DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 20 <-- 20 --> PDF |
856 0 proriedjivanju šuma. Piše J. Kozarac.- Pred dvie godine oglasio sam u tom listu knjigii Gust. Krafta, kr. pruskoga iiađšumarnika ^o proriedjivanju". Nedavno izdao je isti autor omašnu razpravu 0 prirastu i t. d/, te došav u istoj na themu prorieđjivanja, piše kao nadopunjak prijašnjoj svojoj knjizi sliedeće: Već sam spomenuo, da bi valjalo i mladje sastojine u većoj mjeri progaljivati, nego što se dosada činilo, ako mislimo u šumu uvesti zdravo financijalno gospodarstvo. Bojazan, da bi stojbina time omršaviJa, ne postoji nikako, jer se nevelike praznine u šumi, koje su takovim prorieđjivanjem skopčane naskoro opet sklope, jer što je sklop na ekstenziji izgubio, to se većom intenzivnošću krošanja brzo nadomjesti. Poznato je, da su i razđaleko posadjene sadnice u stanju tlo prilično dobro sačuvati, akoprem je isto po 8—10 godina nezaštićeno Čudnovato je, da one iste šumare, koji se ne žacaju sadnice na 3 — 3*5 metra razdaleko saditi, odmah strah uhvati, kad im se spomene, da bi valjalo onaj dio stabala, koji je mladoj šumi jedino na štetu, progalom odstraniti. Onakove šikare usuprot, u kojih je veći dio stabalaca (usljed prevelikoga prostora u prvoj mladosti) sve do dole jako ogranatio, valjat će tek onda proriediti, kad se ponešto same pročiste; jer kad bi se tuđe sa progalom požurilo, raslo bi nizko granje previše dugo, što bi bilo veoma na štetu rastu i obliku dotičnoga stabalca. Čim se pako takovi gustiši sami pročiste, onda ćemo sa primjereBoni progalom visinorast nedvojbeno pospješiti. Kod svakoga prorieđjivanja nesraije se neka stanovita mjera prekoračiti; prekorači li se ista bud sa „premalo", bud sa „previše", svagda će prirast umanjen biti. Tu granicu ustanoviti još je nemoguće, jer nam manjkaju valjani pokusi, pošto su isti sa ne raahmi potežkoćami skopčani. Nu u toliko se može sa sigurnošću reći,, da u prvoj mladosti puni (nu ne stisnuti) sklop, ne samo da nije odštete, nego jeda- pače probitačan. Navest ćemo rezultate dvijuh 45-godišnjih hrastovih sastojina, od kojih je jedna postala sjetvom, a druga sadnjom sa 10-godišnjimi mladicami od rečenih sjetvom odgojenih hrastića, presadjenih u četvorni razmak od´3´5 metra. Obadvie su sastojine, prije nego im je drvna gromađa procienjena, progaljene; nu dočim je sjetvom utemeljena sastojina i do sada progaljivana, nije se ona sa sađnicami sve do onda (pred procienu) progalila. Sjetvom odgojena sastojina imala je na hektar 768 stabala sa poprečnom debljmom od 15 ctm, a visinom od 12-9 metara; dočin^ su sadjenice brojila na hektar 585 stabala, sa popriečnom debljinom od 20 ctm., a visinom od |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— B57 — .15-2 metra. Stavimo li faktore kod sjetvom uzgojenoga hrastika =- l´OO, onda iznašaju isti faktori kod presadjenica: za broj^ stabala .- =^ 0-76 za srednju visinu -== M 8 za drvnu gromađu ==^1-75. Još nam je napomenuti, da broj stabala kod sjetvom odgojene sastojine iznaša sada uprav toliko, koliko ili je onoj drugoj sastojini kod presadjivanja dano. Veliki napredak sadjenica tim je znamenitiji, što presadjenice prvih godina, dok nenadoknade izgubljeno žilje, u rastu posve zaostanu. Sporedivši te dvie pokusne sastojine moramo se uvjeriti, od kolike je probiti zračniji i prostraniji položaj stabala; pri tom valja opaziti, da nije nuždno odmah u prvom početku dati sastojjni zračniji položaj, nego je glavnije i važnije, da uzgojivši ju u punom sklopu u pravi čas i to,post oj a nO; sve više prostora stabalju stvaramo. Nedvojbeno je, da je ovoj drugoj sastojim u prvi kraj previše zraka i prostora dano; te da bi ona druga vSastojina, da je svaki put u pravo vrieme i u pravoj mjeri proriedjivana, valjda još bolje rezultate pokazala. Interesantno je znati, u kojem razmjeru stoji visina i drvna gromada kod bukava napram razmaku danoga im prostora prigodom presadjivanja, koje je za pokus presadio nadšumarnik Seebach . Ima u svemu četiri pokusne plohe i to u razmaku od: 1. — 1*75 metr. /\ ^´^---. ", . 2. - 2-9 , A 3. - 3-5 „ A V ´ 4. - 4-0 „ A " Sve do 98. godine imao je prvi razmak najbolji uspjeh; visina bukava iznašala je tu 23*9 metara; kod 2. 22*8 met, kod 3. 21-6 met., a kod 4. 20 metara. Istom u 98. godini pokazao je 2. razmak 6 m^ više drvne gromade, "akoprem je imao 626, a L razmak 652 stabla. Ostale dvie pokusne plohe, sa većim razmakom, imale su nepovoljnije rezultate. Iz toga sliedi, da nije uviek najprostraniji položaj ujedno i najbolji. Za sada još nije moguće normirati, koji je razmak najprobitačniji; nu odgojiv šumu u punom sklopu, poučit će nas najbolje kvalitetakrošnja , kada i koliko treba proriedjivati; pa doklegod budu naše šume ležale u povojih dosadanje prakse slaboga proriedjivanja, sve dotle ne ćemo moći na nje uporabiti račune nauke o čistom prihodu. ´ Gornje razmatranje ponukalo me, da vidim, kako kod nas stoje stvari u tom pogledu. Žalibože neraožemo prešutiti, da u nijednoj točki šumogojstva nismo toliko zaostali, kao u onoj proriedjivanja; u tom osobito loše stoje erarske šume, gdje će radi izdatka neznatnih troškova progaljivanja, mnoga mlada šuma za čitavih 20 i više godina u prirastu i prihodu zaostati. Pri tom ćemo moći još i to dočekatij da ćemo, kad se takova mlada šuma sama pročisti, u njoj |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 358 svake Vrsti drvlja na<5i, samo ne hrastića. Poznato mi je kojih tfeuću jutara takovoga mladika, koji kraj svih svojih 40-50 godina još nemala trg sposobnih gorivih drva, al 2a to leži i lomi se po njima 25% drvne gromade, koja ne samo da utaman propada, nego je k tomu sveudiljnom zapriekom još živim stabalcem; dok opet od svih živih 257o nepodlegne u borbi zaobstanak. Takovi mladici idu doduše silno u vis, nu uporabna sposobnost ne ovisi jedino od visine, nego još više od debljine; usljed pregustoga sklopa zaostalo je to mlado stabalje posve u debljini, te u 50. godini jedva da ima popriečnu debljinu od 10 ctm. I tako su na?:im nemarom odsuđjeni ti gajevi, da 20—30 godina kašnje donesu kakvugod korist, koja bi se racijonalnim proriedjivanjem dala za 20—30 godina prije ubrati. Da mi se nepredbace troškovi proriedjivanja, pokazat ću, da isti nisu toliki, kako se obično misli. Uzmimo, da u 25. godini prvi put progaljivamo, to je sigurno, da će jedan radnik u ljetnom danu moći najmanje jednu ral na dan pročistiti (posao bi mu bio, da jednim udarcem sjekire suvišna stabalca prosieče), i to s nadnicom od 1 for. Sve da se proriedjena (izriedjena) drva i nebi mogla unovčiti, nebi ipak taj izdatak bio nikakovo obterećenje šumskoj blagajni? kad se uzme u obzir, da će ukamaćena dobit, koju ćemo usljed intenzivnijega rasta već u desetoj godini moći ubrati, ne samo pokriti nego i nadvisiti onaj izdatak. Uzmimo, da ćemo desetu godinu iza prvoga proriedjivanja moći po rali bar 4 prost, metra drva po 35 nove. ( = 1-40 nove.) izvaditi, onda bi na koncu 150-godiŠDJe obhodnje 3^0 kamati izdatka prvoga proriedjivanja iznašali 40, a dobitak drugoga proriedjivanja 42 forinta. Nu taj suvišak od 2 for. posve je irelevantan prema prihodu, koji će energičnijim prirastom već u prvoj budućnosti uzsliediti, a to i je glavna svrha prvih progaljivanja. Da nam mladi gajevi tako kasno korist nose, nije zanemareno proriedjivanje jedini krivac; ima bo 50—60 godišnjih šuma, koje bi mogle izvrstna drva dati, pa ipak rieđko tko za njih pita. Uzrok, da se suvišna drva tih mladika nemogu unovčiti, jest sadanja jedinstvena šumska pristojba, koja je jednako velika i za one s rez ove, koji su tik prometnoga puta (Save), kao i za one, koji su od istoga 10 i više kilometara 0 dalje ni. Profesor dr. Schuberg izrazio se prošle godine na jednoj lijemačkoj šumarskoj skupštini, da je transport (drva) najnegativniji faktor, koji upHva na rentabihtet šum. gospodarstva. I baš taj transport je uzrokom, da toliko naših drva bezkoristno propada, Nu kad već nemamo nuždnih komunikacija, moramo si drugim sredstvom znati pomoći, a takovo sredstvo bilo bi u ovom slučaju: okolnostim odgovarajuća šumska pristojba, prilagođjena daljini srezova do prvoga prometnoga puta. Jedinstvena pristojba ima jedino smisla za šumske kvaroćince, a donekle 1 za hes velike tehničke vriednosti, gdje je ciena materijala kadra izplatiti i veće transportne troškove; a za sitnije sortimente, a ponajpače za gorivo, neima jedinstvena pristojba smisla. Po sadanjem cjeniku iznaša u posavskih šumah |