DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 359 — pristojba za, metrički hvat jasenovih oblica od 10—12 centui, debljine 2 fr.,, izradba for. 1.40; iznaša li daljina G kilometara od Save, onda stoji dovoz 2,for.; do mjesta prodaje ili dalnjega prometila (recimo Siska) iznašat će (lahiji troškovi još do 60 DOVČ,, šio bi ukupno bilo oko 6 for. na metr. hvat drva drug e vrsti, koja, kako je znano, nije u trgovini (koja traži ciepanice) od prevelike vriednosti. Iz gornjega računa iako je uviditi, da se izradjivanje takovih drva, a pod onu cienu nikako neizplaćuje. Gdjegod dovoz drva prekoračuje trošak od 1 for. za metr. hvat, tu će trebati sadanju šumsku pristojbu,na svaka đaljna 2 kilometra na 15"´^^ sniziti, tek onda eemo posavske mladike otvoriti prodaji i prihodu. Koliki upliv troškovi transporta i na drva velike tehničke vriednosti imaju, najlakše je uviditi iz toga, da su godine 1885. vinkovački hrastovi, koji su bar 207o bolji od gradiških, prodani popriečno za. 37 for., đočim su gradiški popriečno sa for. 35-50, to jest: tek nešto jače od 4^0, dočim je ono W/^, većega kvaliteta vinkovačkih hrastova odpalo na dalji transport. To su činjenice, s kojimi bi morali svakim danom pomnije računati. U-nas hrv. šumara s malom iznimkom skroz je slabo razvijen trgovački duh i znanje, a bez njega, kraj svega strukovnoga naobraženja, nigda ne ćemo biti pravi, šumski gospodari. Gust. Kraft tuži se na koncu svojih ra/.matranja o proriedjivanju, da se dosadanjim načinom gospodarenja (slaboga prorieđjivanja) neće´naskoro moći nauka o čistom prihodu na šumu uporabiti; tako u većem dielu Njemačke. Mi pako moramo žalibože o naših šumah, respect. njihovom gospodarenju^ kazati, da iste nemogu baš nikakova računa podnieti, a i neće sve,dotle, dok se neizcrpi baštinjena glavnica starih sastojina, a drvna nužda nepane iznenada na nas, kao studen na gola prosjaka. Čuvajmo i njegujmo šume. u „Spolkovy časopis pro lesnictvi, mjslivost a pFirodoveđu"* na strani 39. svezka 6. objelodanio je nadšumar K. Rybak. pod naslovom: „Die Seuche ´der Entwaldung" sliedeća razmatranja u predmetu posljedica prevelikoga uništavanja šuma: ´ Već kroz decenija izvrgnuta su skoro godimice u proljeće i ljeti velika područja uništujućim posljeđicam poplava: ubave težatne zemlje zametavaju se muljem i ruljom, najljepši se prirod uništuje, a hiljade se eksistencija na više godina oštećuje. S druge strane i opet vidimo, da se istodobno već kroz decenija pojavljuje toliko nestajanje vode, da već ni njekoč plodne zemlje više nemogu odgovarati uvjetom sjetve, tako da se u takovih stranah već i bujna ,,: . ; .* „Časopis češkoga gumarskoga družtva^´. |