DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 358 svake Vrsti drvlja na<5i, samo ne hrastića. Poznato mi je kojih tfeuću jutara takovoga mladika, koji kraj svih svojih 40-50 godina još nemala trg sposobnih gorivih drva, al 2a to leži i lomi se po njima 25% drvne gromade, koja ne samo da utaman propada, nego je k tomu sveudiljnom zapriekom još živim stabalcem; dok opet od svih živih 257o nepodlegne u borbi zaobstanak. Takovi mladici idu doduše silno u vis, nu uporabna sposobnost ne ovisi jedino od visine, nego još više od debljine; usljed pregustoga sklopa zaostalo je to mlado stabalje posve u debljini, te u 50. godini jedva da ima popriečnu debljinu od 10 ctm. I tako su na?:im nemarom odsuđjeni ti gajevi, da 20—30 godina kašnje donesu kakvugod korist, koja bi se racijonalnim proriedjivanjem dala za 20—30 godina prije ubrati. Da mi se nepredbace troškovi proriedjivanja, pokazat ću, da isti nisu toliki, kako se obično misli. Uzmimo, da u 25. godini prvi put progaljivamo, to je sigurno, da će jedan radnik u ljetnom danu moći najmanje jednu ral na dan pročistiti (posao bi mu bio, da jednim udarcem sjekire suvišna stabalca prosieče), i to s nadnicom od 1 for. Sve da se proriedjena (izriedjena) drva i nebi mogla unovčiti, nebi ipak taj izdatak bio nikakovo obterećenje šumskoj blagajni? kad se uzme u obzir, da će ukamaćena dobit, koju ćemo usljed intenzivnijega rasta već u desetoj godini moći ubrati, ne samo pokriti nego i nadvisiti onaj izdatak. Uzmimo, da ćemo desetu godinu iza prvoga proriedjivanja moći po rali bar 4 prost, metra drva po 35 nove. ( = 1-40 nove.) izvaditi, onda bi na koncu 150-godiŠDJe obhodnje 3^0 kamati izdatka prvoga proriedjivanja iznašali 40, a dobitak drugoga proriedjivanja 42 forinta. Nu taj suvišak od 2 for. posve je irelevantan prema prihodu, koji će energičnijim prirastom već u prvoj budućnosti uzsliediti, a to i je glavna svrha prvih progaljivanja. Da nam mladi gajevi tako kasno korist nose, nije zanemareno proriedjivanje jedini krivac; ima bo 50—60 godišnjih šuma, koje bi mogle izvrstna drva dati, pa ipak rieđko tko za njih pita. Uzrok, da se suvišna drva tih mladika nemogu unovčiti, jest sadanja jedinstvena šumska pristojba, koja je jednako velika i za one s rez ove, koji su tik prometnoga puta (Save), kao i za one, koji su od istoga 10 i više kilometara 0 dalje ni. Profesor dr. Schuberg izrazio se prošle godine na jednoj lijemačkoj šumarskoj skupštini, da je transport (drva) najnegativniji faktor, koji upHva na rentabihtet šum. gospodarstva. I baš taj transport je uzrokom, da toliko naših drva bezkoristno propada, Nu kad već nemamo nuždnih komunikacija, moramo si drugim sredstvom znati pomoći, a takovo sredstvo bilo bi u ovom slučaju: okolnostim odgovarajuća šumska pristojba, prilagođjena daljini srezova do prvoga prometnoga puta. Jedinstvena pristojba ima jedino smisla za šumske kvaroćince, a donekle 1 za hes velike tehničke vriednosti, gdje je ciena materijala kadra izplatiti i veće transportne troškove; a za sitnije sortimente, a ponajpače za gorivo, neima jedinstvena pristojba smisla. Po sadanjem cjeniku iznaša u posavskih šumah |