DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 400-— U kratko o stojbini ovili vrstili drva možemo govoriti tek tada, kada ih iz najđrevnijeg doba popratinio, a uz to nekopiramo tudje misli, dok ih pokusi neprobiramo! Time sam svršio i drugi zadatak, a podkriepljujem ga eto skrižaljkom o izpitu lužnjaka, koja medju inim dokazuje jasno i to, da na vlažnom, da i močvarnom tlu uz dobru kulturu i hrast uspieva i uspievati mora; jer i jasen još eksistira. . . . ´ Prelazim sada na uzroke i mjere proti preotimanju jasenovine sliedeć pri tom po g. K. razvršćene stavke: ad A. Što je veća čistina, tim veća prozraka, dakle manje sječina omočvari, a što krošnatija i listnatija vrst drvlja, tim veću zasjenu ima gušći sklop a i veću njegu u I. mladosti njena biljka zahtjeva, ergo stoji Grunertov citat i obzirom na zastavijanje u mom smislu, a ne onomu g. K,, jer će mi se dozvoliti, da je hrast i krošnatijeg i gušćeg lišća od jesena. ad B. Petgodišnja oplodna zabrana obzirom na zaštitu hrastovog podmladka prije je prekratka no preduga, a ako je tuj samo jasen zaplodjen a hrastića neima i ako sjemenjaci sve to manje rode — što može tada naravnije biti, nego to, da onamo hrastika dočekati nemožemo — tuj dakako valja umjetno priteći u čas, dok još hrastić jasenjem borbu do I. proredjivanja uzdržati može, a tada, ako je i za 140 godina manje vriednija ova vrst, onda sjekirom po njem! ad D. Sto su svinje za krajiške branjevine bile i što su još danas, naslikao sara u I. odgovoru već dovoljno, a sada samo još i ovo : . „Priroda je šumarom naj savršeniji profesori" Sijmo omašno jasen na hrastov nastilj, al i obratno, koji postotak uspjehu? Svakako znatno manji, već ako si majka rodjenom djetetu ležište sprema. Sijte isto tako crnogoriču ma u kojoj listači a tako i obratno— zar neće biti bez uspjeha? To će aU reći, sliedimo u svemu toga profesora, pa tada moraju i hrastići sjegurno uspievati, a tko inače mudruje, nadmudren je. — Sjemenjak skrbi kroz mnogo godina za podmlađak svoj crnicom, i gdje mu se ista neotimlje, osjegurano mu i potomstvo, a on je upravo odmjerio toliko, da niti više treba niti mu manje prija, a ova je glavni posrednik za potrajno uzdržavanje vlage u prvom razvitku sjemena. Kecimo, tlo je nepopustljivo — tada ležeća crnica u sušno doba prenaša nuždnu vlagu -~ a pada li kiša, opet se izcjedjuje kroz istu, da žir neuguši. Na milijune šumske dječice uzgojio sam sliedeć to, ni i tri milijuna su mi propala, gdje ovog uvažavao nisam — trebali još dokaza? Dakle u jesen opada žir, i sjemenjak opet ga tako umjetno pokriva spram nepogodara zimskim i proljetnim, koliko to za stojbinu odgovara — niti više niti n)anje. Pokrijte razsadnik crnogorice sa granjem iste vrsti, a pokrijte ga borovicom, papradom, Ustom bukovim ili hrastovim; e da vidimo, koliko će se pod šušnjom listače uzdržati ili samo izklijati ~~ čim dakle narav nije pokrivalo, tim veći uspjeh i tako pod borovicom, ,gđje istoj |