Oprostiv se mi Zagrebcani ovdje još jednom od domaćih drugova, kao i ostalih ucestnika, kojim bje đruguđa krenuti, te ^ahvaliv se opetovano prisutnim zastupnikom novogradiške imovne obćine, na doista sjajnom i liepom dočeku, ostavismo Novu Gradišku zadovoljni polučenim uspjehom, ter uvjerenjem, da se ovogodišnja glavna skupština uzprkos slabog posjeta, mora ipak gledom na ozbiljnost razprava, kao i važnost zaključaka, ubrojiti medju najvažnije dogodjaje u životu mladjahnoga nam druJ^tva. Svim onim pako, koji k tomu svoja doprinieše, a naročito i p. n. gg. izvjestiteljem M. Radoševiću, J. Kozarcu i A. Herzelu, kličemo ovime, svršavajuć to izvješće, srdačni živiii! F. X. K. Šumarstvo u Rusiji. u „Oesterreichische Forstzeitung" broj 85. godine 1886. nalazimo članak pod naslovom: „Wa]d und Waldwirthschaft in Russland", koji će sjegurno i naše šumarske krugove zanimati, i stoga ga eto donašamo u provodu. Europejska Rusija imaše početkom godine 1883. ukupno 12.599 šumišta, sa ukupnim površjem od 123,078.110 desetina (1 desetina = 1-09252 ha.) pod državnom upravom stojećih šuma. Od ove površine dolazi 98,292.579 desetina ili 79*9 postotaka na pravo šumsko površje, 5IL550 desetina pako, ih 0´4 posto taka ukupnog površja na obročne komade (Obrokstllcke); pod upravom šumara i nižjeg šumarskog osoblja stajaše 20G.833 desetina (0-2 postotaka) šuma, dočim je 24,067.148 desetina t j . 19-5 postotaka, kao šumište bez svakoga prihoda izkazano. Izključenjem onih površina, što odpadaju na močvare u Fiidandiji i predjele kozačke, dolazi na jednu četvornu vrstu (-= 1-38 km.-) 23´07 desetina, a na svakoga stanovnika po TI desetina državne šume. Vriednost g. 1882. iz šumah dobivene drvne gromade, iznašaše po taksi 12,441.094 rublja, 82-1 postotka ovoga materijala prodano je, ostatak od 17-9 postotaka pako izdano je bezplatno. Polag takse ini:^še prodana drvna ,i!;roinMda vriednost od 10,211.411 rubalja; u istinu je medjutim unišlo 12,303.532 rubl.ia |
ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 428 kod prodaje. Ostali prihodi, naime oni pase, lova, zakupa obroćnili komadaodšteta, iznašahu 2,382.042 rublja: sveukupni prihodi dižavnih šuma dakle iznašahu 14,775.675 rubalja, od kojih se prihoda imadu odbiti izdatci sa 7,122.397 rubalja t, j . 49 postotaka od prihoda. Početkom godine 1883. bilo je sveukupno 590 šumarija, od kojih je najveća u guberniji arhangelskoj se nalazeća šumarija zapremala 13,287.000 desetina, ona u gaberniji kersonskoj, kao najmanja 100 desetina, pa docim je na običnog lugara a guberniji Poltave 80 desetina šume došlo, spadaše u guberniji arhangelskoj jednoj lugariji ništa manje od 112.127 desetina. Za posljednjih pet godina izvedeno je u 25 gubernija raznih šumarsko kulturnih radnja troškom od 587.747 rubalja, od koje svote 70 postotaka, lo jest 413.750 rubalja odpada na južne dielove države. Što se tiče troškova tih radnja u raznih pređjelih države, to stojaše zasađjenje jedne desetine u guberniji astrahanskoj 54 rublja, moskovskoj 25´4 rublja, voronežkoj 12"8 rublja, Kurlandiji 12´3 rublja, u Livlandiji 6-8 rublja, u Kursku 2*8 rublja, dočim je pomladjivanje sjetvom stajalo u guberniji moskovskoj 7´2 rublja, u veronežkoj 4*6 rublja, u Kurlandiji 5-6 rublja, Livlandiji 8-6 rublja, a u kurskoj guberniji 3-8 rublja po desetini površja. Šumskih plešina i nepomladjenih sječina bijaše sječnjem godine 1882. ukupno 291.145 desetina. Tečajem iste godine posječeno je 36.145 desetina šume. Od ovih 327.290 desetina pošumljeno je naravnim načinom 365*72 desetina, a 3.160 desetina sadnjom, 1.429 desetina pako sjetvom, dočim je ostatak i nadalje nepošumljen ostao. bumai´sko činovničke osoblje, kojemu bi povjerena uprava i nadzor tih prostranih šuma, brojilo je 1.238 tehničkih činovnika i 25.029 nižih Ingarskih organa. Od prvo spomenutih imaše 772 ili 62*3 postotaka njih specijalnu višu naobrazbu, a 229 ih´ 18*5 postotka njih svršilo je strukovne nauke na srednjih učilištih, Od ostalog činovničtva svršilo je 32 ili 2-6 postotaka svoje nauke na sveučihštih i inih visokih školah, 117 ili 0"6 postotaka njih na srednjih, a 39 ih 3-1 postotka na nižih učilištih, 48 ili 3-9 njih pako bijaše samoukih. Troškovi šumarskih zavoda, koji godine 1872. samo 86.783 rublja iznašahu, iznašahu g. 1882. već 222.850 rubalja. Broj šumskih prekršaja po peterostručio se od godine 1872. do 1883., dočim se vriednost oštećenih proizvoda ntalo ne podvostručila. Od kuda dolazimo do sliedećih dvijnh zaključaka: Prvo, da su veća — i u pojedinih slučajevih osjetlivija oštećivanja postala redja, a drugo, da se u novije´ doba uzimaju u obzir i manje oštete kod presuda — što kano da nije prije bilo. Godine 1882. osudjeno je ukupno 147.312 osoba radi počinjenih šumskih kvarova, i to I46.24G osoba osudjeno je na platež, a 1.066 na zatvor. Od tih kvaročinaca bijaše 138.514 seljačkog-, 5.578 gradjanskog, 2745 vojničkog, a 475 duhovničkog i plemićkog staUša, |
ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 429 — Vrlo neugodni su medjutiin izvještaji objelodanjeni za godinu 1884., koji se djelomice takodjer i na azijatsku Ru«ku (Sibiriju i Turkestari) odimšaj«. Iztiće se tuj prije svega, sve to osvjetlivije pustošenje šuma, na koje se već 1 prije podizahu pritužbe, da neopreznošdu nastavši šumski požari ~ ogromne šumske prostorije uuištuju, negledeći na oi^tećivanje šuma po zarez- Bicib. Osobito mnogo štete počinjeno je šumskimi požari u Uralu i Sibiriji — no i po drugih nutarnjih gubernijah mnogo je šuma požaroHi uništeno, jedan tih požara, koji je nastao u šumah kneza Galicina u guberniji moskovskoj, uzrokom bi, da je Eezan — moskovska željeznica osudjena na platež odštete od 15-000 rubalja. I u Kaukazijl bilo je mnogo šumskih požara, gdje im je glavni povod u zlosretnom običaju — palenja strni odmah iza žetve — čim se prečesto i obližnje šume zapaljuju. U pogledu ostalih nepogoda, istaknuti je naročito, da su bure g. 1884. mnogo, šteta naniele šumam, prijašnjih godina preotimajuće haranje raznih bostrihida — popustilo je — na tim više štete počinio je u mnogih predjelih kebar (hrušt), osobito po kulturah i branjevinah. bumske kradje na dnevnom su redu, česta nasilja proti čuvarskom osoblju naravna su posljedica tih odnošaja. , Posljedice upravo nevjerojatnog uništavanja šuma jiir se opazuju u cienah gorivog drva, iste su se n. p. u Volhiniji za posliednjih četrnaest godina podvostručile. Pri tom se doduše imade uzeti u obzir, da same tvornice sladora i žganarnice volhinjske godimice kraj 110.000 centi kamenog ugljena jošte i oko jedne trećine milijuna prostornih metara drva konzumiraju, negledeć na potrošbu mnogobrojnih pilana, pepelana, tvornica katrana i ostalih industrijalnih poduzeća^ kojih u ovom dielu Rusije vnnožtvo imade. U obće čini se, da su u Volhiniji, za koju se još nedavno mišljaše, da imade neizcrpivih bogatstva u svojih šumah, željeznice (koje u Rusiji većim dielom drvom lože), tvornice sladora i t. d. kao i kolonizacija (njemačka i češka) već prilično jako šume proriedile, a broj onih šumoposjednika, koji u svojih sumah bar poluracionalno gospodarstvo vode poput knezova Sanguszko, Potockija i t. d. vrlo je riedak. Kako Volhinija medjutim liepe naslage kamenog ugtjevja imade, to je nade, da će to bezmjerno eksploitiranje šuma prestati, samo dok se željeznička poduzeća jednom odluče za loženje kamenim ugljenom. Dalnji žalostni primjer uništivanja šuma pružaju nam gubernije kazanska i permska. U Kazarm nestalo je od 270.000 ha. šume. što no je dt^biše seljaci iza dokinuća kmetstva (god. 1863.) 210.000 ha. šume posvema, u guberniji permskoj leži na milijune ukradjenih debala na obalah rieke Kame, a ogromna carska šuma, od koje ovisi eksistencija od 200.000 Ijudih, približuje se svojoj propasti. Jedno desetak posjedtiika rakijašnica obogatit će time, što od seljaka kupuju ukradjeno drvlje uz bezcienu,a ponajpače za rakiju, a iz Vjatke javljaju, da se čitave obćine sele u Sibiriju, uslied nestašice drva u dosadanjih im obitalištih. |
ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 480 — Slični g-lasovi stižu iz ostalih strana ruske države. Tako se glasa, da je drvo, što no se iz ruske Poljske splavlja na Vieprci, prilično slabo i manjkavo, jer da bolje ra^vrstbioe sada već posvema manjkaju, uzme li se pako u obzir da se na rečenoj rieci godine 1884. do 79.510 stabala splavilo, to će ^e morat dozvoliti, da je rečena okolnost svakako spomena vriedni pojav. Moraju li se pako već i netom opisani odnošaji, postojeći u rečenih dieiovih države, označitif pogibeljnimi, to se ogromne sječe šuma ria dalekom sjeveru moraju po gotovo pogubnimi označiti. Carsko geografsko družtvo takodjer se već prijelo baviti (u povećoj razpravi odnosećoj se na odnošaje u guberniji Arhaiigelskoj) pitanjem, koliko li je prošlo vremena, dok se stvoriše sjeverne šume, te da li je u obće još moguća koja reprodukcija istih! U azijatskoj Kuskoj takodjer nevladaju bolji odnošaji, U Sibiriji stečeno izkustvo dokazuje, da prijašnje malo ne neprohodne borove šume, po malo ustupaju brezovom čbunju ; često hvaljeno bogatstvo divljači tih krajeva nestaje, a poljane i njive izvržene su pogubnim sjevernim vjetrovom ;^tako, da je već nastala sveobća bojazan, da će nestati i toli nuždnih travnika i pašnika. te da će nastati pogubni pođnebni odnošaji. U istom Turkestanu, gdje i od prije nebijaše šuma u obilju, grdno Kusi izharačiše šume za ono DJekoMko godina, odkada tu zemlju zauzeše, pa dočim se prije moglo pravom reći, " da Philomela od Arheta do Aralskog mora od grane na granu letiti mogaše, to se danas mora drvo na 60 vrsta daleko i uz skupe ciene polag težine dobavljati. Ovdje nam je ipak podjedno spomenuti jednu hvalevriednu iznimku u centralnoj x4.ziji, naime predjel Semirjatčinsk. Tarno je gubernator god. 1870. sve obćinske šume i šume nomada proglasio državnom imovinom, organizovavši njihovu upravu i uživanje doista svrsi shodno. Idemo li dalje na iztok, to ćemo naići, na obalah Jeniseja na tragove sihiih požara, koje većinom seleći se pastirski puci prouzrokovaše, da se dobave bolje paše. Južni dio gubernije Jenisejske nazivaše se prije „sibirskom ItaU jom", Ijubenice tamo na prostom uspjevahu. Odkada su medjutim šume pod legle nespoznanju, jedva ih je još i u cvjetnjacih moći uzgajati, a veliki su predjeh postaU tako sušni, da često u okružju od 50 versta nema niti jednog izvora. Skrajni sjevero iztok »zapremajuće obale japanskog i ohotskog mora, imadu još doduše prostranih prekrasnih šuma, koje davaju izvrstni brodogradjevni lies; nu kako dugo će te šume još obstojati? Tuj neima čuvanja, neima nadzora, tko si za pet rubalje doznačnicu izkupi, može si iz šume okolišja grada Via divostoka — sto stabala po izbor izsjeći, dočim se u samom tom gradu još godine 1874. jedno jedino deblo sa dva rublja u srebru plaćalo, godine 1881. pako već i sa pet rublja u srebru. Negledeć na to, da pri tom hamburžke i amerikanske firme divno pazare, još se i kriomčarski raznimi sukromnimi so lana,mi,pganarnicami kinezke vođe (t. z. skuli) i tomu sličnimi poduzeći ne izmjerne količine najljepšeg drvlja, bez svake dozvole troši, a i kitolovci pri |
ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 431 ~ [)omažu pri toj devastaciji po mogućnosti, dočim za slabog lova, svoje ladje po tih obala, drvom nakrcaju, koje inatim u^ liepu dobit u Americi, Kini i Japanu prodavaju, naročito u ovoj posliednjoj zemlji, koja takodjer i u ovom pogledu, kao i u mnogih drugih nasliedovanja i čuda vriedno provadja, uzevši svoje vlastite šume vanredno strogimi zakoui u zaštitu. Pri tom gledaju stanovnici Vladivostoka, kojega je okolišje u okružju od 10 vrsta posve ogoljeno, kroz cielo lieto nebo u jednom žaru, od samih požara, kojim je ponajviše razlog u tome, što si stanovnici time povećavaju krčevine za kukuruzna polja. Time je pako već i tako daleko došlo, da je podnebje Vladivostoka, koji u istoj visini sa Napuljom leži, daaas mnogo oštrije od onoga u Petrogradu, te da se „zlatni rog", t. j . zaton, na kojemu je grad sagradjen, te koji se prije, dok bijaše prašumom obrubljen, nigđa nije smrzavao —sada pako redovito svake godine podpuno smrzava. Podpuno je dakle opravdana tvrdnja tamošnjih urodjenika, da su Rusi zimu sobom đonieli u te krajeve U šumom oskudievajueih gubernija, već se pojavljaju zahtjevi, da bi država imala dobrim primjerom započeti u svojih sgradah, uporabljivati mineralna goriva. U guberniji Omskoj (u Sibiriji) započelo se već i kopanjem ugijevja, a upotrebljivanje tresetišta raste od dana na dan. Takodjer i u pogledu šumarskog zakonarstva nadati se već u najbliže doba poboijšici- Nacrt osnove zakona za obranu šuma već je gotov, te je već i raznim gospodarskim udrugam priposlan na ocjenu. Isti se odnosi na privatne, kao i obćinske šume u europejskoj Rusiji izuzam gubernija Arhangelske, Vologde, Vlatke^ Novgot´odžke, Permske, Olonecke, na iievoj obali Tolge se nalazećeg diela gubernije. Nižeg Novgoroda, Kazana, Kostrome, velike vojvodine Finlanđije, Kaukazije i Poljske, šume carske obitelji, kozačkih šuma i šuma stojećih pod nadzorom ili upravom države. Zaštitne šume, koje se moraju uzčuvati sbog pogibelji popješćina ili odplavina itd. smiju se samo polag stanovite potvrdjene gospodarske osnove uživati; u pogledu inihj potrebita je samo onda dozvola nadležne oblasti, ako se radi o pretvorbi uzgoja; isto tako ustanovljeni su posebni propisi u pogledu razdiobe šuma, nadležnosti oblastih, molba i utoka, zatim u pogledu sastavka gospodarskih osnova itd. Carska šumarska uprava prednjači dobrim primjerom, ma sve da učinjeno po naših pojmovih nestoji u pravom razmjerju sa ogromnim površjem spadajućim pod tn upravu. Godine 1884. pomladjeno bje sjetvom 2700 ha. površine, sa sadnjom 3700 ha., a površina od 7300 ha. bude očišćena; nadalje bje 79 mostova sagradjeno, uz ukupnu potrošbu od 508.G29 radnih dana i trošak od 230.170 rubalja. Donski Kozaci već su sami upravu svojih ne osobito omašnih šuma, i to vrlo pametno uredili, pondadjujuć šume dobrim uspjehom. Iz svega toga pako sliedi, da se i u Rusiji počelo, kao što i u drugih državah tek onda ozbiljno misliti oko uredjenja šumarskih ođnošaja, kad se već počeše osjećati posljedice nesavjestnog i prekomjernog uništavanja Šuma. |