DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— ^^85; ^ stanovita posjeduje ili uživa na osnovu dokumenta, izdanih od turskih oblastih za pravo šumsko uživanje, to se ipak takovi dokumenti, kod riešenja sličnih priepornih predmeta, od strane komisije uemogu smatrati zakonitimi, i to na temelju turskoga šumskoga zakona, § 4. i 5., koji obara pravničku vrieđnost tili dokumenta, kao dokument izdan u smislu staroga turskoga zakona, a nipošto posliednjega, koji je bio u punoj sili u našoj državi sve do oslobodjenja od Turaka i na temelju koga zakona je naša država prosliedila pravednim putem riešavati šumske priepore u obće u državi. § 19- Obćinske šume u obće prama današnjim vladajućim okolnostim u državi našoj, sa juridičnoga gledišta, mogu se karakterisati, opredieliti i lučiti na sliedeće kategorije: a) Šume omanjih prostora, obuzimajuće samo 1 — 200 jutara, koje nipošto negraniče sa ovećim šumskim obćinskim kompleksom, kao što ni sa državnimi sumarni, koji su prostori ab antiguo bili ostavljeni od turskih onodobnih oblastih seljakom na slobodno uživanje, pa su.je ovi upotrebljavali za namirbu razhčitih domaćih potreba, b) Šume takodjer n juridično šumskom smislu pripadajuće u kategoriju označenoj pod slovom a, razlikom ipak tom, da obsižu oveći prostor, naime od 200 do 20.00 jut. c) Šume karaktera poput onoga označenog pod slovom a, ali skopčane sa postojećim! jur državnimi kompleksi; a medjutim i ako nisu vezane u kontigentnom kompleksu sa državnimi sumarni, to ipak sastavljaju oveću cielinu;a zajedno složene predstavljaju ili sačinjavaju oveći razmjer prostora; ali zato svako selo poznaje svoje granice na tirai sumarni, uživajuć rečene prostore u sferi svojih prava i granica postojećih od najdavnijih doba. d) Šume pripadajuće takodjer kategoriji označenoj pod slovom h; ali ovećim šumskim prostorom (plohom). e) Šume ovećih ili omanjih prostora; koje su ipak sjedinjene sa postojećirai državnimi sumarni. v ,§ 20. Šumska komisija (povjerenstvo) sastavljena na temelju § 2. ovoga pravilnika, dužna je sastaviti (kompilirati) za centralni okružni grad, za svako okružje, obrazloženu tablicu; točno popunjenu sa podatci svijuh onih šnmah, koje spadaju i koje su označene u gornjem § 19. ovoga pravilnika. Podatke koje za sličnu tablicu komisija treba, mora potražiti od nadležnoga okružnoga šumara ili pako okružnoga savjeta, pa ako na taj načm dobljeni podatci nebi bili dovoljni, u tom slučaju se komisija može obratiti okružnomu upravitelju ili pako na okolišne (kotarskimi srezovi) povjerenike (načelnici ih u Bugarskoj zovu), koji su dužni sve te podatke pitati od dotičnih obćina i selskih knezova (glavara), te ih u najkraćem roku predstaviti komisiji na uporabu. |