DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 45 <-- 45 --> PDF |
^ $^3 — Od ukupnoga obelnskoga šumskoga posjeda odpada na visoki! bukova šumu 508-5 kat. jut., na iglacu 807-22 kat. jut, na mjegovitu šumu SIG´Sa kat. jut., na šikarje 704-69 kat. jut., a na goliet 1200*6 kat. jut. UvaživSi da se polag tamošnje procjene, potrajno godimice samo 1000 kbm. drva vaditi može, i da se ta drvna gromada na 1016 urbarijalaca podieliti ima^ da je potreba gradjevnoga drva velika, a ogrievnoga još veća sbog zime koja traje 6 do 7 mjesecih, i da se toj ukupnoj potrebi navedenim kvantumom nikako zadovoljiti nemože, to je nužda očevidna, da treba šikarjem ob.aelu površinu, od 704-69 kat. j . kao i onu goljetinu od 1200´6 kat. jut. 5im prije pošumiti i neglede<5 na skrajnu potrebu Ćim skorijega pošumljenja sbog obstoje<5ega već sad krasa, koji se sve više Širi. Poglaviti je dakle zadatak šumai-a, da kultivira goljeti t. j . sjetva i sadnja šume, te su u tu svrhu utemeljena dva šumska vrta, iz kojih je lani do 4000 jelovih J smrekovih biljka presadjeno, a osim toga zabranjeno je u njekih predjelih naročito Btelarenje. Izvanredni proračun krajiške investicionalna zaklade za godinn 1886. Previsnjim n´ešenjem od 16, svibnja 1886. potvrdjea bi X7. izvanredni proračun, tiču dobodaka. Dohodc i izkazani su: 1. Od šumskih dohodaka sa 1,658.500 for. 2. Od brodarstvenib pristojba komorske splavnice na ušću Bosuta u Savu, sa 6000 for. S. Od kamata sa 100.000 for. — Ukupno 1,764.500 for., a dodavši svotu prenosa iz god. 1885, sa 5,439.455 for., u cielom sa 7,203.955 for.. Upotr eblj ivanj e izkazano je: 1. Za obde upravne troškove sa 197.845, 2. Za željeznice, 3,300.000 foi-. 3. Za investicije autonomne uprave 921.309 for. — U cielom 4,419.145 for. Požar u tvornici tanina u Županju. Kako nam prijatelj javi, porodio se dne 31. svibnja u tvornici tanina u Županji veliki požar, te je tom prigodom strojarnica, gdje se požar porodio, posve izgorjela. Uzrok vatre nepoznat je, šteta znamenita. U trgovačkih krugovih dvoje dapače, hode li se uobče i opet tvornica ta obnoviti. Novi štetočinac. Čitamo u „Gosp. poučniku" : U Italiji napao je murve (dudove) jedan novi zareznik. Na svakom pojedinom stablu ima ih na hiljade. Profesor Targioni Tozzeti, direktor kr. entonologičko-poljodjelske postaje u Fiorenci tvrdi, da je to jedan novi poiukrilac od vrsti kermes. On ga je krstio „Diaspis pentagona". Borov prelac (Gastropacha pini). Ovaj obče poznati i po šume borove veoma opasni prelac pojavio se je god. 1885. i 1886. u velikoj množini u šumi obćinskoj kao i državnoj zvana „Paklenica" u Starigradu, obćine obrovačke u Dalmaciji. Doba sastojina računa se od SO—100 god, površina oko 600 h. Koja se uspješna sredstva proti đainjemu množenju ovoga stetoČinca imadu preduzeti, poznata su, Mishm pako, da će mnogoga od gospode Čitatelja zanimati ako javim novo i vrlo čudnovato sredstvo proti dalnjemu množenju borova prelca, koje jest preduzela uprava državne šume „Paklenica" godine 1885. Eabljeno je pucanje sa sačmom u zakukuljene gusjenice raedju četihjami, nastojalo se tim odbiti zapredenje gusjenica i onda ih na zemlji uništiti. Žalibože za ono njekoiiko stotina forinti bačenih u taman^ .,A^^i jer nebijaše nikakvoga uspjeha, M. Žibrat, cy ´ Uredjenje bujice „Bunarska Dra^a" (Obrovac, Dalmacija). Na 22. svibnja 0. g. dogotovljene su radnje oko uredjenja bujice ,,Bunarske Drage". O. 1885. u proljeću nivelirao i izradio je zemalj. šumarski nadzornik velem. g, Ferdo Zikmundowsky nacrt i proračun za radnje uredjenja rečene bujice i koji nacrt sa proračunom od 650 for. odobrio dalmatinski sabor. Ova bujica jest jedna od najvećih u Dalmaciji, duljina joj je do 900 mtr, sa dosta velikim padom^ imade 6 velikih polukružnih zidova 1 mt. debljine i 12 mtr. duljine. Na čitavu radnju potrošeno je 500 for., a ostali 150 for. upotrebiti će se za našumljenje na površini od B hektara. Ova bujica jest mal ne svake godine u jeseni po |