DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 1     <-- 1 -->        PDF

Ili lim


Br« 10. u ZAGREBU, 1. listopada 1886, God X.


X, Glavna skupština u Novoj Gradiški.


I. Sastanak i izlet.
Dne 6. rujna i sliedeće dane, obdržavana bje u Noroj Gradiški ovogodižnja,
a po broju deseta redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga
šumarskoga družtva, nz prisustvovanje sliedeće p. n. gg. članova družtva ikr.
šumara ´R. Fischbacha, nadšuraai^a imovne obćine A. Herzela, kotar, šumara
imov, obćine G^ Hein;:a, kr, profesora D. Hlave, vlast šum. vježbenika A.
Hranilovićaj taksatora imov. obćine D. Kađića, kr. žup. nadšumara F. Kesterčauka,
kr. profesora V. Kiseljaka, kr. profesora i referenta Dr. V. Koroskeny-a, kr.
šumara J. Kozarca, kr. žup. nadšumara L. Kraljevića, vlast. šum. vježbenika
Re Malea, kot. šumara imov. obćine D. Nanicinija, kot. šumara imovne obćine
G, Pantelića, vlast, šumarnika M. Badoševića, kot. šumara imovne obćine V.
Starja, vlast. šum. vježbenika D. Stiasnia i kr. šumara V. Tolga. — Doista
broj neznatan prema ukupnom broju družtvenib članova — a osobito se neugodno
dojmilo prisutnih i ta okolnost, što više šumara i članova družtva,
boravećih baš i u neposrednoj blizini sastanka, takovom ipak prisustvovalo nije,
nadamo se, da su bili vrlo važni razlozi, koji ih u tom prepriečiše.


Osim gore rečenih članova prisustvovalo je naročito i izletu u susjedne
šume više zastupnika upravnoga odbora slavne gradiške imovne obćine, a na
čelu im vriedni predsjednik g. Lončarević, zatim protustavnik imovne obćine


g. Dugački — te više lugara to državnih to imovinskih.
Sastav se strani učestnici u smislu utanačenoga programa dne 6. rujna
na večer u Novoj Gradiški, budu po domaćoj gospodi, a naročito i mjestnom
poslovodji g. A. Herzelu, te predsjedniku imovne obćine g. Lončareviću, najusrdnije
dočekani i primljeni, te u pripravljene jur stanove ponamješteni, a
podjeđno bude odredjeno sve potrebno za sutrašnji izlet u obhžnje državne, kao
i imovinske šume.


Dne 7. rujna oko 7 satih jutrom, krenu liepa povorka od kojih 12 kola,
pod vodstvom mjestuoga poslovodje i nadšumara gradiške imovne obćine g. A,
´ ^´ ´ 27




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 2     <-- 2 -->        PDF

— 410 —


Herzela, po najljepšem vremenu preko sela Kovačevca, Mašić, Međare, Draga


lica, Dolnji BogiĆevci i Pivare, ponajprije u imovinsku sumu „Prašnik", kamo


smo prispjeli jar oko 9 satih. Kako je naročito susjednom branjevinom još silna


rosa vladala, a mnogi od učestnika čizama ponio nije, valjalo je još koji čas po


čekati, pred ulazom u „Prašnik", gdje je imovna obćina podigla bila liep


slavoluk sa napisi: „Živilo šumarsko dražtvo!" „Živio predsjednik!" „Živio


tajnik!" i t. đ., te gdje nas uz gruvanje mužara i vijanje barjaka i opet po


zdravi domaći nadšumar sa mjestnim lugarskim osobljem.


Mi ćemo tu sgodu pođjedno upotrebiti, da ovdje spomenemo koju o šumah


gradiške imovne obćine u obće.*


Šume gradiške imovne obćine leže u području bivše gradiške krajiške


pukovnije.


Ove šume graniče po svojoj razprostranjenosti, negledeć na pojedine
šumske medje, sa zemljišti raznih posjednika (privatnika, obćina i države) u
glavnom sa sliedećimi krajevi:


TSTa sjevera sa požežkira kotarom (podžupanijom), na zapadu sa banskim
okiužjem, na jugu Savom, a na iztoku ua bivšim brodskim okružjem.


Šumski posjed gradiške imovne obćine zaprema ukupnu površinu od
od 58.349 rali 722 kv, hv., te je cielim okružjem u području od33´2n milje
na pojedine srezove razmješten.


Imovna obćina preuzela je 7. studena 1873. u smislu zakona od 8, lipnja
1871. 0 ustanovah za odkup prava na drvlje, pašu i uživanje šumskili proizvoda,
što no jih krajiški stanovnici do onda imahu u tamošnjih državnih
šumah, ukupnu površinu od 58.349 rali 722 kv. hv., koji je posjed cielim
okružjem u području od 33 2(2] milja na pojedine srezove razmješten.


Imovna obćina preuzela je tom prilikom 52.413 rali šumom obraslaog
zemljišta, neobrasloga (produktivnoga) pako 3713*32 rali, a neproduktivnoga


2222-68 rali.
Šume te nalaze se djelomice u savskoj ravnici, djelomice pako po okolišnih
briegovih.
Gorje, prosjecajući srezove od zapada prama iztoku, pada svojom visinom
istim pravcem i nediže se preko 2GOO/922? met., nad površinom mora, sačinjavajući
nastavke kamničkih alpa, a posjedujuć, razna imena, kao: Psunjsko,
Tisovačko, Blatuško, Raičko, Kasonjsko i Mladovodičko gorje. Ovisi kakav vrh
ili glavica nenalazi se u njem.


Postojeće glavne ceste dotiču se šuma na više rajestah. Izim mnogih manjih
potoka protiče šume gradiške imovne obćine brodiva Sava, kao i za promet
s đrvi manje važna Orljava, Za sada je još uviek rieka Sava najvažniji put za
promet s drvi, nu imade tu pogubnu posljedica, da s jedne strane obale po


^ Ovdje sViede6i podatci i^vadjeni su iz brošare, sto no ju u 6asfc skupštine izdao
g, A. Herzei pod Baslovom: „SUtistit^ki i topografički opis šuma gradigkc imovne obćine./´




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 3     <-- 3 -->        PDF

~ 411 ™


graničene Sume veoma oštećuje, podruje i odplavlja, do6im s druge strane
svojirai poplavami okoliš močvarnim i neproduktivnim čini.


Prometni odnoSaji — promjenit će se raedjutim bez dvojbe već u najbližje
doba — jer se netom dogradjuje željeznička pruga od Siska u Novu-
Gradišku — a imade osim toga nade, da će se već u najbližje doba ta pruga
još i do Broda, odnosno Požege produljiti.


Šumište samo moći je gledom na sastojine mu ra^đieliti u slieđeće skupine :
Prva skupina, tlo višjeg gorja, pripada formaciji sivca i sastoji većinom
iz glinenog škriljevca.
Druga skupina, tlo srednjeg gorja, pripada vapnenoj i pješćenoj naslagi,
te sastoji iz više manje sitnozornih pješćenika, koji sadržavaju mnogo ilovafce,
a zatim iz vapnenaca, od kojih se osobito škriljavi vapnenac izti6e.


Treća skupina, tlo valovito razprostirajućiti se brežuljaka, spadajućih u
điluvijalnu formaciju, sastoji iz debelih slojeva rahlepjeskovite ilovače i napokon:
Četvrta skupina, tlo šuma, nalazećih se u ravnici i nizinah, koje se isto


tako može pribrojiti diluvijalnoj formaciji, a sastoji takođjer iz ilovače, koja se
od prve samo svojom manjom pjeskovitošću razlikuje, te je stoga i čvršća.
Prva i druga skupina imadu samo plitki sloj zemlje , te su stoga samo
za uzgoj drveća sa plitkim korenjem sposobne, dočim 3. i 4. skupina pokazuju
duboku i za vegetaciju svakojakog drveća prikladnu zdravicu.


Za upravljanje šumsko-gospodarstvenog ureda, kao i šumskog poslovanja
kod samog ureda imovne obćine u obće, namješten je jedan nadšumar, dočim
su za blagajničke poslove i za vodjenje računa jedan protUvStavnik, a za pisar


ničke poslove jedan akcesista i dnevničar namješteni.
Za procienbene poslove namješten je — za sada još privremeno — jedan
procjenitelj.
Vanjsku šumarsku upravu rukovode 3 kotarska šumara, a šumarsko čuvarsko
osoblje sastoji od 32 lugara i 11 lugarskih pomoćnika.
U šumah nalazećih se po nizinah — jest vladajuća vrst drveća hrast
lužnjak, koji djelomice sačinjav^a čiste sastojine, ali većim dielom pomješan sa
briestorn, jasenom, grabom, lipom i topolami.
Čiste jasenove sastojine zapremaju danas površje od kojih 1808 rali.
Po višje ležećih šumah jest vladajuća vrst drveća bukva uz hrast kitnjak
i cer, od kojih imade takođjer čistih sastojina. Osim toga imade imovna obćina
njekoliko umjetno uzgojenih boi-ovih sastojina.
Šumsko gospodarstvo i uživanje šuma, uredjeuo je još godine 1874. po
načelih saske uredjajne metode, te su prema tome i same šume razvrstane u
slieđeće uredjajne i´azrede:


20.441 rah hrastove šume sa 120 god. obhodojom;
19.755 raU bukove šume sa 100 god. obhodnjom ;
1.808 rali jasenove šume sa 80 god. obhodnjom;
10.409 rali nizke hrastove šume sa 40 godišnjom obhodnjom.


ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 412´ —


Nadjeni godišnji etat izBosi:


a) glavnog užitka 62J24 jedr. met.


b) medjutimnog užitka G/220 jedr. met.


Ovaj se elaborat preradjuje sada u smislu zakona od 10. lipnja 1881. god.
U pogledu uživanja sama spomenuti je, da je od godine 1874. do uklja^
nvo 1883^ posječeno ukupno 190.141´451 norm. hvatih drva. Ovaj iznos, sravnjen
sa 10-godišnjiffi normalnim etatom, pokazuje manjak od 51.414-05 norm. hv.
Na same šumske prekršaje, kradje, vjetrolome i t. d. odpada u lO-gođišnjem
razdobju potrošba od 893*27 nom. hv. drva.
U pogledu uzgoja šuma, iztaknuti je, da je imovna obćina od svojeg postanka
pa do konca god. 1885. izdala za šumske kulture ukupno 79.883 for.
9 nove. — odtuda je potrošeno na izkopanje novih graba 149.488 for. — na
čišćenje graba za ograde 60.185 for., za pleter novih plotova oko branjevina
116>867 for. — za popravak takovih pako 159.441 for., za krčenje tla 300
ralih, potrošeno je nadalje žira 9000 hektolitara za našumljenje površja od ^5000
ralih, i 115 kilograma za sjetvu bora na površje od 4 rali-
Naravno pomladjivanje šuma uporabljeno je svagdje, gdje je bilo dosta
hrastovih sjemenjaka, nu pošto su se većinom preriedke šume sjekle, to se
moralo mnogo umjetnim načinom popunjivati.
Uzgoj borovih mladica u sjemeništih pokušavao se takodjer, a našumljene
tako čistine dobro su uspjele, slični pokus sa smrekom nije uspio.
Radi višegodišnjeg oštećivanja njekih šuma po gubaru (Ph. bombix: dispar)
moralo se uslied nerođice žira i u gustijih oplodnih sječinah pređuzimati
umjetno pomladjivanje žirom.
Na režiju izdano je od godine 1874. do uključivo 1883. 463.805 fr. G7 nč.,
odkuda odpada na poprečin i godišnji izdatak za zastupstvo i predsjednika
2427 for., za investicije 2116 for., za javne terete 10.511 for., za upravu i čuvanje
šuma 20.165 for., za kulture 7.988 for., za nabavu zgrada 522 for. (to
jest jedan izdatak od 5.223 for. 85 nč.), za novine, brzojav, poštu i biljege
331 for,, za popravak zgrada i novogradnje 969 for., za nabavu orudja i strojeva
201 for,, za pisarničke potrebe 542 for., za razne tiskanice 189 for., za
nadničare 155 for. itd., ukupno dakle iznaša poprečni godišnji novčani razhod


46.380 for. u okruglom.
Prihod imovne obćine za isto razđobje iznaša ukupno 547.583 for, 42 nč.
odkuda i opet odpada poprečno po godinu, na prihod od prodaje glavnog
užitka 41.098 for., na prihod odštete za šumske kvarove 4.128 for., na žirovnu
pristojbu 3421 for., na lov 88 for., na prihod ribolova 426 for., prihod šiške
K428 for., prihod od kamata uloženih glavnica 2.631 for.


Koncem godine 1883. izkazano bje gotovine 83.777 for. 74 nč.


Broj ukupnog žiteljstva imajućeg pravo užitka u tih imovinskih šumah
bijaše god 1883. — 61.721 stanovnika, sa 7.386 pravoužitničkih ol>itelji —
ovi su pravoužitnici za rečeno vrieme (od god. 1875—1883.) uživanjem paše,




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 413 —


žirovine i drvnog prihoda, pu odbilkii u]diu´eiiih pravoužiliiićkih [-»^tojba,
imali koristi oci svojih žuitja u vri^Hhiosti od 843.152 Ibr.


(Kl godine 1874. do l´SBl. uplaćivali su pravoužiuiici za gorivno i gradjevao
drvo, letve i žirovinu sniženu jnistojbu (3U*7,j podpinie pristojbe), docini
pažariua nije postojala; obćinski zavodi dobivali su gradjevno i gorivuo
drvo badava.


Godine 1882. pladali su obćinski i^avodi za gradjevno i gorivno drvo sniženu
pristojbu, a od god. 1883- podieljivalo se je občinskim zavodom i pravoui!;
itnikom opet ogrievno drvo badava.


Podpuaa pristojba iznaša za:


ciepko drvo po jedr. met. . . 7 for. 60 nč.


gradjevno drvo po jedr. met. . 5 „ 38 „
za bukovo gorivno drvo po prost. niet. I. raz. 64, 11. raz. 48, allLraz. 32 nč.
Za hrastovo goinvno drvo po pr. met. I. raz. 53, II. niz, 40, III. raz. 27 nč. itd.
Iz svega toga pako možemo podpuaini pravom zaključiti, da gradiška


imovna obćina dosta liepo napreduje.
Ocrtav tako na kratko odnošaje gradiške imovne obćine, vraćamo se i opet
na samu ekskurziju ucestnika šumarske skupštine.


Moglo je biti oko VslO sati, kaduo pod vodstvom mjestnog lugara krenusmo
u 34-gođišuju hrastovu sastojinu šume „Prašnik" sreza broj XIX. i XX.,
odsjek B. Ista je prilično slaba hrastova sastojina — pokazujuća uz to dosta
tragova svojevoljne progaie — jer kako šuma baš na udaru leži, a i pristupna
to ju naravno i mnogobrojni štetočinci neštediše. — U obće je medjutim još
sveudilj sklop šume povoljan, a i visinorast pokazuje jasno značaj slavonskih
hrastika. Odavlje dodjosmo u liepo uspjele, većinom umjetnim načinom zasadjene
hrastove branjevine od godine 1877.— 1883. zapremajući šumske odjele
XXL, XXIV. i XXV. u površju od kojih 450 ralih. Sadnja žira uzsliedila je
nakon medjutomnog uživanja tla u ratarske svrhe. Obrast je podpun, mjestimice


dapače i pregust. Branjevine te ogradjene su dubokimi jarci i nasipi, na kojih
su zasadjene vrbe poput plota, a imadu značaj čistih hrastika. Samo nižje
lezeća mjesta, gdje voda težko nestaje, slabije su uspjela. Tu se samo gdjegdje
pojavila jasenovina, nu i ova već pokazuje svojim uzrastom, koli je pogibeljan
takmac hrastu u borbi za obstanak.


Stazom, kojom smo prolazili, bijahu od vremena do vremena namještene
table, označujuće starost branjevina, kao i napisi sa „Živilo šumarstvo, šumarsko
družtvo, odbor družtveni! i t. d., koje bi izjave prisutni vazda živahuimi
uzklici i sa „Živilii" pozdravljali.


Nakon dvosatnog hoda, za kojeg prisutni i mnogu razpravu u pogledu
shodnosti ili neshodnosti umjetnog pomladjivanja hrastika, čišćenja i proredjivanja
šuma itd. zapodjenuše, dospjesmo u šumski predjel j^Razmaču", gdje nas
zastupstvo imovne obćine u sgodno priredjenoj sjenici, počasti liepom okriepom,
dobre pive i rujnog vinca, te od kuda i opet kolima u samo podne nastavisiao
put dalje i to od sada put susjednih državnih reviera.




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 414 —


Prije svega krenusmo u drža^-ni revier „Prfit^nik", gdje x)i\s zastupnik
državne žiunske uprave kr. žnmar g. V. To!g srdačno pozdravi, predočiv naui
podjedno prekrasno nsi>jelo biljevižte za iizfflj, morni, koje bi iniaie polag intencija
kr. ugar. ministarstva poljoprivrede služiti za unapredjenje svilarstva.
Akoprem je sjeme dosta kasno zasijano (koncem svibnja), ipak biljke pokazuju
liep prirast, zasijano je oko 15 kilograma sjemena, i to upravo na onom mjestu,
gdje je za okupacije Bosne i Hercegovine u toj šumi bilo 4000 vojske
utaboreno, a gdje su bile konjušnice konjanika.


Odavlje se i opet vratismo preko marmorskog polja u državni revier
„Ljeskovaču", gdje smo imali prilike vidjeti prije svega dobro uspjelu branjevinn,
naravnim načinom pomladjene hrastove šume, đokazujuć ponajbolje, kako
se uspješno naravni pomlad hrastika polučiti dade, samo ako se pomladjenje
to u pravo vrieme poduzme. Podjedno ipak prispjesmo po malo već u one predjele,
gdje se briest i jasenove to više po branjevinah na uštrb hrastovine
širi, dok napokon neprispjesmo u šumski odjel „Ljeskovača" br. 24, gdje je
jasen tako rekuć podpuno iztisnuo hrast. Sveukupno površje tih branjevina zaprema
oko 650 ralih, odkuda do 200 rali čiste jasenovine.


Takove po jasovini u opasnost došavše bratove šume, da imade u samom
gradiškom okružju država već oko 5—6000 jutara.


Da se izmedju prisutnih već i ovom prilikom zapodjela vrlo živahna razprava
u pogledu pitanja, stojećeg na dnevnom redu sutrašnje skupštine, a tičućeg
se preotimanja jasena na uštrb hrastu, samo se sobom razumjeva..


Tim smo podjedno došli i u područje onih kotlina šumskih, gdje voda
godišnje leži 3—4 mjesecih, te gdje su stoga kako hrastovi, tako i jasenovi
popustili i u kakvoći i u kolikoći t. j . gdje je stojbina više vlažna nego suha.
Znamo pako, da kao što je kratka poplava koristna, jer nagnoji tlo muljem
toliko da je zaostala za njom voda ubitačna naročito po hrastovu šumu. Te
nam branjevine nadalje najjasnije dokazaše, kako je zabrana šume od paše
marve u svrhe t. z. predzabrane u prilog razgranjenju jasenja — a na štetu
hrasta, jer u tom predjelu neupotrebe li se vanredne mjere, naravnim načinom
jedva kada hrastove šume«


Zaključiv tako naumljeni izlet — krenusmo put „Okučana", kamo oko
4 sata po podne prispjesmo, te gdje nas i opet dočeka pravi šumarski ručak —
kojim nas slavna gradiška imovna obćina počasti, U prijateljskom razgovoru,


— živahnih debata ob netom vidjenom — uz rujno vince i vesele zdravice,
tako nam minuse brzo ugodni ti časovi, da i jedva opazismo, da je sunce jur
na domaku — te da nam se vratiti u Novu Gradišku — kamo smo doista i
oko 9 satih večerom sretno prispjeli ~ zadovoljni, što nam se pružila toli
liepa prilika upoznati u šumarskom pogledu doista vrlo zanimivi, a i poučni
kraj domovine naše. *


ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 415 —


IL G I a V li a skupština.


Dne S. rujna. u 9 satili prije podne sastaamo se u velikoj dvorani
šnm^ko-gospodarstA´enoga ureda gradiške imovne obdne na glavnn skupštinu,
koju u odsutnosti dru/tvenoga predsjednika g, M. Dursta — koji bje bolesti
radi za|)rie(^en skupštini prisustvovati — otvori kratkim pozdravom tajnik
družtva g. dr. V. Koroškenj na ime upravljajućeg odbora družtva — pozvav
podjedno prisutne, da si izaberu predsjednika ad hoc — na što ga skupština
per aclamacionem takovim izabra.


Prešav skupština tako na drugu točku dnevnoga reda t. j , izbor perovodje
za glavnu skupštinu, bude takovim jednoglasno izabran g. Dragutin Nauicini.


Konstituirav se tako skupština, predje na ustanovljeni jur dnevni red —
i to bude po družtvenom tajniku skupštini podneseno slieđeće izvješće o djelovanju
družtva i upravljajućega odbora tečajem minnle drnžtvene godine 1885.|86:


Čast je podpisanomu tajniku lir.-slav. šum. družtva na ime upravljajućega
odbora podnesti X. glavnoj skupštini slieđeće godišnje izvješće o djelovanju i
nastojanju upravljajućega odbora, oko unapredjivanja našega družtva. Upravljajući
odbor, osim toga što je vršio zaključke poslieđnje glavne skupštine
držane dne 16. studenoga u Zagrebu, te živo nastojao oko valjane i toćne
uprave, da družtvo svojim obvezauostim u svaki čas i u svakom smislu udovoljiti
uzmogne, nije ni propustio svaku pruženu sgodu upotrebiti, da mu se
upliv u onom djelokrugu, koji mu je uslied njegovih novih po visokoj kr. zemalj.
vladi odobrenih pravila osiguran, sve to više širi, te tako učvrsti i da si više
privrženika u i izvan kruga zelene struke stiće, a na koliko je upravljajućem
odboru to za rukom pošlo, razsudit će glavna skupština po ovom izvješću.


Kad se ogledamo ponajprvo na rad upravljajućega odbora od prošle glavne
skupštine sve do danas, bilježimo 5 odborskih sjednica, i to dne 30, prosinca 1885.
dne 8. veljače 1886. ~ dne 21. svibnja 1886. — dne 7. srpnja 1886. i
dne 2. rujna 1886. Izim toga sastali su se jošte pododbori po potrebi i po
mogućnosti:


Iz rada upravljajućega odbora bilježimo kao važnije:
´:-- 1, Predstavku na visoku kr. zem, vladu, da ista izda zbirku zakona i
naredaba, ođnosećih se na šumarstvo i lovstvo.


2. Predstavku na visoku kr. zem. vladu zbog podielenja godišnje podpore
od 400 for. ri autonomnega budgeta kraljevina Hrvatske i Slavonije,, zbog
promicanja narodno-gospodarstvenih svrha kroz naše družtvo.
3. Predstavku na visoku kr, zem, vladu, da se ZB, šume u okolici zagrebačkoj
zasnuje u blizini Zagreba o trošku kr. zem. vlade centralno biljevište, i da je
upravljajući odbor pripravan nadzor nad ovakovim biljevištem bezplatno preuzeti.
4. Predstavku na visoku kr. zem. vladu zbog preustrojstva šumarske škole
na kr. gospodarskom i šum. učilištu, kako ju je u tu isvrhu izabrani pododbor
izradio i podnio.


ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 416 — ^


5. Predstavku na visoku kr. -lem. vlada u suiislu dopisa žiimarnika gosp.
M. Radoševića, da se z-a berbu kestena astauovi uacin i doba početka berbe.
6. Predstavku ua visoku kr. zein. vladu, da izvoli dati sastaviti veoiiui
potrebiti nacrt zakonske osnove o uredjenju gospodarstva i uprave šuaui
urbarskih obćina. Visoka kr. zem. vLada udostojila se izradbu toga nacrta
povjeriti šumarskomu družtvo, te želi da ga buduća glavna skupština na pretrea
i razpravu uzme.
U tu svrhu mogao bi se sastaviti odbor, a gospoda, koja žele kod izradbe
toga nacrta sudjelovati, neka se izvole kod predsjeduictva prijaviti.


7. Osnova za novi disciplinarni red šumskomu osoblju kod imovnih obćinah.
Izradba te osnove i sastavljanje predstavke na vis. kr, zem. vlada bi odpućena
na pododbor sastojeći iz gg, prvoga podpredsjednika M. Vrbanića i odbornika
B. Fischbacha.
8. Upravljajući odbor očestvovao je kod 25-godišnjice kr. gospodarskoga
i šumarskoga učilišta u Krizevcih dne 19. i sliedećih dana studenoga prošle
godine, pa Je bio zastupan po družtvenom predsjedniku M, Durstu, tajniku
dr. V. Koroškeny-u i odborniku F, Kesterčanku.
9. Upravljajući odbor sklopio je sa zagrebačkom štamparnom Dragutina
x\lbrechta novi povoljniji ugovor za tiskanje družtvenoga časopisa „Šumarski list",
10. Izabran je pododbor, sastojeći iz prvoga podj)redsjednika M. Vrbanića
i tajnika dr. V. Koroškeny-a, zbog eventualno družtvenih prostorija za naše
družtvo u novoj zgradi što ju gradi „Matica Hrvatska" na Zrinjevcu u Zagrebu.
11. Poziv na sve gospodarstvene urede imovnih obćina, da pristupe u
družtvenu pripomoćnu zadrugu za podupiranje udova i sirotčadi bivših članova
,,Hrv.-slav. šumarskoga družtva." Tomu pozivu odazvala se do sad imovna
obćina otočka i banska. Dočim je glavnica te pripomoćne zadruge jur na više
od 2000 for. narasla, dielit će se prispjeli kamati od te glavnice u smislu
družtvenih pravila §. 29., ove godine prvi put. U tu svrhu učinjene su jur sve
priprave, da se u smislu družtvenih pravila razpisuje potrebiti natječaj.
12. Poziv na 60 veleposjednika u Hrvatskoj i Slavoniji, da pristupe
kao utemeljitelji u „Hrv.-slav. šumarsko družtvo." ,,
13. Konačno i podpuno uredjenje družtvene knjižnice i našastara ostale
družtvene imovine, odkuđ se vidi, da knjižnica sastoji iz 262 djela ili 368 knjiga
u vriednosti od 1185 for. 50 nč. a. v., a ostala imovina da vriedi 321 for=
30 novč. a. v.
Napokon učinio je upravljajući odbor sve potrebite pripreme za ovogodišnju
glavnu skupštinu, na kojoj smo evo sada sakupljeni.


Časopise drži družtvo ove godine, što uz gotov novac što uz zamjenu:


Gospodarski list i seljak, AUgem. Forst- und Jagdzeitung, Handelsblatt lur


Jagderzeugnisse, Oesterr, Forstzeitung, Tharandter forstliches Jahrbuch,


Oesterreichische Monatschrift ftir Forstwesen, Centralblatt des i>´esammten




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 9     <-- 9 -->        PDF

™. 417 —


Forstwesens. Mittheilangen des kraineriBc.h--ku8tenlafKlisi:l:ieri Forstvereins, Forstliche
« (;eiiti´a]!>Uitt, Mjesečnik,; Oasopis bi´v. arbiiekta, Te^-^ik, Gospodarski pouctiik,
Shvouski g-OHpodar, Lesuoj žuviuU, Narodne novivie, Obćiuar i Agrarner Ta^blntt.


U i^-otovoni Bovcu stoje časopisi ove godine 60, for. 50 novč,.^


U dražtvo pristupiki su prvim siećnjeui ove godine 4 elana utenieljiteija
i to: gospodja grofinja Marijana Nonnann rodjena barunica Pnuidau, kao
vlastelinka valpovaćka..


Gospođja grofinja Štefanija MaiUUb rodjena barunica Prandau, kao vlastelinka
miholjacka,
Presvjetli gospodin Ljudevit barun Ožegović-Barlabaševački.


Iniovaa obćina otočka, dočini se jošto naknadno za prošUi. godinu prečastni
prvostobii kaptol zagrebački i veletržac Gustav Pongrac ovdje zabilježiti
ima, zatim pristupila au 3 člana kao podupirajuća, 27 ujib kao članovi. L razreda,
i 03 irjih kao članovi II. razreda.


Nemila smrt paku nam pokosi člana: Antu Benakovića, c kr. nadšumara
u miru, ~~ Andriju Krešića, c. kr, kotarskoga šiunara u Stolcu u Bosnoj, —
Milana Vurdelju, j)rotustavnika imovne obćine otočke, — Gustava Ilotovija,


c. ki\ kotarskoga šumara u Sokolovcu, — Todora Gelineka, c. kr. taksatora i
predstojnika kr. šumskoga ureda u Belovaru, ~ Vatroslava Makovičku, kotarskoga
šumara plem. obćiue turopoljske, — Adama Paića, lugara imovne obćine
I. Banske, — Adama Matasovića, lugara iHu>vne obćine brodske, — Nikolu
Sprajačeka i Petra Segara, lugare imovne obćine križevačke. Slava im!
. Odbiv početkom ove godine izstupivse i umrvše članove, broji naše di-užtvo:
-9 začastnih članova prema lanjskim 9 dakle ni više ni manje .
26 utemeljitelja „ ;; 23 -´* ^^´´"
32 podupirajuća člana „ „ 2G „ 6 više


53


20 G članova 1. razreda „ „ 201 „ 5 više


55


B50 „ IL „ „ ^„^I )> „ 93 više


623 svega ukup. čl. prema lanjskim 516 dakle za 107 više.


Dražtvo ima dakle od prošle godine za 107 članova više. I predbrojnici
su se znatno umnožili, tako se kr. ugarsko šuniarsko ravnateljstvo u Zagrebu
za se i za sebi počinjenih 18 br. šumarija na 19 šumarskih listova predbrojilo, a
kr nadšumarski ured u Vinkovcih opet 2 primjerka


Družtveni organ „Šumarski list", kojega i ove godine član upravljajućega
odbora kr. županijski nadšumar Fran Kesterčanek uredjuje, izlazi evo već
drugu godinu kao mjesečnik, uviek na prvi dan mjeseca, štampa se u 700
primjeraka, za 100 primjeraka više od prošle godine i razpaćava se:


na preuzvišenoga" gospodina bana


„ visoka kr. zemaljsku vladu


,j 9 začastnih članova


3 2G utemeljitelja




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 418 -" ^
na 206 članova I. razreda


;, 350 „ II-„
„ 20 predbrojiiika
„ i 2 časopisa
„ 2 djačka družtva
„1 4 slušatelja križevačke šum. škole
„ 4 šumanje brodske imovne obćine
^ 4 strukovne škole
„ 4 znanstvena družtva
„ 2 gospodarska družtva
„ 6 šumarskih družtava.


Ukupno 667 primjeraka.
Zatim ide redovito 10 primjeraka u družtvenu knjižnicu, dočim os(atak
xa pokriće reklamacija, za ogled i t. d. služi.
List razpaćava se za Njemačku u 4 piimjerka
za Srbiju u 13


7)


„ Rusiju u 1


n
,j Bosnu u 3 ))
^, Cislaitaniju u 32 p(od toga´ u Dalmaciju)


(»5 14


„ Ugarsku u 2 n
u Hrvatskoj u 612 n
Ukupno . . . 667 primjeraka


Upravljajući odbor, kako do sad, tako i ove godine podnaša po predsjeđničtvu
sastavljeni zaključni račun o blagajničkom rukovanju našega družtva za
upravnu godinu 18S5. kako sliedi na strani 420 o. 1.


Iz ovoga zaključnoga računa proizlazi, da je blagajnički ostatak za godinu
1885. bio 52 for., koja je svota u blagajničkom dnevniku za 1885. izkazana.
Od ove svote uloženo je u smislu §. 27. točke 4. družtvenih pravila
^/4 najmanje 13 for. u družtvenu pripomoćnu zakladu, a 39 for. opredieljeno
je u smislu zaključka IX. godine 1885. u Zagrebu držane glavne skupštine, za
nagradu oko unapredjivanja šumarske strukovne literature; u koju je svrhu u
smislu istoga zaključka i blagajnički ostatak iz godine 1884. sa 96 f. 40 nč.


a. vr. vrh 100 for., koji su utemeljiteljnoj glavnici pridodani, opredieijen. Na
obe svote, naime na 06 for. 40 nč. i 39 for. uzeta je knjižica kod prve hrvatske
štedione u Zagrebu pod brojem 58.050.
Zatim predlaže upravljajući odbor slavnoj glavnoj skupštini po dosadanjem
izkustvu sastavljeni proračun za buduću upravnu godinu, naime za god. 1887.,
na shodno pretresivanje, pa će k pojedinim stavkam prigodom razpravljanja
istih svoje iistmeno obrazloženje priđonieti.


Sravniv ovaj proračun potrebe i pokrića za upravnu godinu 1887. sa
efektivnim razhodom i prihodom godine 1885. vidimo, da je družtvena potreba
za 375 fon 12 nč. veća, a družtveni prihod da je za 323 for. 18 nč. veći.




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 419 ~
Veća družtvena potreba (575 for.) dolazi, što je u profaćun za godinu
18B7. veća svota uvrštena za povecauje družtvene knjižuice i za iui,yradjivanje
šumarske sti-ukovne literature; veći prihod (323 t´or.) dolazi od većega broja
članova podupirajućih prvoga, a naročito drugoga razreda.


Nadalje se vidi iz toga proračuna, daje podpora, koju drnžtvo od visoke
kr. zemaljske vlade od godine I8S4. počarn uživa, i za godinu 1687. u kombinaciju
uzeta.


Što se napokon tiče đružtvenih zaklada, izvješćuje se:


1. Da je u utemeljiteljnu zakladu od 26 utemeljitelja do sada 2570 for.
imišlo, a da je ista do 3. veljače t. g. na knjižicu prve brv. štedione u Zagrebu
br. 500G1 na 2780 for. narasla.
2. Da je pripomoćnoj zakladi do sad pristupilo 58 članova i da je do
sad na 1947 for. narasla. Ove će se godine u smislu pravila prvi put razpisati
oglasi u svrhu dielenja podpore iz prispjelih kamata na uboge udovice i sirotčad,
koji na to pravo imadu.
Time zaključujem izvješće o djelovanju i razvitku družtva tečajem godine
1886. i molim, da ga slavna glavna skupština izvoli na znanje uzeti i pridodajem
riešenje novčanih računa za god. 1884. izdano po IX. gi. skupštini.


Nakon pročitanja rečenoga izvješća, koje bude po skupštini uzeto na znanje,
bude na predlog g. M. Kadoševića gg. predsjedniku, tajniku i uredniku „Šumarskoga
lista" u zapisniku izraženo priznanje za rad oko uuapredjenja družtva.


Zatim pročita tajnik obnalaz gg. Šandora Perca, nadšumara i V. Kiseljaka,
profesora, od 17. studenoga 1885., koji su bili po devetoj glavnoj skupštini
družtva izabrani u pododbor za pregledanje družtvenih računa za godinu
1885-, glasom kojega su rečeni računi pronadjeni u redu, te-je u tom smislu
i blagajnički duevoik klauzuliran, te koje izvješće skupština uze na znanje.


Na sliedeći, po upravljajućem odboru glavnoj skupštini na odobrenje podneseni
zaključni račun za g. 1885., zaključi glavna skupština, da se isti račun
imade u toliko popuniti, što se u njemu imadu izkazati još i kamati utemeljiteljne
glavnice u prihodu, u razhodu se pako imade izlučiti izdatak za glavnu
skupštinu, od ostalih u točki 6. istog računa spomenutih izdatiika.


Preizpitanje samog zaključnog računa pako bude povjereno gg. V. Kiseljaku
i G. Kozarcu, koji toj zadaći odmah za sliedivše pauze od četvrt sata
zadovoljiše.




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 12     <-- 12 -->        PDF

420


Za^Ifelj^^L. criLi


0 blag´djaićkoai rukovanju hrvatsko-slavouskoga šumarskoga družtva


X, glavnoj skupbtiriij obdržavanoj dae 7. i Bliedediii


Poje


o U istinu
dince


prelinii


.1—1


izdano


o I m n c e nirano
M


H for. for


Za tisak družtvenoga časopisa ........ . 1200 159 69
Za odpremii časopisa i za vez ........ . 150 125 92
Nagrada uredniku i korektura .,..-... . 320 320
Nagrada tajnika . 200 200
Stanarina/razsviefca, ogriev, čišćenje, podvorba u


dražtvenib prostorija 150 150
Poštarina, biljege, dopisnice, služnik, glavna skupžliiuij
pisarničke stvari 294 113 85


Pisar 120 86 30
8 Pokućtvo ....,.>,........,. Oo 20
9 Štampanje i vezanje osnove novoga šumskoga zakona l U 82


10 Nabava knjiga ,..,.........„. 50 13 40
11 Strukovne novine .............. 50 78 4
12 Vezanje knjiga .,..,.,. 800 48 10
13 Dopisnikom i suradnikom šumarskoga lista. . . . 179 50
M Različiti izvanredni troškovi ..-..... . 20
15 Nova godina listonošani . . . .. . . . . , / . 15 10


Ukupno 2849 2624 88


Predsjednićtvo hrv.-slav.


u Zagrebu, dne 31. prosinca 1885.
Predsjednik:


M. D u r s t.


ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 13     <-- 13 -->        PDF

421


7/H upravnu godinu 1885-, kako je ])i´ed!ožen u Ijetošnjoj, [to broju


dnuii luje-´eca rujua 1886. u Novoj Gradiški,


Poimence


1 Kamate od utemeljiteljiiih svota ... .
2 Družtveni prinos od pođupirajućih članova
3 Družtveni prinos od članova L razreda .
4 Družtveni prinos od članova II. razreda.
5 Za družtvene diplome ....... .
G Na pristupnini od novih članova ... .
7 Na uvrstbini od oglasa u Šumarskom listu
8 Od tr. zemaljske vlade godišnja pripomoć ,
9 Pokloni
10 Vanredni prihod


Svota .
Odbiv u istinu izdani ostatak sa


Ima bla.gajna koncem godine 1885.


Šumarskoga družtva.


Tajnik :


Pojedince
niraiTO
for.
II istina
primljeno
for,
255
430
1080
554
30
30
70
400
450
996
540
135
121
30
400
88
2849 2676
2G24=
25
88
88


Dr. V. K6r6škeny,




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 422
0 potrebi i pokriću potrebe hrv.-slav. ^uiiiar:^koga driižtva za upravnu g. 1887.,


slieđedih đaiia miesoca ruina


´ yC´
^CO


o


7:5 00
O r—´


t^


f—i O O


Predmet co Opazka


f^>^


for. for. for.


Potreba; (Ilazhod).


Družtvenomu tajniku uagrada /.a
tajnikovanje . 200 200 200.-
Uredniku iista nagrada za družtveni
mjesečnik i korekturu . 320 320 320.´
Stanaririaza družtveuu prostoriju,
ogrieV; razsvieta, podvorba . . , 150 150 150.-
Nagrada suradnikom lista. . . 300


300 179.50
Tisak družtvenoga mjesečnika 200


1200 1159.G9


Brosiraiije, odprema lista, poštovne
marke ........ IGO 150 125.92
Poštarina, biljege, pisaće stvari,


tiskanice razni pozivi . . . 130 100 84.93
Pisar .......... 120 120 8G.30
Trošk()\i prigodom gl. skupštine 100 100 9.^
Nova godina listonošam .. . 10 15 10.-
Strukovni časopisi , , . . , 70 50 73.04


12 Strukovne knjige i vez. . . . 100 50 56.57
Nagrada x,a šumarska strukovna za nacrt osiiove sum
djela skoga zakona i obra´/.-!


100


loženje u god, l-SSf) po-,


14 Različiti izvanredni troškovi . . 40 90 169.93 trošeno i n for. 8J nč j


Uknpno 2779 2740 2.264,:




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 423 —


X a c "CL XI


predložen po npravljaj^idorn odboru .X. glavno} skupštiiii, obđrža^^anoj dne 7, i


1886. u Novoj Gradiški.
^
-c3 P r e d m e i. For. Opazka.
!
´
H
Pokriće . (Priliod.)
I Članarina na temelju ovo^^odisuje.c^^a broja članova i f.o:
a) 20 utemeljitelj;!, po r> for., kamato (KI
2
4
r>
n
7
b) 32 podupir;\ju(.´a r!;jn;i po 10 for. .320
c) 20G članova I. razreda i)o r> for, ]o:i()
d) -m „ 11 . po 2 for. ;_ 7M
Od 21´) predi)r()jiiika po f) for.
Od iiovili članova preliminira se i to:
a) \{) novili ut.enudjitolja j)0 r> for. oO
b) 5 noviii podupirajućili rlanova po lo for. M)
(I) 10 novih članova 1. ra/reda p(> o for. — oO
d) 20 novil) ehu-iova 11, razreda ])u 2 foi*. 4
«)
Pristupnina od 30 novili članova pod c) i d)
Za di-u/tvene diplome od tih 3(J novih članova-
Podpora od visok(i kr. ze]nnlJ5?k(^ vlade
Za. oglase (privatne, invesui-ionalne, državin^)
2VJi]´
Mi
lOO
;;()
3*1
-l-CK.)
2n
i Ukupno-
Prema uspjehu iz godine iSSr>. s^a -
Preliminira se veči prihod /a -
lOOii
2(;7f>.^ 2
;i2r).is
Dano iz odborsko sjedniee držane u Zai^reliu 2. rujna ISSO.


Pi^Misi.-^anik : Tajnik :


M. D U r s L Dr. V, Ko rosk eny.


ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 424 —


Zatim predje glavna skupština na prctrcR na prijašnjoj strani spomenutog


po upvavljajućem odboru podnesenog proračuna m g. 1887,, koji l>tnie \\ cie


iosti prihvaćen uz sliedeće dodatke:


1. Da se đru/tveni računi iinadu u buduće voditi polag pojediuiti stavka
proračuna, za svaku glavnu stavku i7.datka i primitka napose, t, j . osim blagajničkog
dnevnika imadu se voditi još i posebne blagajničke knjige izdatka.
2. Da upravljajući odbor iz prištednja od g. 1884., 1885. i 188G. kao i
. _ onih u točki 13. proračuna za g. 1887. uvrštenih svota razpiše nagradu u iz~
,´r^ ^ nosu od 400 for. za rukopis kojeg povoljnog hrvatskog šumarskog djela.
A- Ocjena istih djela imade se povjeriti posebnomu pododboru, docira si glede
^if) podieljenja konačne nagrade pridržaje pravo odluke glavna skupština.


o. Da se družtvo putem upravljajućega odbora ponovno obrati na visoku
kr. zemaljsku vladu u pogledu ustrojstva toli nuždaog centralnog biljevišta bud
u Z^igrebu, bud u Križevcih o zemaljskom trošku.
Zatim budu izabrana gg. F. Čordašić i J. Kolar, te G. Kraus kao zamjenik
u pododbor za skontrovanje družtvene blagajne, na što tajnik pročita sliedeći
odpis visoke vlade od 19. kolovoza 1886. br. 31441, upravljen na upravljajući
odbor šumarskoga đružtva:


„Dočim se tamošnje izvješće od 10. srpnja 1886., da se nacrt zakonske
osnove o uredjenju gospodarstva i uprave šuma urbarskih obćina, do sada nije
mogao sastaviti i ovogodišnjoj skupštini šumarskoga đružtva na pretres i ra2pravu
predložiti, uzima se na znanje, — ođpisuje se tomu upravlj. odboru, da
kr. ova zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, neima ništa proti tomu,
da se u govoru stojeći nacrt kasnije sastavi i onda u dojdućoj skupštini šu~
marskoj pretrese i razpravi.^´


Uzevši skupština taj visoki odpis na znanje, zaključi ipak nakon podulje
debate pozvati upravljajući odbor, da se isti gledoin na dosađanje izkustvo i
običaj, obrati ponovnom predstavkom na vis vladu, u kojoj se predstavci imade
iztaknuti, da se družtvo s poznatih razloga samo nemože latiti izradbe takovog
nacrta, nu da je zato tim voljuije uzeti u pretres takav nacrt, izradjen po organih
visoke vlade.


Odbornik g, R. Fischbach predlaže skupštini u ime svoje, kao i ime g.


M. Vrbanića sliedeće izvješće:
„Pođpisanim bje kao izabranom odboru ad hoc, po upravljajućem odboru
povjerena izradba nacrta naredbe o karnostnotn postupka proti činovnikom i
službenikom, namještenim kod imovnih obćinah, povodom resolucije, stavljene u
prošlogodišnjoj glavnoj skupštini đružtva po kot. šumara Martinu Starčcviću/´


„Nakon svestranog i zrielog prosudjenja u pitanju stojećeg predmeta,
držimo mi za shodno, a i sasvim urnjestno, predložiti, da se prenavedena izradba
nacrta in Huspenso ostavi, odnosno da se ista, jiapusti, a naš ovaj prodlog
raotiviraino sa sliedećimi razlozi:




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 17     <-- 17 -->        PDF

~ 425 —


i. što .fe organizacija političke uprave u zemlji na temelju posebnih zakona
već L t. m. u život stupila, a postupice zatim predstoji reorganizacija
ciele šumarske struke u zemlji doskora, i
2. što su već zakonom od 5. veljače 1886. ustanove, izdane o karnostnoj
odgovornosti urednika i službenika, namještenih kod županijskih i kotarskih
oblastib, (koje se imadu u smislu postojećih ptopisa takodjer protegnuti na činovnike
imovnih obćina), u kojem zakonu su osobito iztaknute okolnosti, predložene
u pređpomenutoj resoluciji, izuzam neke manje činjenice, na koje se
pako obzirom na predstojeću reorganizaciju šumarske struke u zemlji, predhodno
obazrieti nemožemo, jer spadaju lih u kompetenciju više oblasti, koja
će´ 0 postupku kod provedenja karnostnih iztraga, naredbenim putem đalnje
shodno odrediti."
„Molimo dakle, da se u izveđenju odnosnog zaključka IX. gl. skupštine
od prošle godine, ova naša izjava na znanje uzme."


Ovo bje po glavnoj skupštini doista i bez primjetbe učinjeno.


Na predlog g- Kesterčanka i u sporazumku sa upravljajućim odborom —
izabra zatim glavna skupština profesora šumarstva na visokoj školi za zemljotežtvo
u Beču i urednika lista „Oesterreichische Forstzeitung" g. Gustava Ernsta
Hempela, začastnim članom šumai^skoga družtva.^´


Konačno pako zaključi skupština, da se đojđuća glavna skupština imade
obđi´žavati početkom rujna god. 1887. u Zagrebu.


Svršivši time plenarni dio skupštine, prešlo se na razpravu, na dnevnom
redu stojećeg pitanja: „Koji su uzroci, da u posavskih šumah naravnim pomladjivanjem
odgojene sastojine, većim dielom zapremljuje jasenovina i briestovina,
te koja su najshodnija sredstva, da se tomu predusretne?"


Ovoj sliedećoj vrlo zanimivoj razpravi sudjelovahu osim gg. izvjestitelja
J. Kozarca i M. Radosevića, n)nogi prisutnih članova družtva. Osobito
pako valja iztaknuti prekrasnu razpravu g. Kozarca, koji doista nije žalio ni
truda ni muke, da predmet stojeći, na dnevnom redu, što temeljitije prouči i
glavnoj skupštini predstavi, dočim nam s druge strane i opet živahno sudjelovanje
kod razprave od strane prisutnih, kao i ozbiljnost samih razprava, ponajbolje
dokazuje, kolika se važnost gore stavljenom pitanju u obće podavala.


Nakon svestranog razmatranja u predmetu stojećeg pitanja i podalje debate,
usvoji glavna skupština napokon, s osobitim obzirom na po g. Kozarcu
dano obrazloženje´^"^^ sliedeću resoluciju;


-^ Profesor Gr. Hempel obavješten brzojavno ob OTom" zaključku skupštine, uzvratio
je slieđećim brzojavom: ,,Der hocl)geehrten Versammlung: des kroatiseh-slavoui"
schen Forstvereines. Ftiv die mir er\VLesene ehrende Auszeichnung meinen innlgsten Dank !
[eh werde iiie auflioreu dem kroatisch-siavonischen Forstweseu das regste Ititeresse
meinen verehrten. Fachgeaossen in Ktoatien-Slavonien, abor die w;1rmst,en Sympathien
entgegenzubringen. Tlnien ei)i ber/dicbes Forst-und Waidmannsbein" Hempel.


** Vidi „Nar. Novine" br. 193 i 194 o. g. članak g. J, Kozarca: ^Ovogodišnja


šumarska sknpŠtina u ISlovoj Gradiški."


28




ŠUMARSKI LIST 10/1886 str. 18     <-- 18 -->        PDF

- 426 —
„DosadaBJi Bacin poniladjivauja hrastika s petgodišnjom predzabranom uz
sađanje stojbinske odnošaje nekih srezova, pokazao se ne samo nesjegurnim
već i skupocienitn, da će ga valjati što skorije drugim shodnijim mmieniti, i
to takovim, koje će nam osjegurati odgoj hrastovine, a oslabiti navalu jasenovine.«


Pošto bje time dnevni red ovogodišnje glavne skupštine izcrpljen, bude
nakon uvrštenja zahvale od strane družtva, slavnoj imovnoj obćini novogradiškoj
na sjajnom i usrdnom dočeku družtva — u zapisnik — isti zaključen,
pročitan i stante sesione ovjerovljen. -.


III Zakljućak i razlaz.


Na isti dan t. j . dne 9, rujna — u 2 sata po podne — nakon svršenog
poslovanja, priredi slavna imovna obćina u ćast ucestnikah desete glavne skupštine,
u prostorijah novograđiške čitaonice — sjajan banket — kojemu prisustvovaše
sve, što je otmenijega u Novoj Gradiški, Uz vesele i srdačne zdravice,
izvrstnu glasbu, dobru kapljicu i izborni jestvenik — sprovedosmo u prijateljskom
krugu milih nam domaćina više satih.


Ovom su prilikom ujedno pročitani i . sliedeći, na družtvo i skupštinu
prispjeli brzojavi:
Pozdravljam skupštinu i prijatelje, žaleći što sbog kratelja prisustvovat
nemogu. Zikmundovsky.
Žele najljepši uspjeh u njezinom podhvatu i klicu joj burni živio!
Svi šumarski činovnici ravnateljstva zagrebačkog.
Naš srdačni pozdrav slavnoj skupštini, ma da nam nije sreća u dio pala
sVama boraviti. Bio Vam rad najljepšim uspjehom ovjenčan.
Hajek, Slapničar, Bogoević, Kiseljak.


Izpod kršnog diva Velebita, kličemo sakupljenim drugovom gromki živio!
Umnožalo se, cvalo i napredovalo dično naše hrvatsko šumarstvo, na boljak,
blagostanje i diku mile nam domovine!


Pere, Ilijić, Giirtler, Lasman, Beck, Šipek,
Arčanin i Guteša.
Želeći sretni uspjeh, kličem svim prisutnim pregaocem liepe nara struke
stokratni živio! Trotzer,
Sakupljene pozdravlja, te želi da današnji rad koristan budeČinovničtvo
petrovaradinske imovne obćine.
Eadu sudrugova želimo uspjeh, ter ih srdačno pozdravljamo.
Dojković, Malin.


Činovničtvo, zapriečeno službeno poslom oko procjene, žali da nemože
prisustvovati skupštini, no želi Vam sretan rad na dobro i uspjeh naše zelene
struke. ^ Činovničtvo brodske imovne obćine-


Da su svi ti pozdravi od sakupljenih primljeni živahnimi uzklici veselja


— samo se sobom razumjeva. Bilo je već minulo četiri sata po podne kad
no se digosmo na čas, da svaki prema volji, razgledamo znamenitosti
1 mjesto Novu Gradišku, dok se nakon kratkog odmora i opet s večera nesa