DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 27 <-- 27 --> PDF |
~ 315 -" ´ Godine 1885. bijaše u Bugarskoj ukupno 206 lugara pješaka, 156 lugara konjika i 17 riadlugara. Za uzdržavanje ovog nižjeg šumarskog osoblja bile su uvrštene u državni proračun sliedeće svote: a) 24000 franaka 2a nabavu uniforma lugara i nadlugai´a; b) 5000 franaka za popravak kao i novu nabavu oružja; c) 5000 franaka za gradnju novih lugarskili stanova u državnih šumah; cl) lOOOO franaka za gradnju novih šumskih puteva i toma slične radnje, i e) lOOOO franaka za našumljenje golih ili opustošenih šumskih predjela. Sveukupna svota šumarskih izdataka iznašala je g. 1885. u bugarskom proračunu 362000 franaka, uracunav i plaću od 5 šumarskih nadzornika. Godine 1884. bilo je za 35000 franaka manje u to ime u proračun uvršteno. Za pospješiti organizaciju šumarstva u državi, vlada je bugarska g, 1884. namjestila njekog Prusa imenom Said, uz godišnju plaću od 12000 franaka, komu bje povjerena zadaća uredjenje šumarstva. Nepoznavajući ni odnošaje zemlje, ni običaje naroda, da ni isti jezik bugarski, ostavio je brzo i opet zemlju, koju je dašto muogo stojao (do 15000 for.), nu kojoj je jedva išta koristi donio. Čitava me pako ta sgoda živo sjeća sliedećeg članka, kojega je zadarski dalmatinski „Narodni list" bio u broju 2—6 od g. 1865. donio, te u kojemu se medju inim i sliedeća karakteristična izjava nalazila: „Carska je vlada dosta novih naredaba dala ili bolje, starih potvrdila, da se nebi gora uništila; ali nije bilo nikakvih činovnika i službenika državnih, koji bi bili skrbili za uzdržavanje starih i odgajanje novih šuma, i tako srao svojima očima gledali preko četrdeset:godina, kako sve to veće ogoljavaju naša brda. Stopram njekako oko g. 1835. poslanje iz Beča na naše strane njeki lugarski činovnik, da razvidi stanje naših šuma, i da prouči, što bi ^e moglo učiniti na njihovu korist i napredak. Ako smo pravo obavješteni o njegovom poslu, njegova putovanja i izpitivanja stojala su državu preko dvadeset tisuća forinta, pa je sve s tim zaglavilo, da se je on povratio u Beč i kako kažu savjetovao, da nije šta, da bi bila grehota trošiti novaca za naše šume, jer nebi iz njih nigda ništa i nikakve koristi". ..... . Tako je isto bilo i sa čuvenim vještakom Prusom gosp. Saldom, koji je imao u Bugarskoj čudesa stvai-ati, kao što su to njeki ljudi od njega očekivali/ ´ V. ´ U prvom odsjeka ove moje razprave dotaknuo sam se već na kratko današnjeg stanja šumarskog zakonodavstva u Bugarskoj, kojemu jest temelj novi bugarski šumski zakon od g. 1884, Prije pako nego U predjem na dalnja razmatranja u tom pogleda, držim da nebuđe bezuspješno, upoznam li štioce sa iistanovami §§. 15. i 16, rečenog zakona koji glase: §. 15. ,jZa odieljenje i opredieljeaje granica državnih šuma od obćinskih i privatnih, imenovati će se za svako okra?ije po jelao povjerenstvo, sastojeće |