DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 319 — Požari nam prema naravi i obsegii svom, mogu sad u većoj sad u manjoj mjeri nanieti štete. Požari se najlaglje sbivaju u mlađih šumah i gustih branjevinah, gdje imade mnogo suha i bolestna drveća — gdje lugarstvo dobro uredjeno ~ riedko će medjutim moći zadobiti požari pogibeljni mah — osobito ako se uz to šume, a naročito i šumski prosjeci marljivo čiste i proredjuju te su baš i ovi posljednji t. j . šumski prosjeci vrlo uspješno sredstvo protiva širenju vatre. VIL Prije nego li nastavimo ta razmatranja, držimo, da nakon jur spomenutog nebude suvišno, prosborimo li ovdje takodjer i koju o raznih hrvatskih šumarskih tehničkih nazivih. Tako se možda jur mnogi pitao, čitajuć razne šumske knjige i sastavke, što li znaci riec: igora?]Srut svaki drvećem obrašteni prostor zove se igora ili lug, i to tako dugo, dokle god se bez pomoći čovjeka — sam po sebi uzdržava; to će reći: svaki drvećem obrasli prostor, koji je sam sebi prepušten, jest igora, ako je u planinah, a lug, ako je u ravnici. Šumom pako zovemo takav drvećem obrasli prostor, odnosno pako onaj lug, kojemu ruka čovječja pomaže, da bolje raste, da na pravo vrieme urodi plodom, da se u vrieme zamladi, kojega čovjek čuva i brani od Ijudih kao i drugih mnogih nepogoda, koje mu škode i priete> t. j . u kratko, svaki lug, kojega čuvamo i po stanovitih gospodarskih i zakonskih ustanovah uživamo, zovemo šuma. Divljim drvećem obraslu plohu pako, koje uzdržavanje i uzgoj sasvim prirodi prepuštamo, zovemo prašumom ili gvozdenjakom. To nam svjedoče takodjer i rieči: šumarstvo", šumogojstvo, šumarenje, šumski zakon itd. pokazujuće nam, kako se sav rad kao i sva nauka „šumaia*^ tiče manje više samo šume. Gaj, to je stanoviti, veći ili manji ograničeni dio šume, ili više stanovitih šumskih prediela zajedno, koji stoje pod nadzorom ili neposrednom upravom jednoga šumara, nadlugara ili lugara. U njekih stranah Hrvatske razumjevaju pod gajem, osim toga — još i pod zabranom paše i sječe stojeći t j . gajkom (znak načinjen iz pruča) zagajenu šumu — prava je rieč ipak za tu oznaku, branjevina ili zabrana. Sastojinom zovemo stanovitu jednu hrpu ili skupinu drveća. Ako li se takova sastojina samo iz jedne vrsti drveća sastoji, onda vehmo da je to sastojina čistoga uzrasta, te ju zovemo hrastikom, bukvikom, jelikom, cmročjem, topolikom itd., prema tomu imade li u njoj samo hrastova, bukava, jela, bora, topola itd. Nalaze li se u njekojoj sastojini dvie ili više vrsti drveća u smjesi n. pr. na 200 stabala sačinjavajućih jednu takovu sastojinu, dolazi 80 hrastova, 60 bukava i 60 kestena, onda velimo, da je to mješovita sastojina, a bilježimo taj |