DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 32 <-- 32 --> PDF |
320 razmjer snijevsi sa 0´4 hrasta, 0.3 bnkve, 0*3 kestena t. j . mi oznafiujemo razmjer smjesi vazda brojevno- Nu kad bi n. pr. u njekom hrastiku na 200 hrastovih stabala došlo samo 5 bukovih stabala, onda već nebi bila mješovita sastojiiia, već hrastova šuma, u kojoj se nalazi pojedinih umetnutih ih podređjenih bukovih stabala. Za onu sastojinu, koja je tako gusto obrasla đrvećera, da se krošnja krošnje tiče t. j , da iduć ljeti takovom šumom gledajući praraa vrhu stabalja, nevidimo nigdje ovećih praznina, velimo da je u podpunom ili gustom sklopu uzrasla. . Stupanj gustoće sklopa označujemo riečju obrast, ako li n. pr. jedna bukova sastojina pod naravnim! odnošaji u 60. godini starosti mora imati po hektar površine 1600 — 1520 stabala, a mi nadjemo, brojeći stabala, da imade samo 1000 stabala, onda označujemo sklop takove šume oznakom 0*7. t. j , ovoj sastojini manjka do pođpunoga sklopa još 500 stabala. Tim bismo bili razturaačili znamenovanja njekih najobičnijih šumarskih nazivlja, sada da konačno raztumačimo još i znamenovanje rieči šumarstva. Pod šumarstvom razumjevamo vaskoliki posao, koji na šumarsko osoblje spada ili se tiče njihove službe — dakle na kratko posao sadnje i pomlađjivanja, obrane, očuvanja, gojenja i uzdržavanja, upoi^abe kao i unovčenja šuma. Sumarsko-trgovaČka razmatranja. IX. Godine 1880. izdalo je kr. financijalno ravnateljstvo u Zagrebu, naredbu, odnoseću se na oporezivanje šumskih trgovaca i poslova, kojom naredbom bi predmnjevanoj da se za takovo poduzeće, a naročito i za izradbu i izvoz drva potrebuje glavnica, koja je dvaputa tako velika, kao glavnica izdana za nabavu same kupljene šume, ocienjujuć tako glavničnu investiciju trostrukim iznosom svote izdane za nabavu šume. Od takovim načinom proračunane glavnice uzeo se onda l07o i2Bos na ime čiste dobiti. Time se pako naši drvotržci u dvostrukom pogledu prikraćivahu; prvo što se je glavnica potrebna za izradbu i izvoz uzimala u račun u takovoj količini, koja ni najmanje neođgovara zbiljnim obstojnostim, a drugo, što se za ta poduzeća predmnjevaše bezuvjetno i pod svakimi odnošaji, bez obzira na stanje trgovine, 10 postotni čisti prihod od sveukupne prometne glavnice, ^stvarajuć tako za šumska poduzeća njeko iznimno stanje, usljed kojega bi šumska trgovina pod svimi uvjeti morala pružati znameniti čisti prihod. Nepravedni taj način preračunavanja čistoga prihoda, bijaše jur često predmetom pritužba kod opotražnih povjerenstvah, kojima se samim računskim primjerom nepravednost samoga postupka nastojaše dokazati. Poznato je bo na pr. da glasom prošlogodišnjih predaja u području bivše Krajine surovine za |