DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 4 <-- 4 --> PDF |
. — 292 "njekili vrsti drveća, naišao na jednu takovu sječinu, bivše hrastove šume spađajuće gospoštiji Daljskoj, koja bijaše sva obrasla ovisokimi krasno razvitimi sunčanicami, koje se valjda njekoć onuda uzgajahu, zatim pako nestaše, dok preostavše u zemlji sjeme, uticajem sunca otvorene sjecine, nije i opet niknuti moglo. Imade li se pako kasnije, takovo dračem ili korovljem obraslo šumište i opet zagajiti i plemenitom kojom vrsti drva zasaditi, to se takovo tlo mora pre svega krčenjem pripraviti za tu sadnju, tako da se već usljed tih troškova pokazuje vrlo dvojbenom ona dobit, koja se tobož prije rečenim načinom unovčenja šuma prikazuje. Sve me to još g. 1875. ponuka razmišljanju, nebi li se možda mogao i pronaći njeki modus, kojim bi se mogli uvažiti toli interesi drvotržaca, koli i interesi osjeguranja budućega uzgoja šuma. Rezultat tih mojih razmatranja, skupio sam u jedno, te ga odmah iza uzsliedivšega razpadnuća poznatoga krajiškoga šumskoga konsorcija, za eksploitaciju onih 30000 rali hrastovih šuma, podnesoh na mjerodavno mjesto, bez da se ipak isti moj elaborat u onaj par uvažio, a to valjda prije svega zato, što sadržajem svojim neodgovaraše intencijam tada mjerodavnih krugova. \ / Kako sam prenavedene šume podrobno poznavao ne samo još iz one dobe (g. 1831.—1835.) dok tamo služih kao nadšumar (Waldbereiter), no i s novijih obilaženja od g. 1870. mislio sam i predložio sam s obzirom na postojeće različite odnošaje obrasta, teraina, prometnih ođnošaja i očišćenja sječina, sveukupno rečeno šumsko površje od 30000 rali, razdieliti u 6 gospodarskih odsjeka, po 5000 rali, te njih sječu uz istodobno pomladjenje sadnjom žira pod * motiku, pospješiti, i to načinom onim, kako se to obavljaše tečajem oduljega razdobja u šumah križevačke pukovnije, te iz kojega doba najljepši današnji mladi hrastici onih krajeva potiču. Hrastici doista vriedni, da jih i naše šumarsko đružtvo prigodno posjeti. , > ---^ Neuvaženjem mojega predloga, nastaše medjutim doista odnošaji, kojih posliedice nam najjasnije pokazuje današnje stanje do sada izsječenih površina prerečenih šuma. U koliko su pako oni predjeli većim đielom izvrženi redovitim poplavam Save, to se takovi nemogu ni naseliti niti stalno u težatbene svrhe upotrebiti, već će se morati i za buduće ostaviti šumskomu uzgoju. S tih ^razloga pako, mogu bar za uzčuvanje još postojećih šuma, jedino preporučiti, ^je r još ni danas nije prekasno, da se oni šumoposjednici, kojima je stalo do I blagostanja njihovih nasliednika i dobrobiti domovine, kod sječe i unovčenja svojih šuma ograniče na onu mjeru, koju gori iztaknuht. j . na sječu normalne sječivne površine, jer će se inače, nastavi li se današnji način eksploi tacije naših šuma, već za kratko vrieme morat u zemlji oćutiti i posljedice, očitujuće se u pomanjkanju drva i velikoj skupoći istoga u zemlji, nadalje u Često opetujućih se slabih prirodih, prouzrokovanih stranom mrazovi, a stranom i opet sušom, poplavami, tučom i t. d. Znamo bo, da šume, osim materijalne vriednosti koje nam pružaju, još i posebnu vriednost |