DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— B57 — .15-2 metra. Stavimo li faktore kod sjetvom uzgojenoga hrastika =- l´OO, onda iznašaju isti faktori kod presadjenica: za broj^ stabala .- =^ 0-76 za srednju visinu -== M 8 za drvnu gromađu ==^1-75. Još nam je napomenuti, da broj stabala kod sjetvom odgojene sastojine iznaša sada uprav toliko, koliko ili je onoj drugoj sastojini kod presadjivanja dano. Veliki napredak sadjenica tim je znamenitiji, što presadjenice prvih godina, dok nenadoknade izgubljeno žilje, u rastu posve zaostanu. Sporedivši te dvie pokusne sastojine moramo se uvjeriti, od kolike je probiti zračniji i prostraniji položaj stabala; pri tom valja opaziti, da nije nuždno odmah u prvom početku dati sastojjni zračniji položaj, nego je glavnije i važnije, da uzgojivši ju u punom sklopu u pravi čas i to,post oj a nO; sve više prostora stabalju stvaramo. Nedvojbeno je, da je ovoj drugoj sastojim u prvi kraj previše zraka i prostora dano; te da bi ona druga vSastojina, da je svaki put u pravo vrieme i u pravoj mjeri proriedjivana, valjda još bolje rezultate pokazala. Interesantno je znati, u kojem razmjeru stoji visina i drvna gromada kod bukava napram razmaku danoga im prostora prigodom presadjivanja, koje je za pokus presadio nadšumarnik Seebach . Ima u svemu četiri pokusne plohe i to u razmaku od: 1. — 1*75 metr. /\ ^´^---. ", . 2. - 2-9 , A 3. - 3-5 „ A V ´ 4. - 4-0 „ A " Sve do 98. godine imao je prvi razmak najbolji uspjeh; visina bukava iznašala je tu 23*9 metara; kod 2. 22*8 met, kod 3. 21-6 met., a kod 4. 20 metara. Istom u 98. godini pokazao je 2. razmak 6 m^ više drvne gromade, "akoprem je imao 626, a L razmak 652 stabla. Ostale dvie pokusne plohe, sa većim razmakom, imale su nepovoljnije rezultate. Iz toga sliedi, da nije uviek najprostraniji položaj ujedno i najbolji. Za sada još nije moguće normirati, koji je razmak najprobitačniji; nu odgojiv šumu u punom sklopu, poučit će nas najbolje kvalitetakrošnja , kada i koliko treba proriedjivati; pa doklegod budu naše šume ležale u povojih dosadanje prakse slaboga proriedjivanja, sve dotle ne ćemo moći na nje uporabiti račune nauke o čistom prihodu. ´ Gornje razmatranje ponukalo me, da vidim, kako kod nas stoje stvari u tom pogledu. Žalibože neraožemo prešutiti, da u nijednoj točki šumogojstva nismo toliko zaostali, kao u onoj proriedjivanja; u tom osobito loše stoje erarske šume, gdje će radi izdatka neznatnih troškova progaljivanja, mnoga mlada šuma za čitavih 20 i više godina u prirastu i prihodu zaostati. Pri tom ćemo moći još i to dočekatij da ćemo, kad se takova mlada šuma sama pročisti, u njoj |