DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 50 <-- 50 --> PDF |
~ 386 — § 21. ;´ Komisije za svako okružje, dok dobe rečene podatke, označene u § 20., od strane nadležnih vlasti, koji se podatci moraju smatrati kao dovoljno temeljiti i dovoljni za početak radnja komisija, dotle imadu započeti izvršavati djelom propisanu joj zadaću tamo, gdje prieporna šumska pitanja nipošto netrpe odlaganja, da se ta uzmognu riešiti miroljubivim načinom na korist naroda i države. § 22. Sela ili gradovi, koji uživaju oveće šumske prostore, koji očigledno nađmašnju potrebe njihovih svakdanjih namirba, te koji se neuživaju na temelju legalnih dokumenta (vidi § 16. šumskoga zakona), t j . tako zvanih „tapija", jer drugi dokumenti, ma bili kojega mu drago značaja i naziva, nemogu se smatrati zakonitimi dokumenti u ovom pitanju, kao što dokazuje § 4. i 5. turskošumskoga pravilnika. Sličnoj kategoriji pripadajući šumski prostori, netom se ustanovi potrebiti ili bolje nuždni prostor istih za namirenje potrebitih im šumskih užitaka za dotično selo, obćinu ili grad, te netom im se još označe točne granice, kao i ukupni šumski prostor, preostali dakie mora se dio u buduće opredieliti kao državna svojina (imovina) i to na temelju § 16. šumskoga zakona i § 5. pravilnika turskoga, k ovom pravilniku priložen. " § 23. Opredieljenje dotičnih šumskih prostora seljakom ili gradovom, kao što je u § 22. obrazloženo, za namirenje neobhodno potrebite im nuždne građjevine, kao i u obće ostalih šumskih prihoda i drvarine, treba obaviti najvećim obzirom na sliedeće okolnosti: a) stanje i blagostanje u obće dotičnoga sela, grada ili obćine; b) trgovački promet istih, c) udaljenost, te napokon d) položaj glede plodovitosti zemlje u obćenitora smislu.* * Ministarstvo financija neobazirajući se na odlu6nu okolnost, da se seljački stališ države mora smatrati velikom većinom „z emij o dj elskim", uze za podloga sliedeće kategorije sela, naime: a) Poljsk a sela , t, j . ona sela, koja posjeduju dovoljno množtvo potrebitih im njiva, livada, te koja sela od proizvoda svojih obično izvažaju žitne proizvode na obližnja tržišta. Polag toga njihova materijalna položaja pako odnosno blagostanja, ta sela netrebaju za prehranu šumskih proizvoda, već bi se jedino njihova nužda mogla ograničiti na potrebu goriva, kao što je šumski zakon predvidio te u §17 , istoga opredielio po 5 jutara na dom (kuću). b) Poljsko-gorska (planinska) sela, t. j. ona sela, koja leže na podnožju ovećih planina i briegova. Posto obićno biva, da su njive i livade takovih sela prilično oskudna, to samo odsele očigledno dolazi, da se ova sela moraju smatrati prilično, u pogledu blagostanja, airomasnimi, naprama prvim (poljskim). Ova sela s toga moraju imati i uživati veći prostor šumski od poljskih, naime u razmjeru 15 jutara najmanje, računajuć na jednu kuću. |