DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 43 <-- 43 --> PDF |
™ 331 — , ´ . Šumski požari. Čitamo u „Nar.N^v.": Stiljaci iz Bi^icka u obćitit stenjevaćkoj, podžup. zagrebačkoj, imadu dugo već njeku razmiricu sa vlastcllaatvom radi aume, te su hotomice upalili šume Dreuovac i Družeaicu. Vlastelinstvo zamolilo je oružiučku potno<5. Dn e 2. lipnj a počela je gorjeti guma „Stubigka gora". Na garište poslano je odmali preko 100 Ijudib, koji su vatru utrnuli. Izgorjelo je ipak 20 jutara šume. Dn e 30, svibnj a porodila se je vatra u sumi „Starca" ležećoj izpod sela FalaS(5aka u ob(^ini rakovpotočkoj, vlastničtvo škola i župnika sv. nedeljskoga i stupničkoga. Požar oštetio je do 25 jutara šume. Sumnja se, da je vatra podmetnuta, te su osumnjičeni jur nadležnoj sudb. oblasti prijavljeni. Kako nam g. J. Malnar javlja, upalila se dne 18. travnja t. g. Šuma j^Kamenjak", vlastnost obćine Bednja-Ježovac. Požar zahvatio je do 3 rali sunic. Dn e 21. svibnj a upalila se jelova suma ,jSkrota Cemernica" gospostije Trakošcanske. Šteta nepoznata, nu znatna. Dn e 26. svibnj a upalila se šuma „Brdo^´, spadajuća urb. obćini „BednjaŠasa", požar zalivatio do 4 rali šume. Istoga dana zapalila se je šuma „Plat", žitelja Zige Dubi<5a iz Bednje. Svim tim požarom nije se mogao ustanoviti uzrok. Šumski prekršaji u području kr. podžupanije požežke. Godine 1885. prijavljeno bj i osudjeno kod kr. podžupanijc požežko ukupno šumskih odšteta u cjelokupnome iznosu od ´2.330 for. 20 novČ. Od presudjenih tih odšteta odpada na korist urbarskib obeiuah 1.530 for. 72 nove., od koje je svote iznos od 457 fon 27 nove. utjeran. Prekršitelji kažnjeni su većim dielom zatvorom, te je ta kazan kod priupadnika vrlo strogo odmjerena. Raznoliko. Sa visoke škole za zemljotežtvci u Beču. Za školsku godinu 1886/87. izabran je rektorom redoviti profesor za strojarstvo i melioraciju dr. Emil Perels. Profesor G. Hempel, fungirati 6Q do godine kao prorektor. Vriedaost kebra. U Vurtenberžkoj ocienjuju vricdnost utanianjcnih kebra (hrusteva) po 1 hktl. na 3 marke. Ovdje nam je podjedno iztaknuti, da u nas ove godine skoro i nije bilo hrušteva. Šumarski državni izpiti u Budapešti. Oni, koji se tim izpitom ove godine podvrči žele, imadu odnosne svoje obložene molbe do konea srpnja t. g. upraviti na predsjednika izpitnoga povjerenstva, kr, ug. zakonskoga nađŠumarnika A. Bedo-a u Budapešti. 0 naših državnih izpitih u Zagrebu nije nam do sada jošte ništa javljeno> nu bit ce, da 6e se obdržavati po obijaju negdje poretkom listopada, do Mletačka šumarska učiona na otoku Korčuli u Dalmaciji. Zemaljski gumarski nadzornik za Dalmaciju g. Ferd o Zikmundovsk y objelodanjuje u ,,Zentralblatt ftir das gesammte Porstwesen" svezak VL o. g. sliedeću viest u predmetu goid navedene škole. ,U svezku za mjesec veljaču 1885. o. 1. objelodanjena je pod naslovom: „Die crste Forsterschnle Europas auf jetzigem osterreiehiseben Gebiete" viest,. koju takodjer i ini stručni listovi priobeiše, te koja je u posebnom članku u „Šumarskom listu" izlazećem u Zagrebu, kao i n posebnom odtisku odnosnoga članka ^ Vinko pl. Pjerotić i mletačka Šumarska učiona na otoku Korčuli u Dalmaciji" porodila dapače i plodov e fantazije , koji me napokon trgnuše iz letargije i ponukaše na pretraživanje staroga arkiva dalmatinskoga namjestničtva, kojih nastojanja dosadanji uspjeh, Štovanim čitaocem priobćenjem trijuh terminacija „proveditora generali" t. j . namJBstnika dalmatinskih, i to onu Leonarda Poscola od 11. kolovoza 1646.^ Grirolama Grimania od |
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 44 <-- 44 --> PDF |
. ´ — as2 — 31. kolovoza, lt>7T. i Girolama Cornaro od 22. studena 1(>81.^ n čim vjernijem prevedu ovime na uvaženje saobćujem. ^ Kako nam je iz tih trijub spisa razabrati moći, ulje se radilo o ustrojenju šumarske ućione, već o ustrojenju ceha (zadruge) šumskih radnika, u tu svrhu, da se mogu svi oni koji iz Šamah koristi vukoše, i kod sje(5e drva u javne svrhe jednoliko radnjom obteretiti. Nad tim cehom postavljen bi početno samo izabrani „Gastaldo" t j . predstojnik, kojemu je conte Zorzi iz Korčule, dne 9. srpnja 1648. dao posebni statut; trećom terminacijom pako prisiljeni su i oporni do onda plemići istim daćam, te bi za drugoga pročelnika odredjen drugi gastaldo, iz kaste plemića, tako da su od onda za obje kaste plemića i seljaka dva predstojnika drvarskoga ceha djelovala. U drugoj i trećoj terminaciji citirani statut, izdan po conti Zorziu iz Korčule 0. srpnja 1648. za drvarski ceii, nalaziti će se takodjer po svoj prilici medju starimi korčulanskimi listinami, koji su tek lanjske godine utjelovljeni starom namjestničkom arkivu, nu pošto se te listine tek sada uredjuju, to će se i taj velevažni spis moći tek naknadno objelodaniti. Čini se, da je republika mletačka imala pri tom manje pred očima pravednost, koliki obći interes da sazna za sve šumske radnike, za da onda sve te sile radne u slučaju potrebe i u svoje t. j . republike svrhe, uzmogne upotrebiti." Toliko 0 rečenom sporu g. Zikmundovsky-aj komu ćemo sigurno svi biti vrlo zahvalni, nastavi li do sgode odnosna iztraživanja u zadarskom arkivu, gdje mora da je još inoga gradiva za tamošnju poviest šumarstva i šuma, doČim i opet od g. Pjerotića izčekujemo, da će znati i dokazati, da mu tvrdnje u svojedobnom članku o. 1. nebijahu doista plodovi bujne mašte, već proizvodi kritičnih studija. Šumarstvo u području kr. pođžupanije deluičke. Vadimo iz izvješća o djelovanju rečene podžupanije u g. 1885, sliedeće, na šumarstvo odnoseće se podatke; Podžiipanija imade dvie kotarske šumavije, naime delničku i ono u Tršću. Šumarija delnička obsiže ukupno šumsko površje od 6.449 jut. 844 Četv. hvatih, te područje polit, obćina Delnice, Brod i Skrad. Sumište to pripada sliedećim urbarnim imovnim obćinam: Delnice, Crnilug, Brod-Moravlce, Završje, Divjake, Bukovvrh, Belo, Razloge, Gibael, Brod i Turke. Od rečenoga šumišta je po prilici jedna Četvrtina podpuno pošumljena, jedna četvrtina je gola, a ostale dvie obrasle su šikarjem. Šumske kulture nisu se prošle godine mogle obaviti, jer je novonamješteni Šumar za taj posao prekasno došao, pa se s toga istom ove godine u većoj mjeri izvadjaju. Obstojalo je u proljeću prošle godine 8 Šumskih vrtova, pojedini u površini od 200—400 četvr. mefara, nu na njih se je vrlo malo koristna učinilo tako, daje prije dolazka ovdašnjega kotarskoga šumara po lugarih samih samo njekoliko hiljada biljka u šumu presadjeno. Šumske prodaje bile su samo u obćini Delnice i Crnilug, i to prodalo se je u obćini Delnice 423*03 kub. met. jelovine za 2.436 for. 84 novS., u obćini Crnilug 258 22 kub. met. jelovine za 1-296 for. 21 nvč. Šumskih prijava podneseno je šumariji 47 od svibnja do konca prosinca, a prijavljene štete procienjene su na 155 for. 16 nove. Šumarija n Tršću obsiže ukupno Šumsko povrŠje od 353.7 64 kat. jut, te područje polit, obćina Prezid, Gerovo i Čabar. Ukupna površina Šuma u čabarskom kotaru iznaša do 40.000 kat. jutara. Od tih ođpada na Čabarsko vlastelinstvo preko 30.000 kat. jutara, na urbarijalne obćine preko 3.500 kat. jutara, a ostalo je u vlastničtvu pojedinih žitelja privatnika. * Mi nesaohćujemo ovdje njemački prevod tih listina, već upućujemo u tom pogledu one, koje stvar više zanima na samu odnosnu Adest u i^Zentralblatt f. d. ^- B´orstwesen" itrana 306—309. o. L " |
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 45 <-- 45 --> PDF |
^ $^3 — Od ukupnoga obelnskoga šumskoga posjeda odpada na visoki! bukova šumu 508-5 kat. jut., na iglacu 807-22 kat. jut, na mjegovitu šumu SIG´Sa kat. jut., na šikarje 704-69 kat. jut., a na goliet 1200*6 kat. jut. UvaživSi da se polag tamošnje procjene, potrajno godimice samo 1000 kbm. drva vaditi može, i da se ta drvna gromada na 1016 urbarijalaca podieliti ima^ da je potreba gradjevnoga drva velika, a ogrievnoga još veća sbog zime koja traje 6 do 7 mjesecih, i da se toj ukupnoj potrebi navedenim kvantumom nikako zadovoljiti nemože, to je nužda očevidna, da treba šikarjem ob.aelu površinu, od 704-69 kat. j . kao i onu goljetinu od 1200´6 kat. jut. 5im prije pošumiti i neglede<5 na skrajnu potrebu Ćim skorijega pošumljenja sbog obstoje<5ega već sad krasa, koji se sve više Širi. Poglaviti je dakle zadatak šumai-a, da kultivira goljeti t. j . sjetva i sadnja šume, te su u tu svrhu utemeljena dva šumska vrta, iz kojih je lani do 4000 jelovih J smrekovih biljka presadjeno, a osim toga zabranjeno je u njekih predjelih naročito Btelarenje. Izvanredni proračun krajiške investicionalna zaklade za godinn 1886. Previsnjim n´ešenjem od 16, svibnja 1886. potvrdjea bi X7. izvanredni proračun, tiču dobodaka. Dohodc i izkazani su: 1. Od šumskih dohodaka sa 1,658.500 for. 2. Od brodarstvenib pristojba komorske splavnice na ušću Bosuta u Savu, sa 6000 for. S. Od kamata sa 100.000 for. — Ukupno 1,764.500 for., a dodavši svotu prenosa iz god. 1885, sa 5,439.455 for., u cielom sa 7,203.955 for.. Upotr eblj ivanj e izkazano je: 1. Za obde upravne troškove sa 197.845, 2. Za željeznice, 3,300.000 foi-. 3. Za investicije autonomne uprave 921.309 for. — U cielom 4,419.145 for. Požar u tvornici tanina u Županju. Kako nam prijatelj javi, porodio se dne 31. svibnja u tvornici tanina u Županji veliki požar, te je tom prigodom strojarnica, gdje se požar porodio, posve izgorjela. Uzrok vatre nepoznat je, šteta znamenita. U trgovačkih krugovih dvoje dapače, hode li se uobče i opet tvornica ta obnoviti. Novi štetočinac. Čitamo u „Gosp. poučniku" : U Italiji napao je murve (dudove) jedan novi zareznik. Na svakom pojedinom stablu ima ih na hiljade. Profesor Targioni Tozzeti, direktor kr. entonologičko-poljodjelske postaje u Fiorenci tvrdi, da je to jedan novi poiukrilac od vrsti kermes. On ga je krstio „Diaspis pentagona". Borov prelac (Gastropacha pini). Ovaj obče poznati i po šume borove veoma opasni prelac pojavio se je god. 1885. i 1886. u velikoj množini u šumi obćinskoj kao i državnoj zvana „Paklenica" u Starigradu, obćine obrovačke u Dalmaciji. Doba sastojina računa se od SO—100 god, površina oko 600 h. Koja se uspješna sredstva proti đainjemu množenju ovoga stetoČinca imadu preduzeti, poznata su, Mishm pako, da će mnogoga od gospode Čitatelja zanimati ako javim novo i vrlo čudnovato sredstvo proti dalnjemu množenju borova prelca, koje jest preduzela uprava državne šume „Paklenica" godine 1885. Eabljeno je pucanje sa sačmom u zakukuljene gusjenice raedju četihjami, nastojalo se tim odbiti zapredenje gusjenica i onda ih na zemlji uništiti. Žalibože za ono njekoiiko stotina forinti bačenih u taman^ .,A^^i jer nebijaše nikakvoga uspjeha, M. Žibrat, cy ´ Uredjenje bujice „Bunarska Dra^a" (Obrovac, Dalmacija). Na 22. svibnja 0. g. dogotovljene su radnje oko uredjenja bujice ,,Bunarske Drage". O. 1885. u proljeću nivelirao i izradio je zemalj. šumarski nadzornik velem. g, Ferdo Zikmundowsky nacrt i proračun za radnje uredjenja rečene bujice i koji nacrt sa proračunom od 650 for. odobrio dalmatinski sabor. Ova bujica jest jedna od najvećih u Dalmaciji, duljina joj je do 900 mtr, sa dosta velikim padom^ imade 6 velikih polukružnih zidova 1 mt. debljine i 12 mtr. duljine. Na čitavu radnju potrošeno je 500 for., a ostali 150 for. upotrebiti će se za našumljenje na površini od B hektara. Ova bujica jest mal ne svake godine u jeseni po |
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 334 — 6inila slete na obćmskoj cesti i u blizini nalazećili se livada. Tako jo prije iijekoliko godina u jeseni toli strašno nabujala, da je bližnje livade i cestu sasvim zasula sa velikim kamenjem. Obćina jest za odstranenjo nasiila kamenja potrošila preko 88 for., sada se netreba više bojati, da će joj bujina štete praviti. M. Žibrat. Sušenje drva. Iskusni stolar objelodanio je u „Seh\veizeriscben Gewerbeblatt" sliedeea sobstvena opažanja u predmetu sušenja drva: Ja dobavib valjanu brastovinu iz predjela u svakom pogledu za uzgoj brasta prikladnoga — kako se to kod valjane hrastovine pređmnjeva — i to jednu partiju friško rezane još svježe brastovine. Neimajudi sgodna mjesta, kamo da to drvlje pobranim, ja sam ga prislonio na krovište, i to uzpravno, smjerom i položajem kako je raslo, dolnji dio debla na tlu. Za kojib šest mjesecib tražismo izmedju mnoge brastovine^ naročito krasno i subo drvo, bez da smo ipak mogli na svrsi sbodno naići. Tražeći dodjosmo napokon i do prije spomenute, jedva pred pol godine nabavljene brastovine. To bi bilo dobro, miSljasmo, samo da je subo, al tako bit će nam bar joŠ 2^/^^ godine ćekati. Pregledajući drvo, opazismo ipak, da je isto posve iabko, kao da je bar već tri godine staro, a bilo je i liepo svjetle boje, bez žutib mrlja od tricslovine. Sada se dosjetib, da će tomu biti valjda razlog, Što se drvo bilo osovJjeno naskladalo, a uslied toga da je sok mogao bržje naravnim putem iz drva izaći, kako nam to ponajbolje dokazivabu i one mrlje na tlu, nastavše uslied izciedjenoga soka. Hoćemo li dakle da nam se drvo brzo i valjano izsusi, valja nam ga osovno ponamještatij dolnjim krajem prema doli t, j . kako je u naravi raslo. T^ek se zna. Vlastelin „Visovlja" g. Lujo pl. G-alHuf, u kr. podžup. krapinskoj, nedaleko nove željezničke postaje ,,Veliko Trgovište", nabavio je — nedobivši kod nas — iz Cesk e 80.000 komada jednogodišnjib camovib biljka za pošumljenje plešina i Čistina tamošnjih vlastelinskih Šuma. Lovina grofa Arca-´Zinneberga. Čitamo u ,,Fricks-Rundscbau". Nedavno umrvšl grof Arco-Zinnebcrg, bio je jedan od najglasovitijih lovaca sadašnjosti. On je ubio 1049 jelena, 1.300 divokoza i na stotine tetriebova. On je ubio i posljednjega risa u Bavarskoj, a prigodom njekoga lova ubio je u jednom danu 100 zečeva. Glavna mu lovišta bijahu u bavarskom i austrijskom velegorju, u dolnjoj Austriji, Moldaviji, Vlaškoj, Hrvatsko j i Slavonij i i u Bukovini. Njegova zbirka rogovlja, svietskog je glasaj u njoj imade jedan parožak sa 22 kraja u težini od 19 funti, ukupno do 500 jelenjih rogova, odlikujućib se stranom jakošću, stranom abnomitetom. Ovogodišnje glavne skupštine austrijskih šumarskih družtva, XXXVIIL Glavna skupština Češkoga šumarskoga družtva obdržavati će se dne 3. i 4. kolovoza t, g. u Kraljevomgradcu. Osim administrativnih predmeta, razpravljati će skupština: o opažajih stečenih prigodom izleta u šume građa Kraljevoggradca o izkustvib stečenih u Češkoj sa umjetnim pomladjenjem jela, o upBvu njemačke zaštitne e^irine na austrijski izvoz drva, o postupku sudova kod revizije šuma hdeikomisnib, o uplivu obće gospodarske nevolje u Češkoj na šumarstvo i t, d, XL. Glavna skupština mora vs ko - š lezkog Šumarskog družtva obdržavati će se od 11.—13. srpnja o. g. u Iglavi. Od razpravnih temata spomenuti nam je : izvješća o stanju kultura, šteta po zareznicih i elementarnih nepogoda, izvješće o šumarskih opitih, o uplivu njemačkih zaštitnih carina na odnoŠaje izvoza u Moravskoj i Slezkoj, o procjenjivanju šteta počinjenih po divljači, o uredjenju lovostaje za jarebice i t, d. XIV. Putujuća skupština austrijskog državnog šumarskog družtva obdržavati će se 14. i 15. kolovoza t. g. u Lundenburgu u Moravskoj. Od razpravnih predmeta spomenuti nam je: razpravu o uporabi modernih transportnih sredstva osobito ocjelnlh i prenosnib željeznica u šumarstvu. —- Koji se način pomladjivanja preporučuje u lugovibV Kako se pojedini načini uredjcnja šuma pokazaše u praksi i t. d. |