DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 389 — skoga prostora, oznaži u badude državnom imovinom, ili točnije rečeno morati te ih pripojiti postojećoj s njome u granici, državnoj šumi. IV. D i 0. c) Državne šume. § 29. Državne šume polag njihovoga juridicno-šumskoga karaktera i označivanja, mogu se dieliti u četiri kategorije, naime: a) Državne šume, koje su bile još u prastaro doba opredieljene i usvojene od strane države, pa su našoj kneževini ostale kao nasliedna državna imovina. b) Šume, smatrane državnom imovinom, koje su ostale državi u nasliedstvo od izseljenih privatnih osoba ili pako onih turskih sela, koja su ostala pusta (bez žitelj stva) nakon posliednjega rata rusko-turskoga. c) Šume, pripadajuće državi na temelju § 5. turskoga pravilnika od 23. Muharema 1293. godine, a osnovane na okružnicu ministarstva financija od 21. lipnja 1882. pod brojem 13.584., koji šumski prostori bili su osvojeni od naše države, kao državna imovina, od pojedinih sela, gradova i obćina. d) Svi oni šumski prostori, koji će se na temelju propisa ovoga pravilnika, kao i na temelju § 16. šumskoga zakona, kao i spomenutoga gore turskoga pravilnika, osvojiti i smatrati u buduće kao državna imovina. . § 30. Sastavši se´šumske komisije u pojedinih okrugih, na temelju § 2. i 3. pravilnika, dužne su otići na lice mjesta. U slučaju, da komisija uKtreba niekih neobhodno potrebitih podataka, tada može zahtjevati od nadležne obćine, grada ih sela po njekoliko starih oštroumnih i savjestnih Ijudih, kojimi se komisija poslužiti može kao konsultativnimi faktori, te tada započeti ograničenja, razdieljenja i specificiranje državnih šuma, spadajućih u kategoriju označenoj u predojdućem paragrafu slovo a, pa na temelju učinjenoga od strane komisije, mora se sastaviti ustanovljeni po smislu § 6. i 7. ovoga pravilnika, potrebiti zapisnik. § 31. Kod izvadjanja propisa i pravila označenih u § 30., šumskoj komisiji nije nipošto nuždno, da se uzme u obzir, ako su obližnja tamo nahodeća se sela, gradovi ili obćine, lišeni sasvim svojih šuma, jer može nastati slučaj, da su stranke (gradovi, sela iliti pako obćine dokolne, obližnje) posjedovale svoje šume; ah da su tečajem godina hametom poharane (izsječene) bile, pa su time danas postojeći ti prostori izmjenili svoj prvobitni šumski karakter- Takodjer ueti^ba komisija da se odviše obazire na gore spomenute stranke, na njihove kojekakve pretenzije, jer su ove, po svakoj vjerojatnosti ab antiquo sjekle potrebiti |